Hrvatska
HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?
Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.
Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.
Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.
Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.
SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).
U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.
Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.
U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).
Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto),
Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).
Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?
Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).
Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.
Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.
Neznatan pad u broju neodlučnih
Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting.
– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.
“Jedan dio razočaranih ljevičara”
– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!