Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić u Domu za odrasle osobe: “Plemenito služenje čovjeku, a preko čovjeka Bogu”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić pohodio je u ponedjeljak, 12. veljače, Dom za odrasle osobe u Zemuniku Donjem, gdje se susreo s korisnicima i djelatnicima toga Doma povodom obilježavanja Svjetskog dana bolesnika.

Susret je počeo misnim slavljem kojeg je nadbiskup Zgrablić predvodio u dvorani Doma u kojem su sudjelovali djelatnici i štićenici te ustanove u kojoj se nalazi 146 korisnika. O njima skrbi 73 djelatnika, a o još 80 korisnika u njihovim kućama svakodnevno skrbe mobilni i terapeutski timovi toga Doma pohodeći stare i nemoćne u njihovim domovina, pružajući im psiho-socijalnu pomoć. Na taj način unaprjeđuje se kvaliteta njege u kući, čime se prevenira i odgađa smještaj osoba u socijalne ustanove, u suradnji s lokalnom zajednicom.

Mons. Zgrablić izrazio je radost zbog boravka u tom Domu koji se nalazi u prirodi na zemuničkoj uzvisini Gradina, a ta je zgrada u prošlosti bila trapistički samostan. „Zahvaljujemo Bogu za dobre ljude koji vas okružuju i koji se za vas brinu. Bogu zahvaljujemo za najveće i najvrijednije, neprolazno dobro, a to je naš život. Gospodin nam je darovao život, nešto dragocjeno. Gospodin je život i dio sebe nam je darovao. Stavimo u našu hvalu i zahvalu što nas Gospodin ljubi i nikad nas neće napustiti. Imamo nekoga tko nas neizmjerno ljubi, da je spreman za nas umrijeti. Netko cijeni naš život“, poručio je mons. Zgrablić korisnicima. Preporučio je u molitvu svakog korisnika i djelatnika, da ih Gospodin ispuni mirom i radošću. „Kada osoblje i njegovatelji vama služe i s ljubavlju djeluju, onda i oni profitiraju. Ne samo da profitiraju primanjem mjesečne plaće, nego neka im srca budu radosna da čine nešto tako lijepo, plemenito, da služe najvećem dobru – čovjeku, a preko čovjeka da služe Bogu“, poručio je nadbiskup, u zahvalnosti za ulazak u otajstvo Božje blizine i dobrote po tom misnom slavlju.

„Moramo se sjetiti da nam Bog nikad nije dalek, nego u njemu živimo, mičemo se i jesmo. Vi se nalazite u lijepoj prirodi. Kad vidite kako ptica leti zrakom, to je slika toga kako smo mi uronjeni u Boga i njegovu blizinu, u njegovu prisutnost. Čovjek bez Boga ne bi mogao opstati. S njim se povezujemo kada smo u mislima s njim, kad nam je srce blizu njemu. Sve čovjekove sposobnosti, da može razmišljati, hodati, disati, otkucaji srca, sve to su Božje darovi i milosti koje od Boga primamo“, rekao je mons. Zgrablić, u zahvalnosti Bogu za štićenike i njihove obitelji, kao i za njihove pokojne i osobe koje su nekad bili korisnici toga Doma. „Ova institucija ne bi mogla postojati bez djelatnika koji tu rade. Uključujemo ih u molitvu, da im Gospodin da snage i mudrosti da sa što više ljubavi i pažnje postupaju prema vama. Da i vi što više vidite njihovu dobrotu i da im možete biti zahvalni za dobro koje čine vama“, potaknuo je nadbiskup štićenike Doma.

Razmatrajući navješteno evanđelje o Isusovom ozdravljenju gubavca, nadbiskup je rekao da je to slika onoga što je zapravo čovjek. „Svi mi smo slični gubavcu. Ako živimo bez Boga i zaboravimo ga, naš život sličan je osobi koja ima tešku, neizlječivu bolest. Tijekom gube, čovjeku postupno odumiru pojedini dijelovi i tkivo tijela, na kraju čovjek umre. Tako bi bilo s čovjekovom dušom, ako ne živi s Bogom. Čovjek bez Boga je kao živi ‘mrtvac’, nema budućnosti. Svi se prepoznajemo u gubavcu iz evanđelja. Svi smo mi, bez iznimke, bolesni na našoj duši. Bog nije ravnodušan prema nama. Bog nam iskazuje neizmjernu dobrotu. Ne samo što nam je darovao život, nego i brine za nas, u našem životu. Prema tome, potrebno je vidjeti Boga koji je dobar, koji nam donosi novo“, poručio je nadbiskup Zgrablić, naglasivši: „Isus svjedoči da naš život ne završava sa smrću“.

Isus je svakom čovjeku došao učiniti što je učinio i gubavcu. Bog poštuje našu slobodu. No, pozvani smo iskreno obratiti se Bogu i zamoliti ga da nas očisti. U susretu s gubavcem opisanom u evanđelju, Isus čini dva osobita čina. Prva činjenica je da se Isus ganuo. „Isusu nije bilo svejedno. I ne da mu je samo bilo žao bolesnog čovjeka, nego hebrejska riječ na tom mjestu znači više milosrđe, nego žal. Isus je bio pun milosrdnog srca prema gubavcu, ispunio ga je milosrđem. Isusovo srce približilo se patnji toga bolesnika. I drugo, Isus je učinio još jednu neobičnu gestu koju je bila zabranjeno činiti. Svakom zdravom čovjeku bilo je strogo zabranjeno dodirnuti gubavca, jer dodirom te osobe bila je velika opasnost da ta bolest prijeđe na drugoga“, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Isus koji je bez grijeha, Božji sin, dodiruje gubavca, svakoga od nas, da bi nam udijelio zdravlje naše duše. To Gospodin čini – on svakoga od nas dodiruje svojom božanskom čistoćom, dodiruje da bi nas oslobodio. Da bi nas oslobodio gube grijeha, da bismo imali čistu dušu, da možemo Boga gledati i slaviti“.

Gospodin svoje dodire osobito pruža i čini u sakramentima i u Božjoj riječi. „U svakom sakramentu Bog suosjeća s nama i ima milosrđa prema nama. Bog nas dodiruje u svakom sakramentu, u euharistiji, pričesti, potvrdi, bolesničkom pomazanju, dodiruje nas svojim duhom da bi promijenio naš život“, utješio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je rekao kako je neobično što Isus zabranjuje gubavcu, nakon što ga je izliječio, da o tom činu ikome o tome nešto kaže. „Zabranjuje, jer mi često znamo iskvariti ono što Bog čini, želimo to promijeniti. Ne shvatimo do kraja Božju gestu koju Bog čini nama. I u velikoj smo opasnosti da od Boga tražimo da dobijemo neku korist. A kada u ljubavi tražimo neku korist, ljubav nestaje. Ljubav bezuvjetno čini dobro drugome. Ne traži nikakvo uzdarje. Čista ljubav jednostavno ljubi i ona je slobodna. Ništa ne traži i ne očekuje – Bog nas tako ljubi. Bog nas poziva da i mi tako ljubimo jedni druge, da Boga ne tražimo zbog sebe, u svojoj sebičnosti, nego da Boga tražimo zbog njegove čiste ljubavi, bez obzira na okolnosti u našem životu“, rekao je nadbiskup.

Zabranom govora o tom ozdravljenju, Isus potiče da se uđe u dubinu svog odnosa s Bogom. „Da bismo bili u Božjoj blizini, da bismo ga ljubili jer je dostojan da ga ljubimo. Zdravlje i ozdravljenje Isus nam daruje, no njegov dodir, njegova riječ vrijedni su da ga ljubimo, to je vrijednije od zdravlja koje možemo dobiti“, poručio je mons. Zgrablić, zaključivši: „Bogu zahvaljujemo za taj dodir, za njegovu blizinu i prisutnost. Neka Božja blizina koju smo pozvani osjetiti, ta Božja dobrota i naklonost koju nam iskazuje, svima nama bude nada i radost u našem životu“.

Nadbiskup je za vrijeme mise podijelio sakrament svete potvrde Dinu Čulini, korisniku Doma, koji je rekao da se primanjem tog sakramenta osjeća uzvišeno. Za vrijeme mise mons. Zgrablić korisnicima je podijelio i bolesničko pomazanje.

