Hrvatska
Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom, sigurnosni stručnjak objašnjava: “To je u našem mentalitetu”
Hrvatsku se već neko vrijeme svrstava vrlo visoko ili čak u sam vrh lista najsigurnijih zemalja svijeta. Jednu takvu listu nedavno je objavio Numbeo, mrežna baza podataka o troškovima i kvaliteti života na kojoj je Hrvatska proglašena najsigurnijom europskom zemljom za hodanje ulicama noću.
Hrvatska je na toj listi prva sa stopom sigurnosti 75,04. Druga je Slovenija (74.33), a na trećem je mjestu Island (71.75) koji najčešće drži prvo mjesto na raznim listama najsigurnijih zemalja. Ova lista na kojoj je Hrvatska najsigurnija europska zemlja za ulične noćne šetnje sastavljena je na temelju percepcija ljudi koji su upisivali svoje dojmove.
Taj kriterij možda je suviše subjektivan i manjkav, ali Hrvatska vrlo dobro kotira i na drugim listama najsigurnijih zemalja gdje se u obzir uzima više različitih mjerila.
Mirna zemlja za noćnu šetnju
Primjerice, u veljači 2019. godine na listi koju je sastavio ugledni američki poslovni mjesečnik Global Finance Hrvatska je bila na 22 mjestu. U obzir su bili uzeti čimbenici rata i mira, osobne sigurnosti te rizika od prirodnih katastrofa. U studenome 2021. tvrtke International SOS And Control Risk Hrvatsku je ocijenila kao zemlju niskog sigurnosnog rizika.
U siječnju prošle godine, već spomenuti Numbeo također je rangirao zemlje po stupnju sigurnosti, ali uzimajući u obzir stopu kriminaliteta. Katar je tada imao najnižu stopu i slovio za najsigurniju zemlju svijeta, a Hrvatska je bila svrstana među 15 najsigurnijih. Prošlog ljeta proglašeni smo i za najsigurniju zemlju za turistička solo putovanja. A u siječnju ove godine, Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u australskom Sydneyju u svom je izvješću kreiranom prema indeksu globalnog mira (GPI) Hrvatsku također svrstao na visoko 14. mjesto.
“Nema turizma tamo gdje nije sigurno”
Za Hrvatsku su ti dobri rejtinzi na listama sigurnih zemalja naročito važni zbog činjenice da smo turistička zemlja, smatra stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.
“Sigurnost je jedna od ključnih stavki za razvoj turizma. Nema turizma tamo gdje se ljudi osjećaju nesigurnima, ma koliko imali vrhunsku uslugu, ambijent i okoliš. Nitko neće ići na odmor tamo gdje mora strepiti hoće li se nešto loše dogoditi njemu i njegovoj obitelji. S te strane, sigurnost je osnovni preduvjet za turizam“, kazao nam je Cvrtila.
Čak i činjenica da kroz Hrvatsku prolazi dosta ilegalnih migranata nema, po njegovom mišljenju, većih reperkusija po javnu sigurnost.
“To jest svojevrsna nesigurnost, ali kod nas nije bilo većih incidenata s ilegalnim migrantima. Razlog tomu je što se najveći broj njih i ne zadržava u Hrvatskoj i mi nismo zemlja primateljica. Da jesmo, vjerojatno bi imali sličnih problema – sigurnosnih, ekonomskih, socioloških i drugih kakve imaju zemlje u koje je stigao velik broj migranata. Tada nastaje problem s njihovim integriranjem i raste rizik nesigurnosti”, ističe Cvrtila.
Nije nam to iz bivše države, takav je mentalitet
Mnogi će u tumačenjima zašto je Hrvatska sigurna zemlja, posegnuti za tvrdnjom da je to recidiv iz Jugoslavije u kojoj se s mnogo samohvale govorilo da je “najsigurnija zemlja na svijetu” i da se nigdje nije moglo tako bezbrižno šetati noću.
“Ne mislim da je to nekakav ostatak prošlosti. Prije bih rekao da je stvar u našem mentalitetu, u tome da nismo nasilni. Ovdje se rijetko događaju nekakvi nasilni ispadi. Pogledajte samo nasilne prosvjede po Europi. Tamo spale pola grada jer im vlada želi produljiti radni vijek za dvije godine. Kod nas su ga produljili sedam godina, a da praktički nitko nije kročio na ulicu, kamoli radio nekakve nasilne prosvjede”, kaže Cvrtila.
K tomu, kaže, totalitarni i represivni sustavi poznati su po sigurnosti, a kao primjer navodi Sjevernu Koreju koja je, takoreći, zemlja bez kriminala.
“Sigurnost je najveća u takvim sustavima gdje je sve isprepleteno i premreženo sigurnosnim sustavom koji se ne bavi samo kriminalom, nego puno dublje zadire u prava i slobode građana. Mi, naravnom nismo takav sustav. Naš sustav javne sigurnosti prilično je liberalan”, dodaje.
Puno senzacionalizma u crnim kronikama
Često se slika o sigurnosti nekog grada ili zemlje stvara i prema količini vijesti u crnim kronikama koja ne mora uvijek biti u skladu sa stvarnom stopom kriminaliteta. Cvrtila ističe kako ima mnogo medijskog senzacionalizma prema kojemu netko može pomisliti da baš i nismo sigurna zemlja kako to govore svjetska istraživanja.
“Nekidan je u Zagrebu policija ganjala vozača u automobilu. Gledao sam prilog o tome na jednoj televiziji. Trajao je skoro 10 minuta, a nitko nije stradao, ništa nije spaljeno, ništa nije eksplodiralo… Atrakcija je bila što je deset policijskih vozila ganjalo taj jedan automobil, ali u sigurnosnom smislu nije se dogodilo ništa posebno”, kazao je Cvrtila.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!