Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika: “Kad platim račune i hranu, ne ostane mi skoro ništa”

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika, najviše u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod.

Umirovljenici su najviše bili traženi na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Također, od listopada 2022. do sada, 417 umirovljenika je iskazalo interes za pomoć savjetnika specijaliziranih za rad s umirovljenicima.

Najviše su zainteresirani za zapošljavanje u administraciji, knjigovodstvu i ekonomskim poslovima, zatim u prodaji, skladištu te kao zaštitari, ali i kao asistenti u nastavi”, odgovorili su Hini iz HZZ-a.

Da umirovljenici koji imaju potrebu u poznim godinama i dalje raditi najradije biraju trgovinu potvrđuje i odgovor iz Konzuma u kojem kažu da tamo ukupno radi više od 140 umirovljenika, uglavnom žena. Najčešće su u njihovim prodavaonicama zaposleni na radnom mjestu prodavača.

“S obzirom na veliko radno iskustvo koje imaju, vrijedni su članovi tima. Zaposlenici iz prodavaonica često ističu kako su kolege umirovljenici izuzetno motivirani za rad i uvijek su spremni pomoći savjetima mlađim kolegama”, kažu u Konzumu.

Umirovljenici rade kako bi popravili financijsku situaciju

U splitskoj trgovini dalmatinskog brenda zaposlena je i umirovljenica Ana koja se u mirovini nije osjećala najbolje. Željela je i dalje biti aktivna, ali i poboljšati svoju financijsku situaciju s obzirom da joj mirovina iznosi svega 350 eura, a od toga se živjeti ne može, uvjerava.

Naviknuta na rad prijavila se na stalno otvorene oglase za trgovce u kojem je naposljetku i dobila posao. Više je nego zadovoljna jer joj je plaća za četiri sata rada, koliko je umirovljenicima po zakonu dopušteno raditi, oko 400 eura, a plaćen joj je i put do posla i to joj omogućuje da ipak sebi nešto može priuštiti po stare dane.

“Mirovinu sam dočekala u trgovini, pa su me tako odmah primili. Radim od osam do podne svaki dan osim vikenda. Posao mi je rad na delikatesama ili pak slažem proizvode po policama. Stvarno nije naporno i može se raditi. Šefovi su prema meni korektni i uviđavni. Stvarno nemam prigovora. Svakako mi je bolje raditi, pričati s ljudima, biti aktivna zbog zdravlja i još zaraditi nego sjediti sama kući i razmišljati kako ću financijski izdržati mjesec”, kaže Ana.

Svoj dodatni izvor prihoda u mirovini ima i 68-godišnji Ante koji radi kao zaštitar. Kaže da je još uvijek dobrog zdravlja, a s obzirom da je kroz život proputovao dobar dio svijeta uvjerio se da po brojnim zemljama umirovljenici ne miruju već rade. Od svoje mirovine prvo plati račune, kupi nešto hrane. Ostane mu malo i ništa.

“Zato sam bio primoran raditi dodatno. U suprotnom sebi ne bih mogao priuštiti barem neki naizgled dostojanstveni život”, kaže.

“Osjećam se zdraviji i potrebniji društvu”

Njegova je preporuka umirovljenicima koji još imaju snage i zdravlja da se svakako zaposle.

“Osjećat će se zdraviji, aktivniji i potrebniji društvu i okolini, a to je ono najvažnije kad se umirovite”, dodaje Ante.

Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuje da je više zaposlenih muških umirovljenika.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) trenutno je registrirano više od 1,6 milijuna osiguranika.

Žene su u 53,85 posto slučajeva korisnice mirovina, a muškarci 46,15 posto. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 683 eura, a prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina je 31 godina.

U Hrvatskoj je i više od 211.689 korisnika prijevremene mirovine, zatim 160.042 korisnika invalidskih mirovina, te 212.553 obiteljskih mirovina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu