Hrvatska
KLIMATSKE PROMJENE / Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”
Svijet se približava točki s koje nema povratka. U studiji objavljenoj jučer u časopisu Science Advances, istraživači napominju da bi sjevernoatlantska cirkulacija vode, koja donosi toplinu u Europu, mogla usporiti, što bi značilo ekstremno zahlađenje europske klime.
Kako je za N1 Slovenija objasnio klimatolog Gregor Vertačnik, to bi dovelo do kraja europske poljoprivrede.
Europu osim sunčevom energijom grije i toplina sjevernoatlantske meridijalne cirkulacije, odnosno kruženja morske vode koja teče od južnog do sjevernog ruba Atlantika. To uzrokuje da se površinska morska voda uglavnom kreće prema sjeveru preko središnjeg Atlantika, a ta topla voda koja dolazi iz ekvatorijalnog područja zagrijava sjevernu i zapadnu Europu.
“Zime su kod nas mnogo toplije nego što bi bile bez ove morske struje”, rekao je za Vertačnik, klimatolog iz slovenske Agencije za okoliš RS (Arso).
Kraj za svaki oblik poljoprivrede
Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja ova cirkulacija u Atlantiku je sada ugrožena. Zašto? Globalno zatopljenje, primjerice topljenjem ledenjaka i ledenih ploča, usporava taj tok jer se veće količine slatke vode ulijevaju u slanu vodu. Iako je ovo usporavanje za sada još uvijek relativno beznačajno, moglo bi biti znatno izraženije u budućnosti.
“Da se to već događa pokazuju i mjerenja. Sve dok je snaga te struje otprilike na ovoj razini, kao što je bila zadnjih stoljeća, neće biti posebnih posljedica za Europu”, rekao je Vertačnik.
Ali nova studija objavljena u petak u časopisu Science Advances sugerira drugačije. Istraživači su zaključili da će se tok najvjerojatnije usporiti, a to bi moglo biti čak sredinom 21. stoljeća.
“Time Europa više ne bi dobivala dotok tople vode, a to bi moglo dovesti do obrnute katastrofe koju je globalno zatopljenje do sada predviđalo – ekstremnog zahlađenja. Bez dotoka topline zime će biti znatno hladnije nego što su sada”, rekao je Vertačnik.
Na sjeveru i zapadu Europe temperature bi mogle pasti i do 10 Celzijevih stupnjeva, što bi značilo “pravu katastrofu”. Niže temperature značile bi kraj gotovo svakog oblika poljoprivrede u Europi. “Slana bi se također počela pojavljivati u svibnju, pa čak i u lipnju, pa bi bilo kakva ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja bila nemoguća u većem dijelu Europe”, rekao je.
No, promjene bi zahvatile i jug Europe. Uz poljoprivredu, “ekstremno” bi porasla potrošnja energije za grijanje, a i mnogi objekti u kojima ljudi sada žive bili bi potpuno neprikladni. Prema Vertačnikovim riječima, promjenama bi klima bila sličnija kanadskoj.
Kako spriječiti katastrofu?
Katastrofa se mogla izbjeći samo trenutnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Oni bi trebali doseći nulu do sredine stoljeća. S ovim upozorenjima, smatra Vertačnik, Europa bi trebala brzom strategijom smanjiti emisije i time dati primjer ostatku svijeta.
“Ako ne, moglo bi se dogoditi da će upravo Europa biti najviše pogođena u cijelom svijetu”, upozorava Vertačnik.
Autori istraživanja zaključili su da bi spomenuta trenutna promjena bila prva u posljednjih 10.000 godina, a zahvatila bi i druge dijelove svijeta.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech4 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet4 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci