Hrvatska
Rastu cijene pogreba u Hrvatskoj, kremiranje sve popularnije
U Hrvatskoj, uz sva ostala poskupljenja, rastu i cijene pogreba. One znatno variraju od regije do regije, a postupno se mijenja i način ukopa pokojnika jer je sve popularnije kremiranje.
“U Zagrebu su cijene ispraćaja pokojnika posljednjih godina najviše rasle u segmentu pogrebene opreme, a sve je popularnije kremiranje koje je jeftinije od tradicionalnog ukopa”, rekao je Hini Renato Habulin iz tvrtke za pogrebne usluge Habulin.
Prosječna cijena pogreba u Zagrebu oko 2000 eura
Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je sastavni dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju.
Cijena kremiranja, doznaje se u Zagrebačkom holdingu, iznosi 146 eura, a tome treba dodati cijenu kontrolnog pregleda umrlog prije kremiranja od 21.4 eura. Uporaba rashladne komore po danu, takozvana ležarina, iznosi 16.4 eura.
Cijena ispraćaja u Podravini
Josip Behin iz Koprivnice kaže da su cijene pogrebnih usluga u Podravini u zadnje vrijeme rasle u prosjeku 20 posto, a neki su pogrebnici poskupjeli i do 35 posto.
Osnovni ispraćaj pokojnika koji je za života osigurao grobno mjesto Podravce stoji otprilike 1000 eura, a ovisno o specifičnim željama obitelji cijena može znatno porasti.
Ispraćaj pokojnika na kremiranje je dosta skuplji jer cijenu povećava prijevoz preminule osobe i ekološki lijes. Ponekad cijena raste zbog ležarine, jer nerijetko se na kremaciju čeka i po nekoliko dana.
Kremiranje sve popularnije
Ipak, kremiranje na kraju može ispasti povoljnije jer je kazeta za polaganje urne dvostruko jeftinija od klasičnog grobnog mjesta u Koprivnici. Kremiranje je u očitom porastu, ono se više ne tabuizira kao nekad, kaže Behina.
U Koprivnici je sve popularnije, iako je još uvijek ispod 50 posto, no nekada je na 200 pokojnika samo jedan bio kremiran. U Osijeku nema ispraćaja koji košta ispod 1000 ili 1300 eura. U računicu ulazi lijes čija početna cijena iznosi 400-njak eura, a gornja granica je samo nebo.
Pritom su kremiranja u Slavoniji izuzetak, a osječki krematorij trenutno ne funkcionira pa se kremacije pokojnika privremeno organiziraju u zagrebačkom krematoriju,
Dubrovnik među najjeftinijima u Hrvatskoj
Što se Dubrovnika tiče, iz tamošnje tvrtke Boninovo kažu da cijena ispraćaja iznosi 227 eura. U nju je uključeno korištenje dvorane za ispraćaj, uređenje odra, nošenje pokojnika do groba, otvaranje i zatvaranje grobnice, polaganje lijesa u grobnicu i odstranjivanje i zbrinjavanje vijenaca.
Kad se tome doda cijena lijesa koja iznosi otprilike 400 eura, mada lijes može biti i znatno skuplji, te ostalih usluga poput oblačenja pokojne osobe, dolazi se do prosječne cijene od 1000 eura.
“Znam, među najjeftinijima smo u Hrvatskoj, što nitko ne bi vjerovao za Dubrovnik”, rekao je Hini direktor Boninova Marijan Dadić.
Što se kremacija tiče, u dubrovačkom dijelu Hrvatske ona je rijetkost. Razlog je tradicijske prirode, kao i cijena prijevoza pokojnika do krematorija.
Crkva: Kremiranje se ne protivi kršćanskoj vjeri
Na brojnim ceremonijama kremiranja sudjeluju svećenici, koji se bez problema odazivaju na takve ispraćaje, ali njihova tijela, kao i tijela časnih sestara, kad im srce prestane kucati, polažu se isključivo u grob.
Iz Varaždinske Biskupije ističu da je od 1963. godine stajalište Crkve da se kremiranje ne protivi kršćanskoj vjeri, ako odluka za to nije posljedica nijekanja kršćanskih dogmi, sektaškoga duha ili pak mržnje protiv katoličke vjere i Crkve.
Biskupija: Nije dopušteno propisati pepeo u zrak, na tlo, u vodu…
Prema učenju Crkve, pogrešan odnos prema vjeri ne odnosi se samo na motiv čina kremiranja, nego i na odnos prema zemaljskim ostacima pokojnika nakon spaljivanja.
“Da bi se izbjegla svaka panteistička, naturalistička ili nihilistička dvosmislenost, nije dopušteno prosipati pepeo u zrak, na tlo ili u vodu, odnosno čuvati kremirani pepeo kao uspomenu na pokojnika, u komadima nakita ili drugim predmetima”, navode iz Biskupije.
Dakle, u slučaju da je pokojnik dopustio kremiranje i prosipanje vlastitoga pepela u prirodi zbog razloga protivnih kršćanskoj vjeri, sprovod se mora uskratiti.
Mogućnost da tijelo pokojnika koristi razvoju medicine
Postoji još jedna solucija, a namijenjena je osobama koje pristanu da njihovo beživotno tijelo koristi razvoju medicine. Zagrebački Medicinski fakultet nudi opciju da nakon smrti tijelo pokojnika o svom trošku preuzme njihov Zavod na anatomiju – riječ je o plemenitom činu jer tijelo koriste za edukaciju studenata i liječnika.
Nakon nekog vremena pokojnika se kremira, a urna polaže u novoizgrađenu grobnicu Zavoda za anatomiju na Krematoriju Mirogoj.
Također, Medicinski fakultet omogućava i da se, po želji pokojnika, njegovo tijelo nakon izobrazbe studenata i liječnika vrati u obiteljsku grobnicu.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa