Hrvatska
IZMJENE ZAKONA / Bolnice nezadovoljne, mladi liječnici pozdravljaju promjene u specijalizacijama
Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno naštetiti javnom zdravstvenom sustavu, dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje borbe.
Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura.
Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.
Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite, upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi nove ugovore specijalizantima i specijalistima te ih osloboditi potpisanih obaveza.
U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo.
Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.
Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne sredine
“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava UPUZ.
Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.
Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.
“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.
U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.
U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu od 33.000 eura
U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za zdravstvene ustanove.
Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnik-specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7000 eura.
U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33 tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to minimalan iznos naknade koji treba zadržati.
U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i prosvjedovali.
Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor
Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.
“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj. obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika.
Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove specijalizacije”.
“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni 150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također dolazi iz poreza i državnog proračuna.
Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.
Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.
“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo”, kaže Smilović.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!