Hrvatska
Policija uputila dramatično upozorenje: Promatra li vas ovaj crni “tip”? Budite oprezni
Jutros za vrijeme putovanja u školu ili na posao autobusima splitskog javnog gradskog prijevoza mnogi su građani li uočili da ih promatra crni “tip” koji skriven iz računala ili mobitela vreba njihov novac.
“Ne dopustite mu da vas okrade za vrijeme dok na internetu kupujete ili prodajete stvari, želite platit račune ili pokušavate obaviti poslove. Ne dopustite mu da lažnim mailovima, SMS-ovima, lažnim računima,”odličnim“ ponudama zarade ili romantične veze, bespovratno otme vaš novac”, navodi splitska policija.
“Ukoliko ga danas tijekom dana sretnete za vrijeme vožnje autobusom, kliknite na QR code i skinite na svoj mobitel aplikaciju „SafetyNet-Bitka za sigurnost“. To je prvi korak koji trebate napraviti kako bi imali pravu informaciju kako se zaštititi”, dodaju.
Radi se zapravo o kampanji kojom policija upozorava kako broj kaznenih djela putem interneta tj. korištenjem internetske tehnologije, iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Značaj interneta je posebno naglašena kod poslovanja većine tvrtki različitih razina složenosti i kategorija poslovanja, stoga i to područje predstavlja metu napada cyber kriminalaca.
Tijekom 2023. Policijska uprava splitsko-dalmatinska evidentirala je ukupno 227 kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (od toga 213 tzv. Računalnih prijevara), dok je 2022. god. zabilježeno 196 takvih kaznenih djela, a 2021. godine 117. Porast broja kaznenih djela sukladan je očekivanjima, a procjene govore da će se trend rasta nastaviti.
Od ukupnog broja od 213 Računalnih prijevara, najveći broj kaznenih prijava (njih čak 67) podnijele su osobe koje su oglasile prodaju nekih predmeta na internetskim oglašivačima (najčešće Njuškalo, Marketplace i Index), a koje su tako postale meta pfishing napada cyber kriminalaca koji su im u konačnici počistili bankovne račune.
Kako varaju internet prevaranti?
Naime, na njihove oglase vrlo brzo nakon objavljivanja, javili bi se cyber kriminalci i poslali im link SMS-om ili email-om navodeći ih da na stranici koju otvara taj link trebaju upisati svoje podatke (osobne podatke ali i podatke o bankovnoj kartici) da bi im oni izvršili uplatu.
Nakon što žrtve upišu tražene podatke, počinitelji ih ponovno putem SMS ili email-a traže potvrdu navodnog plaćanja, to jest da putem mobilnih aplikacija za internetsko bankarstvo autoriziraju transakciju. Kad su se cyber kriminalci dokopali podataka za pristup Internet bankarstvu odnosno podataka s kartice potrebnih za kupovinu putem interneta koje je žrtva unijela na stranicu na koju je došla preko linka (najčešće lažna stranica DPD-a, GLS-a, HP-a i slično), odmah su preko interneta pristupili tim aplikacijama i zadali transakcije maksimalnog iznosa na “svoje“ račune te im je još samo nedostajalo da žrtva potvrdi transakcije preko svoje mobilne aplikacije.
Oštećenu A.B. je putem Whatsapp aplikacije sa broja mob. 095/ *** *** kontaktirala osoba koja se interesirala za kupnju “izdajalice za dojenje” koju je oglasila preko oglasnika “Njuškalo.hr”. Dalje je komunicirala s tom osobom isključivo putem Whatsapp poruka. Potencijalni kupac od A.B. traži podatke, ime i prezime, adresu i broj tel. gdje će je “DPD služba” kontaktirati radi preuzimanja izdajalice. Na dobiveni link preko Whatsapp-a koji izgleda identično linku “DPD” međunarodne službe za dostavu, A.B. upisala svoje osobne podatke, također podatke bankovne kartice. Na slijedećem koraku je zatražena autorizacija iznosa od 200 eura za troškove osiguranja transakcije. A.B. je odobrila autorizaciju u iznosu od 200 eura te od PBZ mobilne aplikacije dobiva nalog za autorizaciju koju je unoseći pin prihvatila. Nakon odobrene autorizacije link se “zamrznuo”, A.B. je odmah kontaktirala nepoznatu osobu telefonski ali je pozivni broj bio nedostupan.
Materijalna šteta počinjena ovakvim kaznenim djelima našim građanima samo prošle godine iznosi ukupno 67.251 eura za prijavljenih 67 ovakvih kaznenih djela, no jasno je da je velik broj ovakvih kaznenih djela ostao neprijavljen i kao takav nepoznat policiji. Stoga, policija pretpostavlja da je ukupna materijalna šteta puno veća.
Krađa PIN-a
Policija navodi da ne treba zanemariti i druge oblike počinjenja koji također donose velike profite cyber napadačima. Još uvijek je velik broj ukradenih bankovnih kartica zajedno s PIN brojem (koji se redovito čuva u novčaniku pokraj kartice).
Takvih slučajeva je prošle godine bilo 42, s ukupnom materijalnom štetom od 37.842 eura. Međutim, internetski (cyber) kriminalci ne moraju se truditi da vam ukradu novčanik s bankovnom karticom i PIN brojem da bi vam tako ukrali novac, oni nalaze načine da se domognu podataka o kartici i iste koriste preko raznih internetskih platformi za kupovine i/ili transfer novca dok se vaša kartica nalazi kod vas, na sigurnom.
Što je phishing?
Različiti su načini na koje dolaze do podataka ali najčešće se radi o nekom obliku phishinga. “Phishing“ (engl. fishing – pecanje) je pojam kojeg je u današnje vrijeme većina građana imala prilike negdje čuti i vjerojatno da je da mnogi znaju što on znači, no ipak postoji jaz između poznavanja značenja toga pojma i prepoznavanja situacije koja se odnosi upravo na tu radnju.
U većini od gore spomenutih 213 kaznenih djela Računalne prijevare cyber kriminalci koristili su upravo phishing kao predradnju za počinjenje kaznenog djela a to je u pravilu krađa novca i krađa identiteta. Stoga se zapitajte jeste li zaprimili poziv, SMS, email, oglas, koji od vas traži da odate svoje osobne podatke.
Postoje i tzv. romantične prijevare gdje počinitelji vrebaju na svim društvenim mrežama, a posebno na onima specijaliziranim za pronalaženje partnera (online dating). Znakovi koji bi trebali upućivati na to da vas novi poznanik na društvenoj mreži želi samo prevariti su npr. iskazivanje snažnih osjećaja u vrlo kratkom vremenu i zahtjev da se čavrljanje nastavi na privatnoj platformi (Whatsapp, Viber, Telegram..), nadalje siromašan profil (npr. samo jedna slika, nedavno otvoren profil), traži da pošaljete fotografije intimnih dijelova tijela, traži da joj posudite novac jer je u teškoj situaciji, predlaže ulaganje u kripto valute jer se on/ona nedavno na taj način obogatila
Obećava i dogovara susret s vama, možda čak i brak, ali svaki put u zadnji čas nešto iskrsne pa do susreta uživo ne može doći.
Stoga policija upozorava: Oprezno prije klika! Čuvajte svoje osobne podatke i svoju imovinu od nepoznatih likova s weba.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama