ZADAR / ŽUPANIJA
BILOSNIĆEVA NOVA EDICIJA: Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila
Iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića naslovljena „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“, inače 165 po redutiskano djelo, kako u domovini tako i u inotzemstvu, ovog svestranog autora, o kojemu je tiskano i 13 zasebnih izdanja posvećenih njegovom književnom djelu.
Zapravo, „Od mora i zlata“prva je knjiga iz edicije „Moj Zadar, moj zavičaj“, koja donosi povjesnice i feljtone Tomislava Marijana Bilosnića koji tematiziraju povijest i baštinu Zadra i zadarskoga područja. Bilosnićeve povjesnice i feljtoni prethodno su objavljeni u dnevnim novinama („Slobodna Dalmacija“, „Zadarski list“, Zadarski regional“), a gotovo prije dva desetljeća i u zasebnim knjigama – „3000 Za dar“ (2001.), „Gledajte tamo onaj grad“ (2005.) i „Sjaj zadarskoga zlata“ (2006.).
Ciklus feljtona iz knjige „3000 Za dar“mali je povijesni leksikon Zadra u kojemu je sadržana široka, tritisućljetna zadarska povijesti – od Liburna do naših dana. Svaki medaljon mala je priča velike i bogate zadarske povijesti i civilizacije. O Bilosnićevoj je knjizi prof. dr. sc. Šime Batović, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, s oduševljenjem zapisao: „Ovo je knjiga kakve dosad nismo imali. (…) Ovdje se prošlost zapravo redovito povezuje s današnjim životom i događajima, pa to i nije sama povijest, već život koji nastavlja i stvara povijest, ili se prošlost do danas nastavlja i doživljuje svoje tisućgodišnje taloženje. (…) Na taj se način prošlost i život ocrtavaju pred našim očima, uz našu nazočnost i sudjelovanje, pa je preko pisca svaki stanovnik Zadra i sudionik i gledatelj, jer se prošlost na svakom koraku zrcali kroz naše življenje i trajanje“. I uistinu od priča o liburnskom nakitu i liburnskim nekropolama, rimskom Zadru, Keltima i franačkoj upravi, biskupu Donatu i opatici Čiki, obitelji Madijevaca i kraljici Elizabeti Kotromanić, prvom hrvatskom sveučilištu, duždu Dandolu, do alke koja se trkala Kalelargom, zadarskim obrtnicima, gostionicama, knjižnicama, crkvama i samostanima – sve je to ujedinjeno u zajedničku dijakronijsku ogrlicu tisućljetne povijesti mitskoga jadranskoga Zadra.
Povjesnice iz Bilosnićeve knjige „Gledajte tamo onaj grad“u cijelosti su posvećene IV. križarskoj vojni tijekom koje su križari, plaćajući prijevoz u Svetu Zemlju, mletačkom duždu Dandolu „pomogli“ osvojiti Zadra razorivši ga do temelja. Svoje feljtone o križarskom razaranju Zadra 1202. godine Bilosnić je objavljivao u periodici o 800-godišnjici od toga nemilog događaja. Osim što čitatelja ovi feljtoni uvode u svijet križarske opsade srednjovjekovnoga „ključa Otranta“, autor u njima oživljuje zadarsku svakodnevicu, donoseći ujedno i kontekst arhitektonskoga i umjetničkog sjaja Zadra 12. stoljeća. Bilosnić je svojom „križarskom povjesnicom“ osvijestio gorku istinu da se sjaj Zadra nakon križarske opsade više nikada nije obnovio u svojoj punini. Hrvatski povjesničar dr. sc. Eduard Peričić pritom je o Bilosnićevoj knjizi istaknuo: „Bilosnićevo djelo čita se kao roman, ali ne s izmišljenim nego sa sasvim konkretnim licima i imenima. Ništa tu nije rečeno tek tako, radi neke stilske figure ili estetske ugodnosti. Ne, sve je argumentirano: i osvajanje, i način na koji su Mlečani pridobili križare za svoj plan, i tamne strane križara pljačkaša i svijetle likove među njima koji su napustili slijepoga devedesettrogodišnjega gramzivoga mletačkoga dužda ne htijući služiti nečasnim interesima mletačkog imperijalizma…“.
Feljtoni i povjesnice iz knjige „Sjaj zadarskoga zlata“ tematiziraju srednjovjekovnu povijest Zadra kroz priču o zadarskoj zlatarskoj baštini, danas postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a u čiji opus pripada i remek-djelo europskoga zlatarstva – škrinja sv. Šimuna. Uz niz povijesnih feljtona, Bilosnić donosi i priče o sudbini „zadarskoga zlata“ iz novije povijesti 20. stoljeća. Kroz slike relikvijara, pokaznica, križeva, škrinja, kutijica, zlatoveza…. Bilosnić metodom pars pro toto pripovijeda stoljetnu zadarsku povijest, kako bi suvremenicima osvijestio ulogu i položaj zadarskoga prostora kao prostora svjetla. Nasljeđujući ideju Miroslava Krleže iz njegova glasovitoga eseja „Zlato i srebro Zadra“ o zadarskoj zlatarskoj baštini kao identitetskoj slici Zadra, njegovoj autohtonosti i umjetničkoj samosvojnosti, Bilosnić ide još dalje uplećući u identitetski mozaik Zadra priče o stvarnim ljudima svoga vremena koji su doslovno životima štili zadarsku zlatarsku baštinu, duboko osviješteni njezine važnosti za grad ali i za širu nacionalnu kulturu u kontekstu europske srednjovjekovne civilizacije.
Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Od mora i zlata“, Zadru je danas potrebna možda više nego ikad u povijesti. Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila pod teretom jeftine turističke pozlate, prijeti civilizacijsko izumiranje. Neće ga potopiti morska plima, potopit će ga zakon turističkog financijskog iscrpljivanja, 3000 godina staru urbanu povijest potopit će težina zlatnog eura. Stoga Bilosnićeva književna povijesti o zadarskoj baštini u ediciji „Moj Zadar, moj zavičaj“ nad suvremenicima i potomstvom stoji i kao blagoslov i kao prijetnja.
Knjiga „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“ izišla je u izdanju 3000 godina Za dar, uz financijsku potporu Zadarske županije. Urednica izdanja je Sanja Knežević, naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, dok je knjigu grafički pripremila Marija Marfat.
Na području Policijske uprave zadarske policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja migranata i sprječavanja nezakonitih migracija su tijekom proteklog vikenda spriječili dva slučaja krijumčarenja.
U srijedu, 16. travnja u oko 10.30 sati na području Nadina kontrolirali su osobni automobil splitskih registarskih oznaka kojim je upravljao 31-godišnji hrvatski državljanin.
Daljnjim postupanjima utvrđeno je da je 31-godišnjak u vozilu prevozio strane državljane koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku te je prema istima postupano sukladno odredbama Zakona o strancima.
U nedjelju, 20. travnja oko ponoći, iz smjera Udbine prema Gračacu, 38-godišnji državljanin Rumunjske koji je prevozio strane državljanine, upravljao je osobnim automobilom zagrebačkih registarskih oznaka te zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom i sletio izvan kolnika.
Stranim državljanima pružena je liječnička pomoć u Općoj bolnici Gospić gdje su im utvrđene lake tjelesne ozljede.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni muškarac iz koristoljublja, za unaprijed dogovoreni novčani iznos, prevozio zatečene strane državljane do krajnjeg odredišta dok je za strane državljane utvrđeno da su nekoliko sati prije nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku te su svi izrazili namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Po završetku kriminalističkih istraživanja, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. KZ-a protiv obojice osumnjičenih muškaraca podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, te je 38-godišnji državljanin Rumunjske u zakonskom roku predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave ličko-senjske.
Zbog prekršaja iz Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, 38-godišnjaku je izdan i Prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nesreće.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) UZ “ŽUPANIJSKE DANE 2025.” / “Jezik, pismo i pjesma naših starih” u Ravnim kotarima
U vremenu od utorka 22. do srijede 23. travnja 2025. godine u Zemuniku (Osnovna škola Zemunik), Polači (Osnovna škola „Franko Lisica“), Benkovcu (Gradska knjižnica Benkovac) i Obrovcu (Osnovna škola Obrovac), u povodu obilježavanja Dana Zadarske županije i Dana hrvatske knjige, održana je književna manifestacija „Jezik, pismo i pjesma naših starih“. Manifestacija je održana u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranak Zadar, Udruge 3000 godine Za dar, te Matice hrvatske Šopron (Mađarska) i Panonski institut Pinkovac (Güttenbach, Austrija).
Sudionici ovogodišnjih književnih događanja bili su dr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), dr. sc. Robert Hajszan Panonski (Pinkovac, Austrija), Dario Tikulin, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, Ante Tičić i Alojz Pavlović.
Tradicionalni Književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug, koji organizira Udruga 3000 godina Za dar i Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Zadar, u suradnji sa Zadarskom županijom, kao pokroviteljem i sponzorom, vremenom je prerastao u međunarodni znanstveni kolokvij, koji se bavi izučavanjem problematike razvoja književnosti u Zadru i na zadarskom području koje pokriva današnja Zadarska županija. U dosadašnjem radu Književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug okupio je više hrvatskih i inozemnih znanstvenika, povjesničara književnosti i filologa, te samih književnika koji su svojim izlaganjima osvijetlili bogatu književnu baštinu zadarskoga kraja, od samih početaka pisane riječi na ovom prostoru do danas, te ukazali na bitnost suvremenih književnih pojava.
Ovogodišnji program „Jezik, pismo i pjesma naših starih“ odvijao se kroz susrete, predavanja, promocije i radionice u osnovnim školama na prostoru Zadarske županije. Dr. Franjo Pajrić i Dario Tikulin, s učenicima petog i šestog razreda održali su radionicu o pisanju i grafičkom oblikovanju starih pisama hrvatske glagoljice i panonskog klinastog pisma zvanog rovaš. Hrvatski književnici istodobno su s djecom održali književne matineje na dijalektu, te kasnoslovili dio svog opusa napisanog na dijalektu. Osim dijalektalnih književnih radova s učenicima su se interpretirala i autorska književna djela s temom povijesti i baštine Zadarske županije.
Književno-znanstveni kolokvij, konačno, urodit će plodom u obliku zbornika Zadarski književni krug. Do sada je tiskano pet zbornika koji su prikazani na manifestacijama u sklopu Dana Zadarske županije, a ovih su dana i izloženi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u povodu 125. godišnjice Društva hrvatskih književnika koja se poklapa s Danima Zadarske županije.
Zaključno se može kazati kako su temelji književno-znanstvenoga kolokvija Zadarski književni krug čvrsto postavljeni te kako se iz godine u godinu nadograđuju sve boljim i ljepšim sadržajem, a na što su pozvane i povezane sve udruge i institucije Zadra i Zadarske županije koje se bave književnom djelatnošću.
Na Dan planete Zemlje uklonjeno 24,86 tona nepropisno odbačenog otpada.
Ukupno 24,86 tona nepropisno odbačenog otpada, uglavnom građevinskog i glomaznog, uklonjeno je s predjela Bokanjca – na makadamskom putu sjeverno od naselja.
Otpad je uklonjen zajedničkom akcijom Grada Zadra i komunalnih društava Čistoća d.o.o., Vodovod d.o.o. i Nasadi d.o.o., povodom obilježavanja Dana planete Zemlje 22. travnja.
Građani grada Zadra mogu otpad besplatno odlagati u reciklažnim dvorštima koji se nalaze na sljedećim lokacijama:
- Reciklažno dvorište Diklo, Put Nina bb
- Reciklažno dvorište Gaženica, Ulica 159. gardijske brigade bb
- Mobilno reciklažno dvorište – na javnim površinama prema rasporedu TD Čistoće d.o.o. http://www.cistoca-zadar.hr/usluge-2/mobilno-reciklazno-dvoriste–raspored-61/
U reciklažna dvorišta građani mogu odložiti i sav drugi otpad koji nije prikladan za kućne spremnike za komunalni otpad.
PU ZADARSKA: Proteklog vikenda spriječena dva krijumčarenja!
(FOTO) UZ “ŽUPANIJSKE DANE 2025.” / “Jezik, pismo i pjesma naših starih” u Ravnim kotarima
DAN PLANETE ZEMLJE / Na Bokanjcu uklonjeno 24,86 tona nepropisno odbačenog otpada
OBAVIJEST / Regulacija prometa i tehničke informacije o proslavi Nedjelje Božjeg milosrđa u Zadru
Tifus postao otporan na antibiotike: Vraća se stara bolest koja ubija
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
Hrvatska3 dana prijeStižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska3 dana prijeJoš kratko sunčano, popodne lokani pljuskovi i grmljavima