Hrvatska
OBJAVLJENA DUGOROČNA PROGNOZA: Pogledajte kakvo nam vrijeme sprema ožujak
Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske je rekordno visoka. A objavljeno je kakvo nas vrijeme očekuje u ožujku i možemo li ponovno očekivati visoke temperature.
Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća. Odstupanja od prosjeka su većinom od 3 do 5 °C. Klimatolozi DHMZ-a uskoro će vrlo vjerojatno potvrditi kako je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku, te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2024., primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru, piše HRT.
Što nas čeka u ožujku?
Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane u postojanju prilično velike vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine.
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je poznat po promjenjivosti kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime, te kako “mora doći do znatnijeg zahladnjenja” koje bi barem malo “izjednačilo” ovu toplinu zimskih mjeseci – valja se prisjetiti, i zbog spoznaja posljedica pojave jačeg mraza, čak i snijega – nadati se, da će nam ovogodišnji ožujak biti poput onih koji su uslijedili nakon dosadašnjih jako toplih veljača. Primjerice, 2014. godine – unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka – i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo “blage”.
Ukratko, “sigurne prognoze” ne postoje. Uostalom, tada se ne bi zvale prognoze, nego analize ili dijagnoze. Za prilagođavanje mogućim, ali ne i nužnim, prodorima hladnijeg zraka najbolje je pratiti prognoze 7 do 10 dana unaprijed, i to ne samo jednog izračuna jednog modela atmosfere, nego ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze
Proljeće, ljeto
I ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost – štoviše, većinom čak i veća od 80 % – da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine! Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine su manje pouzdane. Ostvare li trenutačne, tijekom proljeća su još i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu, piše Zoran Vakula za HRT.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa