Hrvatska
UMIROVLJENICI, OPREZ! / Tko u godinu dana ne povuče štednju iz drugog stupa, ostat će bez nje
Umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa
Novi umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa, a da štednju iz drugog stupa ostave na čekanju. Naime, od prvog siječnja ove godine dobili su rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u državni proračun, piše Novi list.
Dosad su po nešto strožim uvjetima mogli odmah povući 15 posto štednje, a izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona, koje su na snagu stupile s prvim siječnja, mogu povući i do 20 posto kapitalizirane mirovinske štednje, pri čemu je prosječna jednokratna isplata 15 posto mirovinske štednje iznosila oko pet tisuća eura.
Mamac izbora
To je ujedno i mamac kod izbora mirovine iz oba mirovinska stupa jer bi mogao rezultirati povećanjem broja korisnika koji mirovinu primaju iz oba stupa. Na kombiniranu mirovinu iz oba stupa odlučuje se tek manji dio radnika, trenutno je oko 15 tisuća umirovljenih »dvostupaša« s obzirom na to da je drugi mirovinski stup još uvijek neisplativ za većinu građana, osim onima s natprosječno visokim plaćama. Do 20. prosinca prošle godine o izboru mirovine izjasnilo se 11.625 građana, od čega je njih 79 posto (9.164) odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a njih 21 posto (2.461) iz prvog i drugog stupa, dok mogućnost jednokratne isplate dijela mirovine koriste gotovo svi. Prema podacima Regosa, dosad je sklopljeno ukupno 12.957 ugovora o starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini iz drugog stupa, od čega je 10.805 ugovora o mirovini s jednokratnom isplatom od 15 posto, pri čemu je ukupno isplaćeno 54.252.212,55 eura, odnosno prosječno 5.021,28 eura po korisniku mirovine.
Po novome, korisnik mirovine moći će, prije sklapanja ugovora, odabrati iznos jednokratne isplate između nula i 20 posto od ukupne doznake mirovinskom osiguravajućem društvu, no ovu opciju neće imati svi novi umirovljenici. U Regosu pojašnjavaju da se takva isplata može ugovoriti ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Regos pri tom ima obvezu da članu fonda dostavi obavijest o informativnom izračunu mirovine radi donošenja odluke o izboru mirovine, odnosno ako se odluči za onu iz oba stupa, imat će godinu dana za sklapanje ugovora.
Ukinute ulazne naknade
Ako i novi osiguranici ne konzumiraju svoje pravo u roku od godine dana, isplata će im biti umanjena za iznos troškova mirovinskog osiguravaućeg društva zbog čuvanja tih sredstava. Zavod za mirovinsko osiguranje će u tom slučaju korisniku odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u prvom stupu, pojašnjavaju u Regosu. Istodobno, zakonskim izmjenama ukinute su ulazne naknade što će građanima donijeti i male uštede, a podsjetimo da od ove godine rastu i mirovine iz oba stupa tako da je dodatak povećan s 20,25 na 27 posto i odnosi se i na onaj dio radnog staža stečen nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa. Naime, od prvog siječnja povećane su mirovine onih umirovljenika koji su se umirovili iz oba mirovinska stupa, a povećanu mirovinu – odnosno razliku povećanog dodatka od 6,76 posto – dobit će u veljači kada će im biti isplaćena mirovina za siječanj, iako su je neki umirovljenici očekivali već u ovom mjesecu. Pri tom korisnici neće biti zakinuti za svih 12 mjesečnih isplata u ovoj godini, jer će im u siječnju iduće godine »sjesti« mirovina za prosinac.
Njima je 27 posto dodatka već isplaćeno, ali samo za godine staža koje su skupili do 2001. odnosno do uvođenja drugog mirovinskog stupa. Za preostale godine dobivali su 20,24 posto dodatka, a sada će se dodatak izjednačiti za sve godine kao i građanima koji su odabrali štednju samo iz prvog mirovinskog stupa, jer im je takva mirovina bila isplativija. Razliku »dvostupašima« neće isplatiti mirovinska društva, nego Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, s obzirom na to da se razlika odnosi na osnovnu mirovinu iz prvog stupa, piše Novi list.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa