Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA S BILOG BRIGA / Susret nadbiskupa Zgrablića i zajednice “Marijina djeca” u župi bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Susret zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića i zajednice „Marijina djeca – Da, Mama!“ iz župe bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru održan je u petak, 19. siječnja u župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca u Zadru.

Susret je održan u sklopu pastirske vizitacije nadbiskupa Zgrablića toj župi koja je prva župa u Hrvatskoj posvećena bl. Alojziju Stepincu. Zajednica ‘Marijina djeca’ od oko 400 djece osmoškolaca predstavila je nadbiskupu aktivnosti koje rade i što im znači tako raznovrsni angažman u župi. Po djelovanju u zajednici ‘Marijina djeca’ koju vodi vjeroučiteljica Nada Šarlija, a aktivnosti dramske skupine i ministranata vode župni suradnici, djeca prepoznaju svoje darove i posebnosti. Ta skupina djece jedinstvena je po svojoj brojnosti, redovitosti u aktivnostima župe i obuhvatu djece koji sudjeluju u raznim inicijativama.

Zajednicu je tijekom Došašća 2017. godine pokrenula angažirana vjernica Šarlija, vjeroučiteljica u OŠ ‘Zadarski otoci’ koja se nalazi u blizini Stepinčeve župne crkve. Dobru suradnju te škole i Stepinčeve župe potvrđuje i prisutnost Davora Barića, ravnatelja Osnovne škole ‘Zadarski otoci’, učitelja i vjeroučitelja koji su također bili na tom susretu s nadbiskupom te podržavaju kreativni rad djece u raznim aktivnostima. U čemu su sve djeca aktivna, školarci su kreativno pokazali i natpisom pojedine aktivnosti na prikladnim slikama koje su držali u ruci tijekom susreta s nadbiskupom.

Nadbiskupa je dočekala skupina ministranata na ulazu u crkvu. Prolazeći kroz crkvu i hodeći do oltara, mons. Zgrablić djecu je poškropio blagoslovljenom vodom. Na susretu su bili i bilobriški župnik Mario Akrap, župni vikar Tomislav Planinić i đakon don Rudi Juras.

Djevojčice Dora, Ana i Lea predstavili su mons. Zgrabliću „darove i službe u kojima kao djeca sudjeluju i doprinose svojoj župnoj zajednici, koja su se svojim darom i talentom pronašla u aktivnostima kojima su na raspolaganju u župi“.

Zajednica ‘Marijina djeca’ razvila se od male vjeronaučne grupe učenika ‘Mali Marijini molitelji’ koji su počeli moliti krunicu i pjevati marijanske pjesme. Kroz radost molitve i pjesme dobili su poticaj da upoznaju razna marijanska svetišta diljem Hrvatske, pa je prvo hodočašće ‘Marijine djece’ bilo u Mariju Bistricu. „Svima je to bilo zaista prvo hodočašće. Tako je nastao dječji zbor koji pjeva svaku nedjeljnu misu. Djeca su počela dolaziti i počeli su se širiti, širila se radost među djecom i zajednica. Kroz Marijin zbor neka djeca prepoznala su svoj talent za čitanje te su počeli čitati Božju riječ svake nedjelje na misi. Ubrzo su počele kreativne radionice u kojima su mnoga djeca prepoznala svoje darove. Započelo je nizanje krunica, oslikavanje boca, crtanje slikovnica bl. Alojzija Stepinca i marijanskih svetišta.

U ministrante su se uključila djeca koja su se prepoznala u daru služenja, a u tom daru prepoznala se i eko – patrola koji se brinu da prostor crkve uvijek ostane čist. Naša crkva, za nas djecu, više nije neko tiho i dosadno mjesto, postala je dom pun ljubavi, pjesme i smijeha. Postali smo skupina djece koji se međusobno nadopunjavaju. Počeli smo se družiti s djecom s kojom nikad ne bismo da nije bilo ‘Marijine djece’. Marija nam je pokazala koliko smo svi posebni, svatko na svoj način i da smo svi potrebni“, poručile su Dora, Ana i Lea u ime ‘Marijine djece’.

Otkrivali su kako pohodom svakoga svetišta mogu nešto novo primiti za svoj duhovni razvoj. Svako hodočašće još više ih je povezivalo u zajedništvu i prijateljstvu. Na hodočašćima slušaju svećenike koji govore o nebeskoj Majci, Bogu i Crkvi, kao i o vrijednostima zajedništva, župe i obitelji.

„Osjetili smo potrebu i za sakramentom ispovijedi. Prvi put, prije dvije godine, cijela naša škola došla je na uskrsnu ispovijed. Mnogi od nas nisu bili ispovjeđeni od Prve svete pričesti. Zaboravili smo kako se ispovijeda. Nismo znali molitvu kajanja. Uslijedile su i druge ispovijedi. Na jednoj od njih, naš župnik don Mario predložio je pobožnost Prvih petaka. Nismo znali što je to, ali rado smo pristali i odlučili dolaziti svaki prvi petak na ispovijed i na misu. Ubrzo je Prvi petak postao jako poseban. Sada naši svećenici ispovijedaju svaki mjesec oko 200 djece, a o velike blagdane i oko 650. Naša radost i otvorenost za nove poticaje i ideje uvijek je prisutna. Željeli smo više“, poručila su ‘Marijina djeca’.

Na poticaj župnika Akrapa, djeca su se uključila u molitvu žive krunice koja je postala je njihova radost. Od ove godine uključili su se i u dramsku skupinu koja uprizoruje događaje iz života Isusa, Marije, Josipa i apostola.

Najmanji Marijini miljenici plešu u plesnoj skupini Tik Tak. Odraslije Marijine djevojčice počele su pjevati i animirati klanjanje u župnoj crkvi svaki drugi četvrtak. „Marija nam svakim danom pokazuje koliko nas voli, mi volimo nju i dajemo joj svoje srce da u svakom napravi svoje veliko svetište u koje će ona redovito hodočastiti“, poručila su ‘Marijina djeca’.

Ideju za organizirati djecu baš pod Marijinim plaštem i predati ih njenom vodstvu vjeroučiteljica Šarlija dobila je tijekom hodočašća u Mariju Bistricu. Sjetila se kako su njoj i njenim prijateljima u župi u djetinjstvu, za vrijeme rata, s. Ladislava Kamber i tadašnji župnik Tomislav Sikirić potaknuli na molitvu krunice – to im je pričinjalo radost i dodatno ih vezalo uz Crkvu. „Želim razviti kod djece radost koju sam ja imala kao dijete i koju sam bila doživjela u mojoj župi. Kad se kod djece razvije radost, ljubav prema Bogu i Mariji, bez obzira što im se kasnije dogodi u životu, vjerujem da će ih ta radost vratiti u Crkvu. Više od toga da nešto radimo kad se okupimo, važnije je da se kod djece razvije radost dolaska u Crkvu, jer jedino je u Bogu radost. U svetištima diljem Lijepe naše želimo pronositi ljubav prema Mariji, da djeca pjevaju hrvatske tradicijske i marijanske pjesme“, rekla je Šarlija, pojasnivši zašto je u nazivu njihove zajednice ‘Da, mama’. „Svi smo mi Marijina djeca, ali jesmo li joj svi rekli ‘Da’? Zato je u nazivu naše zajednice to ‘Da, mama’. Ova djeca Mariji svojim predanjem i angažiranošću u župi kažu ‘Da’. Sve što sad rade, djeca čine poletno. Želim djeci prenijeti radost u srcu i osmijeh na licu. Prekrasno je vidjeti radosnu djecu, koja žive u raznim životnim i obiteljskim okolnostima. Djeca su otvorena i spremna za sudjelovanje u svetome, u svemu što spomenem a vezano je za Crkvu, molitvu, hodočašće. Djeca sada sama i prva na dnevnoj bazi pitaju kad će na ispovijed, kad će hodočašće, žele ići na misu i preko tjedna. Od malo povučenije djece u početku, sada ta djeca radosno trče u crkvu i jedva čekaju doći“, istaknula je Šarlija, pohvalivši njihove velike talente.

„Velika je radost vidjeti djecu kako pjevaju na misi. Djeca imaju talente u crtanju. Sad oslikavaju slikovnicu o svetištu Marija Bistrica, starije djevojčice su napisale priču o tom svetištu. Morale su istraživati, kako je uopće postalo svetište Marija Bistrica. Dobili smo enciklopediju o marijanskim svetištima, planiramo za sva hodočašća na kojima sudjelujemo o tome nacrtati slikovnicu“, rekla je Šarlija.

Utorkom se u župi sastaju Eko patrola, Mali Marijini molitelji koji mole krunicu i kreativna radionica, skupina Tik tak koja djecu poučava plesnim pokretima te djeca na probi zbora. Subotom se sastaju čitači i djeca koja crtaju i oslikavaju slikovnice. Prve subote se sastaju molitelji Žive krunice. „Djeca su tako zavoljela sakrament ispovijedi. Prvi petak u školi je kao praznik. Svi hoće na ispovijed, o tome pričaju, djeca željno iščekuju pristupiti ispovijedi, više nego ići na ikoji školski predmet. Prvi petak je hit među djecom. To je predivan pokazatelj čistoće njihovih duša i kako su zavoljeli taj sakrament koji im pomaže osvijestiti, još više poboljšati njihova ponašanja i odnose. Tu radost nose i u svoje obitelji“, istaknula je Šarlija.

‘Marijina djeca’ zahvalila su nadbiskupu Zgrabliću za susret s njima, kao i župniku Akrapu, župnom vikaru Planiniću i đakonu Jurasu za sve što čine u pastoralu s tom djecom. „Hvala za neumorne ispovijedi svaki mjesec, što su nestali strahovi oko svetog sakramenta ispovijedi. Hvala za šale, osmijeh, radost i slatkiše. Hvala što se u Božjem domu naše župe osjećamo slobodno i dobrodošlo. Hvala što nas opominjete s ljubavlju, što volite Boga i Mariju“, poručila su ‘Marijina djeca’ župniku Akrapu i suradnicima.

‘Marijina djeca’ darovala su mons. Zgrabliću buket bijelih ruža i iskaznicu ‘Marijina djeca – Da, Mama’, koju je nadbiskup rado primio. Nadbiskup Zgrablić izrazio je radost zbog tolikog zajedništva djece i iznenađenost svime što su priredili za taj susret na kojem su zaključno i zapjevali.

„Lijepo je vidjeti vas u tolikom broju u crkvi. Crkva je naša majka, koja nas voli i uvijek nas rado prima. Bog nas neizmjerno voli i svima nam želi veliko dobro. Toliko nas ljubi da ni svoga Sina nije poštedio, nego je umro za nas na križu. Toliko smo dragocjeni u Božjim očima“, rekao je mons. Zgrablić. Pohvalio je sabranost i pažnju te djece za vrijeme njihovog susreta. Poželio im je da napreduju u znanju i u školi; da slušaju učitelje, da se igraju, da im bude lijepo u školi, da se razvijaju u svojim tjelesnim i umnim sposobnostima, u svom srcu i duši.

„Želim da rastete u dobru i da budete sve bolji. Isus se veseli vašoj želji da budete dobri ljudi i u tome vam želi pomoći, kao i vašim roditeljima i učiteljima. Neka vas dobri Bog prati na putu vašeg života. Iskaznica koju ste mi poklonili će mi biti posebno draga, da i ja sada pripadam ‘Marijinoj djeci’. S ponosom ću je čuvati. Hvala vam na tako lijepom daru, rado to primam“, rekao je nadbiskup Zgrablić u obraćanju djeci kojoj je na kraju susreta udijelio i svoj pastirski blagoslov.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu