Hrvatska
Objavljena nova dugoročna prognoza, evo što nas čeka u idućim mjesecima…
Nakon prosinačke, i srednja siječanjska temperatura zraka – unatoč povremenim hladnim valovima, na kopnu i čestim temperaturnim minusima – diljem Hrvatske bila je viša od prosječne, ali ipak s većinom manjim odstupanjima od prošlomjesečnih. Ostvare li se trenutačno vrlo vjerojatne prognoze ni u veljači velike hladnoće biti neće, a razmjerno toplo vjerojatno će biti i proljeće!?
Siječanj
Službene analize i ocjene klimatologa DHMZ-a doći će uskoro, ali već sad se može zaključiti kako je – unatoč prošlotjednim hladnih, studenim, na kopnu gdjekad i ledenim danima – srednja temperatura zraka ovogodišnjega siječnja na meteorološkim postajama DHMZ-a bila od 1 do 3 °C viša od prosječnih vrijednosti, i to od posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Srećom za mnoge, rekordna toplina je izostala, za razliku od mjestimice u prosincu, a i odstupanja od srednjih vrijednosti bila su većinom manja. Jedna od iznimki je Dubrovnik, gdje je odstupanje u siječnju bilo čak veće nego u prosincu. No, valja znati i da je srednja siječanjska temperatura zraka u Dubrovniku čak 3. na popisu najviših od 1961., od kad na toj postaji postoje mjerenja, odmah iza siječnja 2014. i 2023. godine.
Ukupna količina oborine ponovno je bila nejednoliko raspoređena, pa je bilo i zamjetnijeg manjka, osobito na srednjem i južnom Jadranu, ali i viška, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, te ponajviše na riječkom području. U Rijeci, primjerice, ovaj siječanj je 7. najkišovitiji od 1948. godine i početka mjerenja na postojećoj meteoroškoj postaji DHMZ-a. Posljednji s većom ukupnom mjesečnom količinom oborine bio je 2014. godine, a osim njega, u ovom stoljeću u Rijeci je kišovitiji siječanj bio još samo 2001.
Prve dvije trećine zime
Nakon tog “viška” u siječnju, te znatno manjeg u prosincu, i dosadašnji dio klimatološkog računanja zime u Rijeci je među 10 s najviše oborine, u zagrebačkom Maksimiru 12. na sličnom popisu, dok je u Dubrovniku, primjerice, 7. na popisu “najsuših” – s najmanjim količinama oborine. Manje u prve dvije trećine zime u ovom stoljeću bilo je samo 2013/14 i 2016/17.
I dok je kod oborine bilo i “manjka” i “viška”, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja diljem Hrvatske je viša od prosječne, uglavnom za oko 2 °C. I pritom u Rijeci rekordno visoka, u Splitu i Dubrovniku 3. na popisu najviših, a u većini unutrašnjosti je iznimnost trenutačno manja. No, vrlo vjerojatno će se povećati.
preliminarna analiza temperature i oborine u dosadašnjem dijelu zime
Foto: DHMZ/HTV / HRT
Veljača
I najnovije prognoze za temperaturne prilike u veljači u prilično su skladu s dosadašnjima – daju prilično veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, posebice sljedećih desetak dana. Mogućnost za hladnije razdoblje postoji u drugom dijelu mjeseca, trenutačno najvjerojatnije u trećem cijelom tjednu veljače.
Prognoze za oborinu manje su pouzdane, a i promjenjivije pa ne treba iznenaditi da i u veljači ukupna mjesečna količina oborine bude nejednoliko raspoređena.
Proljeće, ljeto
Ni u prognozama za sljedećeg mjesece nema znatnijih promjena. Ili kako je nedavno za “Klimatski izazov” Prvog programa Hrvatskog radija prognozirao Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a: “Dugoročna prognoza pokazuje povećanu vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu i u idućim mjesecima pa neće biti iznenađenje ako i ova godina bude još jedna u nizu ekstremno toplih, u skladu s postojećim klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem.”
Naravno, osim ovih znanstveno utemeljenih dugoročnih prognoza, ovih dana bit će govora i o onima američkog svisca Phila, pri čemu valja znati da i mi svoga “konja za trku imamo”, točnije – medvjeda, slavuja, mušica i jazavca. Znatno manje medijski eksponiranih… A postoje i izreke iz pučkog “svetačkog” vremenoslovlja…
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!