Pjevanje na misi predvodio je Hrvoje Čirjak, terapeutski instruktor u Domu, s korisnicima koje je okupio u bendu da sviraju. Čirjak radi s korisnicima u zboru i drugim aktivnostima, umjetničkim sekcijama, u kojima je izvukao mnoge kreativne potencijale iz tih štićenika. Dom ima i maslinik od kojeg rade maslinovo ulje, a rehabilitacija korisnika je i u sadnji voća i povrća u njihovim vrtovima.

U misi su suslavili don Valter Kotlar, predstojnik Povjerenstva za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije, don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije i don Gašpar Dodić, župnik župe Kraljica mira – Kraljica Hrvata u Zemuniku koji svakog prvog petka u mjesecu predvodi u tom Domu misu za štićenike i djelatnike.

„Isus prilazi čovjeku u njegovoj fizičkoj i duhovnoj stvarnosti, u njegovoj zbilji trpljenja i grijeha. Na obje proteže svoju iscjeliteljsku moć. Tako nam je dao primjer što i kako činiti za čovjeka, osobito onoga koji trpi na duši i tijelu“, rekao je don Gašpar u prigodnom obraćanju na početku mise.

„Dok suvremeni svijet i njegova civilizacija zaziru i bježe od trpljenja, promičući i namećući mit da je čovjeku moguće oteti se patnji te da su patnici, bolesni, nemoćni i invalidi teret društva, mi u Crkvi kroz evangelizaciju i susrete s bolesnima svjedočimo kako treba vrednovati bolest i uključiti ih u naše religiozno doživljavanje kršćanstva. Mi u Crkvi bolesniku pružamo duhovnu pomoć, kako bi, oslobodivši se grijeha, i bolest mogao prihvatiti kao blagoslov, da se suobliči s Kristom ranjenim za naše spasenje i dođe do slave“, rekao je don Gašpar.

Dodić je rekao kako pohodom tom Domu, kroz slavlje sakramenta i razgovore, korisnicima pruža duhovnu pomoć, potiče ih da budu sretni u Bogu i zahvalni dobrim ljudima za sve što im pružaju u Domu. „Osobito odajem veliko priznanje i podršku svima, zovem ih anđelima, na čelu s ravnateljicom Doma Natašom Perušić koji se brinu i njeguju bolesne, svemu osoblju, kuharicama Doma, koji samozatajno svjedoče i šalju veliku i značajnu poruku suvremenom čovjeku i društvu da se ljudski život ljubi i poštuje od začeća do svoga naravnog završetka“, poručio je don Gašpar Dodić. U misi je sudjelovao i Ivica Šarić, načelnik Općine Zemunik kojem je don Gašpar zahvalio za lijepu suradnju u pružanju skrbi i što Općina prati potrebe Doma vjernički, socijalno i kulturno, stvarajući obiteljsko ozračje.

U prigodnom obraćanju na početku mise, Nataša Petrušić, ravnateljica Doma, zahvalila je nadbiskupu za dolazak i priliku da se upozna s tom skrbi. „Papa Franjo je uz 32. svjetski dan bolesnika, u svjetlu Božje riječi, rekao kako nije dobro da čovjek bude sam. Biti u Vašem društvu nama je itekako lijepo. Skrb bolesnika nije samo u nadležnosti zdravstvenih, nego i socijalnih ustanova i izvanbolničkoj skrbi. Suradnja sa svećenicima i duhovnicima nam je jako značajna. Imamo lijepu suradnju i s pravoslavnim svećenicima koji dolaze pohoditi korisnike pravoslavne vjeroispovijesti“, rekla je Petrušić, u zahvalnosti don Gašparu za pohode Domu.

„Naši korisnici u Domu nisu sami. Imaju našu podršku i pomoć. Lijepo je kad im netko može pružiti čašu vode, da postoje ovakve ustanove i sustav socijalne skrbi koji brine o osobama s mentalnim poteškoćama. Svaki čovjek je vrijedan poštovanja svoga dostojanstva, suosjećajnosti i nježnosti, bez obzira gdje se nalazi. U tome su jako bitni njegovatelji i osoblje, ljudi koji im pomažu i pružaju skrb potrebitima“, rekla je ravnateljica Nataša Petrušić.

Dom za odrasle osobe Zemunik osnovan je 1998. kao javna ustanova socijalne skrbi. Pruža usluge institucijske skrbi izvan obitelji te izvan-institucijsku skrb odraslim osobama s mentalnim poteškoćama  i osobama s višestrukim poteškoćama, kada se skrb ne može pružiti u vlastitoj obitelji ili osigurati na drugi način.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru proslavili su svoj Dan škole u srijedu, 20. studenog, u sportskoj dvorani te škole.

Učenici su izveli predstavu o životu Ive Mašine, naslovnika njihove škole, čiji je tekst napisala Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika u toj školi. Uz kreativnu scenografiju, učenici su izvrsno prikazali sve etape Ivinog uzornog života, njegovu osobnost, obiteljski, školski i zatvorski život, od rođenja u Preku 21. srpnja 1927., do njegove smrti u kaznionici u Staroj Gradiški, 20. studenoga 1961., gdje je ubijen u 34. godini života. Dugo se nije znalo gdje mu je grob unutar zatvorskih zidina. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u njegovo rodno mjesto Preko 24. srpnja 1998. godine.

Mašina je rođen u pobožnoj obitelji roditelja Ive i Marice s devetero djece. Bio je najbolji učenik gimnazije u Zadru. U Zagrebu je bio izvrstan student povijesti na Filozofskom fakultetu, najbolji u generaciji. Akademik Jaroslav Šidak vidio ga je kao svog nasljednika na katedri povijesti. Mašini je UDBA više puta onemogućavala diplomirati na studiju povijesti. Zbog domoljubnih stavova, taj svjedok vjere i mučenik uhićivan je više puta od 1954. do 1957. godine. Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na 11 godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no ponovno je uhićen i kazna mu je povećana na 15 godina. Godine 1959. osuđen je na 15 godina zatvora. Komunisti su osudili i Ivinog brata Veljka, a njihov brat Melkior završio je na Križnom putu hrvatskog naroda. Ivo Mašina je jedini vjernik laik u skupini svećenika i s. Agneze Petroša kao Slugu Božjih za koje je Zadarska nadbiskupija pokrenula proces kauze.

Nakon predstave, prisutnima se, među kojima su bili i roditelji i rodbina učenika, obratio don Roland Jelić, ravnatelj škole. „Želimo izvući iz povijesti tog velikana koji i danas može biti uzor. Vjerujem da učenici mogu puno crpiti iz onoga što je Mašina živio. Želimo osuvremeniti Mašinu i svake godine prikazati nešto drugo o njemu, dati ga kao uzor mladima“, rekao je don Roland. Podsjetio je da smo u molitvama i sjećanjima na heroje i stradalnike koji su dali živote u obrani domovine u Vukovaru i Škabrnji. „Dok su nam misli s njima, sjećamo se i heroja Ive Mašine, kršćanskog domoljuba koji je svoj život položio za ideale u koje je čvrsto vjerovao: Boga, vjeru i domovinu. Ime Ivo Mašina škola nosi s ponosom. Trudimo se s marljivošću i ljubavlju prema Bogu i domovini veslati kroz uzburkano more života i čuvati neprolazne obiteljske i kršćanske vrijednosti koje je Ivo isticao i živio s tolikim žarom i ponosom. Taj velikan djeci, mladima i starijima može biti uzor. Svi imamo neke uzore, a jedan nam može biti i Mašina: marljiv, pobožan i gorljivi borac kršćanskog domoljublja“, istaknuo je don Roland. Zahvalio je djeci što su prenijeli duh života Mašine kao svijetlog lika hrvatske povijesti. „S ponosom slavimo Dan škole na dan smrti našeg naslovnika. Molimo Boga da naš Ivo bude uzdignut na čast oltara“, poručio je ravnatelj Jelić.

Don Roland je zahvalio zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću „na svemu što čini za školu, što se odaziva doći na događanja u školi i time im pokazuje svoju očinsku brigu“. Jelić je zahvalio i umirovljenom zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću koji je prije nepunih šest godina osnovao tu katoličku OŠ „i time dao novi zamah u školstvu na području Zadarske nadbiskupije“, rekao je don Roland.

U prvoj generaciji bilo je upisano devet prvaša, a sada školu pohađa 377 učenika. „Škola se širi. Svi koji bi htjeli pohađati našu školu ne mogu biti upisani zbog nedostatka prostora. Vjerujem da ćemo sljedećih godina uspjeti oformiti nove kapacitete i omogućiti da i druga djeca koja žele doći u našu školu to mogu, nastojati živjeti ideale koje je živio Ivo i za koje se borio: Bog, vjera i domovina“, poručio je don Roland.

Za katoličku OŠ vlada najveće zanimanje u Zadarskoj županiji, od svih osnovnih škola. „Roditelji upisuju djecu u želji da ih odgajaju u tradicionalnim vrijednostima koje se gube. Ističu da se vrijednosti koje su oni imali kao djeca, koje su u njih ulagali njihovi roditelji i učitelji, razvodnjavaju. Upisom u našu školu, roditelji žele djecu donekle sačuvati od loših vanjskih utjecaja“, rekao je don Roland. Na svečanosti su bili i don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar te ravnatelji tri zadarske OŠ: Markica Perić (Stanovi), Dražen Adžić (Šimuna Kožičića Benje) i Ante Barać (Petar Preradović).

Prigodnu riječ uputio je i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Čestitao je djeci, roditeljima i nastavnicima Dan škole. „Ova škola nije samo spomenik Ivi Mašini, nego je škola izgrađena za djecu. Vi ste škola, vi ste najdragocjenije, najvrjednije što škola ima i što se u njoj događa“, poručio je nadbiskup Zgrablić djeci.  Zahvalio im je i čestitao za uloženi trud u predstavi i zahvalio je Bogu za život djece, roditelja i nastavnika.

„Bogu hvala da postojite, što ste izabrali ovu školu, da se u njoj možete odgajati kao što je činio i Ivo Mašina. Odgajao se u zdravom duhu. Bio je nadaren i što je primio od Boga kao darove, do kraja je iskoristio, trudio se. Bio je najbolji učenik i najbolji student, a nije završio studij zbog neprijateljskih okolnosti u svom životu. Radio je, vježbao svoj karakter, izgrađivao se u istinskog čovjeka i kršćanina. Gajio je najveće vrijednosti koje su vrjednije od školovanja i fakulteta te je bio smetnja i izložen progonu. Ali, izdržao je do kraja, ostao je vjeran u kušnji života i postao nam je ponos. Pokazao nam je koje su istinske vrijednosti“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši djecu da se nadahnjuju na vrijednostima koje je živio Mašina, da se svi odgajamo i rastemo u tom duhu, da nasljedujemo to dobro koje čovjeka čini najvrjednijim. „Neka Ivo Mašina postane takav uzor da jednog dana bude proslavljen i čašću blaženstva i svetosti, kao i drugi Božji ugodnici Zadarske nadbiskupije koji su hrabro položili svoj život za ideale kršćanstva, ljudskosti i ljubavi prema domovini“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika i autorica predstave, napisala je tekst uz pomoć kolegice Petre Milete na prijedlog ravnatelja Jelića, u želji da se u to uključi sve učenike. „Škola je puna talentiranih učenika i kreativnih učitelja. Učenici su tjednima vježbali. Hvala svim učiteljima što su sudjelovali u stvaranju rekvizita, izrade scenografije. Mašinu smo htjeli približiti djeci i odraslima. Htjeli smo pokazati rast Mašine od rođenja do smrti. Vrlo mali broj ljudi zna tko je Mašina. Iz njegovih sačuvanih tekstova i drugih izvora htjeli smo pokazati njegovu ljubav prema obitelji, vjeri i domovini. Da djeca svojim trudom, radom i glumačkim sposobnostima pokažu kolika je bila njegova ljubav, ali i njegova hrabrost, jer je u svakom trenutku uspio, pred bilo kim, suprotstaviti se i pokazati što on zapravo jest“, rekla je Bišćan.

U predstavi su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda. Iz svakog razreda je sudjelovalo nekoliko učenika. Djeca su pokazala veliku umješnost u svim zadacima. Vježbajući tekst naučili su puno o Mašini, što i nisu prije o njemu znali. „Nakon nekih scena ostali smo razgovarati o tome. Učenici viših razreda sami su nam predlagali što bi u nekom trenutku bilo dobro učiniti ili kako bi Ivo mogao reagirati na nešto. Predstava je zajednički rad svih nas i jako nam je drago da je uspjela“, poručila je Bišćan.

Zadarska nadbiskupija je osnivač Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ Odlukom o osnivanju od 21. ožujka 2017., tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Škola je počela s radom u rujnu 2018. u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Iz godine u godinu broj učenika se povećavao. Početkom šk. god. 2021./2022., škola je premještena u novoizgrađenu suvremenu školsku zgradu u Novo naselje na zadarskom predjelu Bokanjac.

Na svečanosti Dana škole sudjelovao je i mons. Puljić. Pohvalio je predstavu o Mašini rekavši da je ona najbolji način kako dalje širiti glas među mladima o tako velikom čovjeku. „Ponosan sam što sam njega izabrao kao naslovnika škole jer se malo zna o Mašini. Tako zaboravljamo ljude. On je velikan naše prošlosti, velikan u svakom pogledu. Potječe iz brojne obitelji, s devetero djece, gdje se razvio u pozitivnu osobu; naučio je sa svojom braćom igrati se, učiti, pa i trpjeti. Bio je osobito nadaren i Božji čovjek. Dirljivo je njegovo pismo majci iz zatvora koju tješi za Božić, da je on napravio jaslice u zatvorskoj sobi, a brat će ih učiniti u njihovoj kući. Osobita je njegova zahvala nakon pričesti. Tu se osjetilo da je on zaista živio s euharistijom, za Isusa, s njime se družio, osjećao ga je kao dio sebe i moli ga: ‘Daj, Bože, da ostanem vjeran do kraja’. I ostao je vjeran do kraja. Možemo biti samo ponosni na Ivu Mašinu“, poručio je umirovljeni nadbiskup Puljić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području

Objavljeno

-

By

Već trideset i jednu godinu Knjižnica priređuje i predstavlja javnosti ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području. Svaka godišnja izložba rezultat je prikupljenih tiskanih omeđenih i serijskih publikacija, audiovizualne građe te plakata i sitnog tiska, odnosno memorabilija društvenih, kulturnih i sportskih događanja.

Ovo je povod da vam predstavimo izbor biltena koji su pratili dosadašnje izložbe. Bilten u knjižničarstvu je redovita ili prigodna publikacija s bibliografskim popisom novonabavljenih naslova knjižnične građe. Navedeni bilteni su podijeljeni u nekoliko cjelina: knjige, serijske publikacije i audiovizualna građa. Svi zapisi su složeni prema univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (decimalni klasifikacijski sustav primjenjiv na cjelokupno ljudsko znanje).

Višestruka vrijednost i važnost svih dosadašnjih biltena je da na jednom mjestu, odnosno u publikaciji skupljaju svu knjižničnu građu predstavljenu na izložbi. Ti isti bilteni ostaju kao tiskani trag za proučavanje izdavaštva zadarskog kraja, zadarskih autora i izdavača.

Izbor iz fonda možete pogledati od četvrtka 21. studenog 2024. godine u radnom vremenu Knjižnice u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“ 

Objavljeno

-

By

Od 20. do 23. studenoga na Odjelu za filozofiju održava se međunarodna znanstvena konferencija povodom 300 godina od rođenja Immanuela Kanta, „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru”. 

Konferencija u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Zaklade Konrad Adenauer okuplja domaće stručnjake za Kantovu filozofiju te stručnjake iz inozemstva, iz 10 različitih država.

Nakon svečanog otvaranja u jutarnjem dijelu programa Christoph Horn sa Sveučilišta u Bonnu predstavio je Kantovu teoriju o miroljubivom globalnom poretku, dok je Violetta Waibel sa Sveučilišta u Beču izlagala o pisanim i nepisanim kodeksima njegove filozofije. Profesor emeritus Jure Zovko predstavio je doktrinu Christiana Wolffa o temeljnim pravima država i Kantovu ideju o vječnom miru.

– Ideja je bila povezati 300. obljetnicu Kantova rođenja s Europskom unijom jer Kant zagovara trajni mir a Europska unija, koja je bila poprište brojnih sukoba kroz povijest od 1945. godine, ne računajući Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, nije imala ratova. Veliki animozitet koji prostoji između Francuza i Nijemaca, Nijemaca i Engleza i drugih nestaje ulaskom u Europsku uniju. Tim savezom država ostvarila se Kantova ideja, a ulaskom u njega i mi smo postali dio civiliziranog svijeta, kaže Zovko, smatrajući da će mir ostati trajno stanje Europske unije.

Konferencija sutra završava panelom „Populistički nacionalizam kao prijetnja Europskoj uniji”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu