ZADAR / ŽUPANIJA
TRAGEDIJA U ZADRU SE MOGLA SPRIJEČITI? / Prijatelji životinja: “Hitno promijeniti Pravilnik o opasnim psima!”
Zbog smrtnih slučajeva Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo američke XL bulije; nisu krivi psi, nego neodgovorni ljudi
Nedavna tragedija u Zadru, kada je staricu nasmrt izgrizao pas pasmine američki staford, trajno će obilježiti živote i psa i članova obitelji nesretne žene. Poražavajuće je što se, kažu iz udruge Prijatelji životinja, ova užasna nesreća s velikom vjerojatnošću mogla izbjeći da je na snagu stupio novi Pravilnik o opasnim psima. Iako je javna rasprava o njemu završila još 2021. godine, nakon toga nije otišao u daljnju proceduru. Zašto je to tako trebalo bi pitati nadležno Ministarstvo poljoprivrede, koje od 2008. godine nije donijelo novi propis unatoč rastućem broju ugriza i napada pasa. To ukazuje da je potrebno hitno mijenjati aktualni Pravilnik, i to radi dobrobiti i ljudi i pasa.
Obavezna kastracija i socijalizacija, koja podrazumijeva školovanje i test socijalizacije, osnovne su preventivne mjere koje bi novim Pravilnikom o opasnim psima trebalo propisati za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja. Tim jednostavnim mjerama, koje pomažu psima, spriječili bi se ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve”, kažu iz Prijatelja životinja.
Pojašnjavaju da bi se te preventivne mjere odnosile na pse koji zbog svojih genetskih predispozicija, učestalosti napada, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa: „U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pasmine proglašavaju opasnima. Mi smatramo da nema opasnih pasa, ali postoje ljudi koji ih mogu takvima učiniti. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovorne osobe mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, praktički su neudomljivi. Odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasmina štiti ne samo ljude nego i pse.”
Nakon što su već ranije zabranili pasmine: američki pitbulterijer, tosa, argentinska doga i brazilska fila, od 31. prosinca 2023. u Engleskoj i Walesu protuzakonito je uzgajati, prodavati, poklanjati, napuštati ili razmnožavati američke XL bulije. Od 1. veljače 2024. zabranjeno je i posjedovanje pasa te pasmine osim ako ih njihovi skrbnici nisu registrirali. Registrirani psi moraju biti kastrirani i mikročipirani te u javnosti nositi brnjice i biti cijelo vrijeme na povodcu. Ove mjere donesene su zato što je prethodnih godina porastao broj zabilježenih napada pasa te pasmine, i to na gotovo 22 000 u 2022., pri čemu je prošle godine u napadu XL bulija smrtno stradalo sedmero ljudi, a prošle subote i prva žrtva ove godine. Škotska i Sjeverna Irska također su najavile skoru zabranu ove pasmine.
I druge europske zemlje primjenjuju posebne propise za određene pasmine i njihove križance koji su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom. Primjerice, pasmina kanarski pas ilegalna je u Australiji i na Novom Zelandu jer ju smatraju vrlo agresivnom. Zakonodavstva nekih država iz istog razloga zabranjuju neke pasmine – rotvajlera u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Irskoj, argentinsku dogu u Portugalu, Australiji itd., američkog buldoga u Danskoj i Singapuru, brazilsku filu u Ujedinjenome Kraljevstvu i Norveškoj, kavkaskog ovčara čak i u Gruziji iz koje potječe, tibetanskog mastifa u nekim kineskim pokrajinama…
Zato Prijatelji životinja ukazuju na važnost prevencije: „Česte su situacije da pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga. To rezultira napadima na ljude i druge pse ili ih pak osobe iz kriminalnog miljea zloupotrebljavaju za borbe pasa. Kastrirane pse ne koriste za borbu pa minimalne preventivne mjere kao što su kastracija i socijalizacija štite pse od mogućnosti da u rukama neodgovornih pojedinaca postanu opasni.”
Iz Udruge pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da što prije donese novi Pravilnik o opasnim psima kako bi se spriječili napadi pasa na ljude i druge životinje, tragični smrtni slučajevi, kao i borbe pasa. Ujedno pozivaju građane na odgovorno ponašanje i da ne puštaju pse da se nekontrolirano i bez nadzora kreću na javnim površinama kako ne bi ugrozili sigurnost ljudi i životinja. Skrbnike pasa koji su, prema Pravilniku o opasnim psima, u kategoriji opasnih pasa, podsjećaju da je izvođenje takvoga psa na javne površine dopušteno jedino s brnjicom i na povodcu.
Više informacija i popis pasmina za koje se Prijedlogom Pravilnika o opasnim psima propisuju minimalne mjere u cilju sprječavanja opasnog ponašanja nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!
Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak), od 08:00 sati pa do 15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…