Hrvatska
DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI / Uskoro isplata kamata za narodne obveznice, najavljeno novo izdanje
Za malo manje od dva mjeseca, 8. ožujka, građanima koji su lani kupili narodne obveznice stiže prva isplata kamata. Podsjetimo, narodna obveznica ima rok dospijeća od 2 godine, a godišnji prinos iznosi 3 cijela 65%. Tako će oni koji su upisali tisuću eura, dobiti prvu isplatu kamata u ožujku – 36 i pol eura, a oni koji su upisali npr. 10 tisuća eura, dobit će 365 eura kamata.
Sličan prinos mogu očekivati u studenom ove godine i oni koji su jesenas kupili trezorske zapise. A prema najavama iz Vlade, ove bi godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati i novu narodnu obveznicu. Iako bi, zbog stanja na tržištu, prinos mogao biti malo niži nego prilikom prošlogodišnjih izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama.
Nova narodna obveznica do kraja ožujka?
Narodna obveznica u ožujku prošle godine izazvala je golem interes građana zbog prinosa od 3,65 posto – znatno višeg od kamata na štednju građana u bankama. Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka, smatraju u Vladi.
– Razmatramo tu opciju, lani smo od planiranih 500 milijuna eura ulaganja u državne obveznice imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
I ministar financija već odavno najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u ovoj godini.
– Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama, rekao je Marko Primorac, ministar financija.
No tržišni su se uvjeti ipak promijenili, kažu burzovni stručnjaci, pa bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.
– Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3,00 do 3,20 posto, rekao je Niko Maričić, Intercapital Asset Management.
No i takav niži prinos od dosadašnjeg, smatra Maričić, dobra je prilika za investiranje.
– Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite, pojasnio je Maričić.
Naime, Europska središnja banka najavila je snizivanje kamatne stope u 2024-oj, pa bi njezini potezi najviše određivali daljnja kretanja na financijskim tržištima.
Serdarušić: ECB treba krenuti u smanjenje kamatnih stopa
Poslovni i financijski savjetnik Hrvoje Serdarušić slaže se s prognozama da će prinos na nove obveznice biti nešto niži.
– Ja isto očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, rekao je Serdarušić.
Smatra da je bolje da novac, ako je to moguće, ostane unutar države.
Serdarušić vjeruje kako banke neće dizati kamate na štednju.
– Razlog tomu je ono što radi Europska središnja banka. Inflacija se ispuhala i nema potrebe za podizanjem, rekao je Serdarušić.
Naglasio je kako postoji opasnost da država krene u spiralu recesije, te stoga “ne treba gledati samo što ćemo kratkoročno zaraditi”.
– Recesija je pred vratima i po mojem mišljenju Europska središnja banka bi trebala krenuti u smanjenje kamatnih stopa jer je ponuda novca dovoljno smanjena, tako da se ekonomija ne bi kontrahirala. Mislim da će tržišni uvjeti biti takvi da će ih natjerati i prije nego što su oni to mislili, rekao je poslovni i financijski savjetnik.
Od 27 država Europske unije u 2023. čak ih je 10 bilježilo gospodarski pad.
– Globalne recesije dolaze iz SAD-a, tamo je još uvijek zelenije nego u Europi. Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD, rekao je Serdarušić.
Njemačka je već dulje vrijeme u recesiji, a ona se, kaže Serdarušić, širi dalje.
– Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo. Osobna potrošnja u Europi kontinuirano preko godinu dana pada, za razliku od SAD-a gdje raste. Hrvatska je zanimljiva jer mi imamo rast. To je poduprto i dijelom zbog turizma, ali i zbog velikog rasta nenamjenskih kredita i velikih depozita koje imamo kao stanovništvo. Kad pogledate poslovni i potrošački optimizam, istočna Europa u odnosu na zapadnu bolje stoji, rekao je Serdarušić.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!