Hrvatska
“SPECIJALIZANTI NIŠTA NE DUGUJU” / Nela Sršen o javnom i privatnom: “Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac!”
Hrvatska zadnjih desetak godina ima najveći odljev liječnika i medicinskog osoblja u zemljama EU-a. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi, ginekolozi i pedijatri. Tko će nas liječiti u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, u Studiju 4 pitali smo Nelu Sršen, kirurginju i članicu tima za transplantacije jetre u Sveučilišnoj bolnici u Padovi.
Odgovarajući na pitanje prelazimo li olako preko odlaska naših liječnika u bogatije zemlje, Sršen je rekla da je “benifikacija medicinske radne snage vrlo konkretan sistem koji prelazi granice strategije.
– To je problem čak i u cijelome svijetu. Imala sam priliku vidjeti dokument, anketu Udruge mladih liječnika Europe, u kojoj su oni opisivali što su, još od osamdesetih, prošli tijekom specijalizacije. Ono što je konzistentno sve to vrijeme jest – preopterećenost. Mladi možda odlaze u bogatije zemlje, ali po toj anketi – i ondje specijalizanti imaju probleme, kazala je Nela Sršen.
Nije sve u visini plaće?
Na pitanje je li sve u visini plaće odgovorila je – “Apsolutno ne!”. Dodala je kako mladi specijalizanti u prvim godinama “gore od entuzijazma i iluzije da će nešto napraviti”. Svoj su posao, nakon mukotrpnog studiranja – izabrali, dodala je. A često se događa da rješava birokratske stvari i “pokriva rupe zbog nedostatka liječnika”.
– Iako bi po europskim smjernicama specijalizanti trebali raditi 48 sati tjedno – oni danas u tri dana odrade – 78 sati, kazala je te dodala kako se rado vraćaju na njezin odjel, iako je jedan od najzahtjevnijih.
Rast plaća mora pratiti rast inflacije
Uz podsjetnik da su njemački liječnici štrajkali jer im bruto plaće od 7,5 tisuća eura nisu dostatne za pokrivanje troškova života – kazala je kako rast plaća mora pratiti rast inflacije.
– Našla sam lijepo napisanu rečenicu specijalizanata koji su htjeli otići u druge zemlje: “Izljev mozgova, srce plače – džep prazan”. Nažalost, to je istina. U ovom trenutku u Italiji je situacija i kritičnija jer je vlada donijela zakon prema kojem se uskraćuje pet do 25 posto iznosa mirovine liječnicima koji će od 2024. ići u mirovinu, dodala je Sršen.
Naglasila je kako mladi ljudi, kad ih se pusti u salu, daju 10 puta više. I naravno, dodala je, da će težiti odlasku u druge zemlje, ako tamo imaju mogućnost realizirati sebe i usput zaraditi pet, šest puta više.
‘Specijalizanti toliko rade da nam nemaju što vraćati’
– Iznenadio me način na koji se formiraju mladi liječnici u Hrvatskoj. U Italiji postoji institucija pod okriljem ministarstva zdravstva, financija i Sveučilišta – koja je posvećena svim mladima u obrazovanju i specijalizacijama. Postoji nacionalni program, nacionalni ispit za ulazak u specijalizaciju koji se održava isti dan, u isto vrijeme, u cijeloj Italiji. Stvara se lista i po njoj prioriteti, objasnila je.
U slučaju da neki liječnik želi otići, to ne znači da on na bilo koji način mora sustavu nešto vratiti, dodala je.
Vrhunski opremljene klinike, a bez liječnika?
– Ako nastavimo ovim tempom odlazaka ne samo iz Hrvatske već i iz Europe, moglo bi se desiti da nam u vrhunski opremljenim klinikama neće biti nikoga da nam pruži adekvatnu uslugu. (…) Postoje ustanove opremljene najsuvremenim radiološkim aparatima, fantastičnim – gdje nedostaje inženjera i obučenog medicinskog osoblja, kazala je Nela Sršen.
Problematizirajući mogućnost da zahtjevne kirurške zahvate, transplantacije, operacije srca, zahvate na mozgu rade primjerice stručnjaci iz Nepala ili Indije za manju plaću, kazala je da je tu riječ o “psihološkom problemu”.
– Dati svoj život u ruke nekome tko dolazi iz treće zemlje gdje ne znamo kolika je razina obrazovanja – veliki je problem, ali moramo se suočavati s tim. U vrijeme COVID-a Italija je primila tisuće liječnika s Kube. Ogroman broj tih liječnika radi u bolnicama na jugu Italije, navela je.
Smatra da bi i ti liječnici, za godinu dvije, kad i njihovo nezadovoljstvo naraste, mogli početi štrajkati. A to vodi, naglasila je, opet do istog problema.
Grčka kao dobar primjer
Govoreći o problemu ‘vraćanja duga specijalizanata državi u kojoj su odškolovani’ napomenula je kako bi trebalo napraviti program na nacionalnoj razini i jedan nacionalni ispit. Kao dobar primjer navela je Grčku.
– Grčka se vrlo dobro dosjetila. Specijalizanti trebaju prije nego što polože liječnički ispit – odraditi godinu dana prakse i onda mogu ići dalje. Oni su šest godina na sveučilištu, ali ih šest mjeseci šalju u ruralne sredine ili na otoke gdje nedostaje liječnika, kazala je.
– Kad mladi specijalizant na trećoj godini shvati da on ne može rasti, jer mu se ne daje dovoljan prostor – kakve on obaveze ima prema ustanovi koja ga plaća? Sve one godine što je već odradio do treće godine – on je to itekako zaradio, ako ne i više, naglasila je Sršen.
Potvrdila je da su liste čekanja i prepuštanje dijela pacijenata privatnom sektoru – bolna točka i u Italiji.
‘Sve što se plaća izvan bolnice – izgubljen je novac za bolnicu’
– Prije nekoliko godina se događalo da pacijenti dolaze subotom ili nedjeljom u 9-10 sati navečer jer su radiologije bile otvorene, dakle cijeli vikend i cijelu noć. S tim da se plaćao neki dodatak liječnicima i medicinskom osoblju. To je bilo fantastično za bolnicu jer su se liste čekanja apsolutno poništile, a nije potrošen ogroman novac, navela je.
Naglasila je kako je “sve ono što se plaća izvan bolnice – izgubljen novac za bolnicu”.
– Ne može privatni liječnik raditi u bolnici do podne i nakon toga ići u svoju privatnu kliniku. Zašto tu svoju privatnu profesionalnu aktivnost ne radi u bolnici? Time bi zaradio liječnik, ali i bolnica, a troškovi se smanjuju, zaključila je Nela Sršen u razogovoru za Studio 4 HTV-a.
Hrvatska
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od srijede na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) objavljuje upozorenja na opasne vremenske pojave za danas, sutra i prekosutra.
“Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih. Također, državnim i lokalnim tijelima osigurat će više vremena za pripremu mjera kojima se mogu ublažiti posljedice meteoroloških i hidroloških nepogoda”, poručili su iz DHMZ-a.
“Sve češće opasne vremenske pojave, uz njihov sve veći negativni utjecaj na živote, sigurnost, imovinu, infrastrukturu i gospodarstvo, zahtijevaju od stručnjaka DHMZ-a neprestano unaprjeđenje sustava prognoziranja i ranog upozorenja. Naša je temelja zadaća zaštititi živote građana i jačati otpornost zajednica na štetne posljedice klimatskih promjena. Pritom je ključna kvalitetna, jasna, pravovremena te lako dostupna informacija o vremenu i vremenskim ekstremima”, poručio je glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler.
Naglasio je i da se modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u sklopu projekta METMONIC, kontinuiranim razvojem numeričkog modela ALADIN, suradnjom s partnerima i ulaganjem u kontinuiranu edukaciju prognostičara u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nastavlja unaprjeđivati kvalitetu i razvoj prognoza i upozorenja, njihovu dostupnost te brzo prenošenje. “Samo tako možemo učinkovitije zaštiti živote, imovinu i sigurnost naših građana”, rekao je.
Iz DHMZ-a podsjećaju da se na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) objavljuju upozorenja za kopnena područja Hrvatske koja se izrađuju za osam klimatski različitih regija, imenovanih prema gradovima središtima: Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Split, Dubrovnik i Knin. Upozorenja se izdaju za različite vremenske pojave, kao što su vjetar, kiša, magla, snijeg i poledica, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoke i niske temperature zraka te obalna upozorenja na vjetar. Izdavanje upozorenja za kopneno područje Hrvatske počelo je u srpnju 2009. godina kada su ona postala vidljiva i na mrežnoj stranici sustava MeteoAlarm.
Hrvatska
Policija poziva na oprez: Muškarac instalirao aplikacije pa ostao bez nekoliko tisuća eura
Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada.
Iznimno je važno da se tijekom komunikacije ne dostavljaju povjerljivi osobni podaci, fotografije osobnih isprava, bankovnih kartica, zaporke aplikacija internetskog bankarstva, kao i drugi podaci vezani za autorizaciju bankovnih transakcija, upozorava PU krapinsko-zagorska.
Instalirao aplikacije, stradao mu tekući
Jučer, 11. studenoga prijavio je 50-godišnji hrvatski državljanin kako je tijekom rujna 2024. godine temeljem komunikacije putem interneta s nepoznatom osobom po uputi te osobe na mobilni telefon instalirao aplikacije u cilju isplate novca u kripto valuti. Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Na što paziti?
Kod ponuda vezanih za kriptovalute važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.
Građanima, koji se odluče ulagati u kriptovalute, savjetujemo da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe te svakako da budu oprezni i sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit. U slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru potrebno je događaj prijaviti policiji.
Više informacija, savjeta možete saznati na web stranici WEB HEROJ, jer ključno je znati prepoznati znakove i biti na oprezu.
Hrvatska
Zbog nestašice popularnog lijeka oglasili se iz Plive: “Nema mjesta panici”
Pliva je izvijestila o nestašici antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg filmom obložene tablete amoksicilin trihidrat, kalijev klavulanat. Riječ je o obliku penicilina. Razlozi su povezani s proizvodnjom, a očekuje se kako lijeka neće biti do 29. studenoga.
S obzirom na to da su mnogi nakon objave ove informacije pohrlili po recepte kako bi stvorili “zalihe”, jer je riječ o vrlo popularnom i opće poznatom antibiotiku, Net.hr pitao je Plivu o čemu se radi i koliko je nestašica ozbiljna. Iz Plive umiruju.
“Istina je da smo prijavili nestašicu ovog antibiotika, ali radi se zaista o kratkotrajnoj nestašici do 29. studenog. Riječ je o svega 17 dana i pacijenti mogu biti apsolutno mirni jer na tržištu postoji još šest istovjetnih lijekova”, rekla je Tamara Sušanj Šulentić, glasnogovornica Plive.
“Kratkotrajna nestašica”
Kažu, ovakve kratkotrajne nestašice na tržištu su potpuno uobičajene i apeliraju – naročito na pacijente – da se ne stvara panika te da nema potrebe gomilati ovaj antibiotik u kućnim ljekarnama.
Pojasnili su i da se proizvodnja ovako uobičajenog lijeka planira dugoročno, čak godinu ili dvije unaprijed te da su kratkotrajne nestašice općenito uobičajene za lijekove jer se radi i o lancima opskrbe sirovinama koje su potrebne za njihovu proizvodnju.
“Nema mjesta panici, ovo je vrlo kratkotrajna nestašica koju moramo prijaviti, ali ovog antibiotika na tržištu ima dovoljno”, ponovili su iz Plive.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska4 dana prije
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica