Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Većina u Hrvatskoj očekuje da će 2024. biti prilično loša godina 

Objavljeno

-

Dok je više od polovice ispitanika u 10 srednjoeuropskih zemalja izrazilo pesimistične prognoze za 2023. godinu, situacija se u 2024. mijenja s blagim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji većina ispitanika vjeruje da će ova godina biti dobra za njihovu zemlju. Ipak, 45% Hrvata vjeruje da će i 2024. biti prilično loša godina.

Nova godina povezana je ne samo s novim prilikama koje donosi, već i s brigama koje se u nju prenose. Srednjoistočna Europa iza sebe je ostavila godinu koju su označili sukobi i ekonomska nesigurnost, a 2024. dočekala sa skromnim očekivanjima. Istražujući percepciju regije o protekloj godini i očekivanja za novu, CEPER je proveo anketu o tome smatraju li ispitanici 2023. godinu prilično dobrom ili lošom za njihovu zemlju te očekuju li da će 2024. biti uglavnom dobra ili problematična.

Za srednjoeuropske zemlje prošla je godina bila razočaravajuća. Više od polovice ispitanika, osim u Austriji i Crnoj Gori, smatralo je da je protekla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Hrvatskoj je čak 58% ispitanika ocijenilo 2023. prilično pesimistično. Slično mišljenje imaju Srbi, Mađari, Česi, Poljaci i Rumunji gdje 55-69% ispitanika 2023. vidi kao pesimističnu godinu. Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija najrazočaranije su zemlje u regiji, s više od 70% ispitanika koji su rekli da je 2023. bila prilično loša za njihovu naciju. U Sloveniji je iznenađujuće visok postotak ispitanika (82%) negativno ocijenio 2023. godinu. Drugim riječima, četiri petine Slovenaca proteklih 12 mjeseci procijenili su sumornima. Austrija je jedina ispitana zemlja s ujednačenim stajalištem o 2023. – otprilike jednak broj ispitanika ocijenio je 2023. dobrom i lošom godinom. Za razliku od svih dosad spomenutih zemalja, mala, ali budućnosti okrenuta Crna Gora bila je jedina zemlja koja je imala optimističnu procjenu 2023. godine – 66% Crnogoraca smatralo je da je 2023. bila prilično dobra godina.

I dok se 2023. godina promatra s puno pesimizma, 2024. godina dočekana je sa skromnim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji apsolutna većina, a u Poljskoj relativna većina ispitanika, očekuje da će 2024. biti prilično dobra za njihove nacije. Crna Gora ostaje najoptimističnija zemlja i u ovom smislu – 67% Crnogoraca očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15% viši rezultat nego u Austriji. U Hrvatskoj ispitanici nisu toliko optimistični. Njih 40% očekuje da će 2024. biti dobra. Ista situacija je i u Rumunjskoj gdje također 40% ispitanika 2024. vidi kao dobru godinu za njihovu zemlju, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačko 30-39% ispitanika dijeli jednako mišljenje. Slovenija ostaje najpesimističnija zemlja i po ovoj procjeni jer samo 26% ispitanika smatra da će 2024. biti dobra, a 67% ima mračna očekivanja. Drugim riječima, u 11 od 12 proučavanih zemalja barem jedna trećina ispitanika nada se dobroj 2024. godini.

Generalni zaključak pokazuje da je u svakoj ispitanoj zemlji značajno manje ispitanika očekivalo da će 2024. godina biti loša za njihove zemlje, u usporedbi s onima koji su smatrali da je 2023. godina bila prilično problematična. Na primjer, u Poljskoj je 62% ispitanika doživljavalo 2023. s razočaranjem, dok je samo 38% predviđalo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo da će godina biti dobra). Isto tako, u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, broj ispitanika koji su dali prošloj godini mračan opis smanjen je za više od 20% kada je postavljeno pitanje o budućnosti. U Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će 2024. biti problematična, u usporedbi s onima koji su sumnjičavo ocijenili proteklu godinu. U Austriji 8%, a u Češkoj 7% manje ispitanika davalo je razočaravajuće prognoze o 2024. godini u usporedbi s onima koji su negativno ocijenili 2023. godinu. Dakle zaključimo, iako su očekivanja u regiji skromna i suzdržana, predviđanja za 2024. ipak su optimistična.

Metodologija

Anketno istraživanje provedeno je u 12 zemalja u srednjoeuropskoj regiji: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. studenog i 21. prosinca 2023. Istraživanje je provedeno telefonski (uživo u Srbiji i Crnoj Gori) s 1 000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema spolu, dobi i vrsti naselja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorava na moguću poledicu na cestama

Objavljeno

-

Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.

Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

-

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

-

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu