Hrvatska
UMIROVLJENICI, OPREZ! / Tko u godinu dana ne povuče štednju iz drugog stupa, ostat će bez nje
Umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa
Novi umirovljenici po novome više ne mogu otići u mirovinu iz oba mirovinska stupa, a da štednju iz drugog stupa ostave na čekanju. Naime, od prvog siječnja ove godine dobili su rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u državni proračun, piše Novi list.
Dosad su po nešto strožim uvjetima mogli odmah povući 15 posto štednje, a izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona, koje su na snagu stupile s prvim siječnja, mogu povući i do 20 posto kapitalizirane mirovinske štednje, pri čemu je prosječna jednokratna isplata 15 posto mirovinske štednje iznosila oko pet tisuća eura.
Mamac izbora
To je ujedno i mamac kod izbora mirovine iz oba mirovinska stupa jer bi mogao rezultirati povećanjem broja korisnika koji mirovinu primaju iz oba stupa. Na kombiniranu mirovinu iz oba stupa odlučuje se tek manji dio radnika, trenutno je oko 15 tisuća umirovljenih »dvostupaša« s obzirom na to da je drugi mirovinski stup još uvijek neisplativ za većinu građana, osim onima s natprosječno visokim plaćama. Do 20. prosinca prošle godine o izboru mirovine izjasnilo se 11.625 građana, od čega je njih 79 posto (9.164) odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a njih 21 posto (2.461) iz prvog i drugog stupa, dok mogućnost jednokratne isplate dijela mirovine koriste gotovo svi. Prema podacima Regosa, dosad je sklopljeno ukupno 12.957 ugovora o starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini iz drugog stupa, od čega je 10.805 ugovora o mirovini s jednokratnom isplatom od 15 posto, pri čemu je ukupno isplaćeno 54.252.212,55 eura, odnosno prosječno 5.021,28 eura po korisniku mirovine.
Po novome, korisnik mirovine moći će, prije sklapanja ugovora, odabrati iznos jednokratne isplate između nula i 20 posto od ukupne doznake mirovinskom osiguravajućem društvu, no ovu opciju neće imati svi novi umirovljenici. U Regosu pojašnjavaju da se takva isplata može ugovoriti ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Regos pri tom ima obvezu da članu fonda dostavi obavijest o informativnom izračunu mirovine radi donošenja odluke o izboru mirovine, odnosno ako se odluči za onu iz oba stupa, imat će godinu dana za sklapanje ugovora.
Ukinute ulazne naknade
Ako i novi osiguranici ne konzumiraju svoje pravo u roku od godine dana, isplata će im biti umanjena za iznos troškova mirovinskog osiguravaućeg društva zbog čuvanja tih sredstava. Zavod za mirovinsko osiguranje će u tom slučaju korisniku odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u prvom stupu, pojašnjavaju u Regosu. Istodobno, zakonskim izmjenama ukinute su ulazne naknade što će građanima donijeti i male uštede, a podsjetimo da od ove godine rastu i mirovine iz oba stupa tako da je dodatak povećan s 20,25 na 27 posto i odnosi se i na onaj dio radnog staža stečen nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa. Naime, od prvog siječnja povećane su mirovine onih umirovljenika koji su se umirovili iz oba mirovinska stupa, a povećanu mirovinu – odnosno razliku povećanog dodatka od 6,76 posto – dobit će u veljači kada će im biti isplaćena mirovina za siječanj, iako su je neki umirovljenici očekivali već u ovom mjesecu. Pri tom korisnici neće biti zakinuti za svih 12 mjesečnih isplata u ovoj godini, jer će im u siječnju iduće godine »sjesti« mirovina za prosinac.
Njima je 27 posto dodatka već isplaćeno, ali samo za godine staža koje su skupili do 2001. odnosno do uvođenja drugog mirovinskog stupa. Za preostale godine dobivali su 20,24 posto dodatka, a sada će se dodatak izjednačiti za sve godine kao i građanima koji su odabrali štednju samo iz prvog mirovinskog stupa, jer im je takva mirovina bila isplativija. Razliku »dvostupašima« neće isplatiti mirovinska društva, nego Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, s obzirom na to da se razlika odnosi na osnovnu mirovinu iz prvog stupa, piše Novi list.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega