Connect with us

Hrvatska

Dramatična prognoza za Hrvatsku: Kako potaknuti natalitet? Neki predlažu ove tri mjere

Objavljeno

-

I dok je stranih radnika sve više, Hrvatskoj prijeti drastično smanjenje broja stanovnika do 2050. godine. Prema procjenama Eurostata do tada će u Lijepoj našoj biti pola milijuna ljudi manje nego danas. Nema odgovora kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti natalitet. Vlada je predložila Strategiju demografske revitalizacije koju je oporba oštro kritizirala, no iz HDZ-a poručuju da se sve više Hrvata iz Njemačke i Irske vraća u domovinu.

Niske plaće i ugovori na određeno, nepriuštivo stanovanje, korupcija… dio je to većih problema koji već desetljećima muče Hrvatsku: masovno iseljavanje mladih i sve manje rođenih. Rješenja negativnih demografskih trendova su tu, ali ih, kažu građani – nema tko provesti.

“Otvoriti radna mjesta, pružiti im mogućnost za stanovanje, sve u paketu.”

“Ljudi moji ako hoćemo nešto dobro ovoj državi i ovom svemu, mora biti djece, a ne svega ima – samo djece nema. To je žalosno.”

“Možda su ljudi razmaženiji u današnje vrijeme. Volim svoju zemlju i dobro mi je u Zagrebu. Tu mi je obitelj, tu su mu prijatelji, tu mi je Dinamo i to je to, ne.”

Jeste li Vi možda razmišljali o odlasku? “Nekoliko puta. Nekoliko puta sam čak i bio vani, vratio sam se radi nekih drugih stvari, ne radi države. Država je prekrasna, treba živjeti u njoj, treba napredovati, ali dajte nam uvjete da možemo živjeti.”

Vladina strategija revitalizacije

Zato Vlada predlaže Strategiju demografske revitalizacije do 2033., za čiju je provedbu osigurano 9,6 milijardi eura. Njome bi se omogućilo poticajno okruženje za obitelji i mlade, ali i učinkovita integracija doseljenika u Hrvatsku.

“Imam niz situacija iz svog okruženja da su se ljudi iz Njemačke, iz Irske, vratili u Republiku Hrvatsku jer su rekli da danas u ovome trenutku, da je Hrvatska bila ovakva zemlja da ne bi nikada niti otišli”, kaže HDZ-ov saborski zastupnik Krešimir Ačkar.

Oporba se ne bi složila. Bez konkretnih mjera, kažu, strategija je tek mrtvo slovo na papiru.

“U Republici Hrvatskoj čak i sa ovom strategijom obiteljske vrijednosti nisu vrednovane kako treba. Od korporativnih interesa do interesa raznoraznih lobija do interesa zelenih politika koje nijedne ne pogoduju upravo našim obiteljima i našoj djeci”, smatra Petra Mandić, članica Predsjedništva Mosta.

Potrebne hitne mjere

Ciljevi strategije su dobri, ali nedostaje okvir za njezino provođenje. Iz Možemo! tvrde da su za bolju demografsku sliku Hrvatske nužne – hitne mjere. Član vijeća Možemo! Marin Živković predlaže tri mjere.

“Prva mjera koju moramo uvesti je univerzalan dječji doplatak koji prepoznaje da u različitim fazama djetetovog života su roditeljima troškovi drugačiji. Druga stvar je sigurno priuštivije stanovanje kroz javni najam, kroz kupovinu i gradnju stanova koji se mogu davati u najam. I treće, ja bih rekao, kao zaokružena cjelina su upravo vrtići koji su svima dostupni”, ističe Živković.

A koje će biti sve teže popuniti. Jer u Hrvatskoj je lani rođen najmanji broj djece u povijesti – tek nešto više od 32 tisuće. Ni novi podaci ne ulijevaju optimizam, tvrdi demograf Nenad Pokos.

“Podaci za siječanj ove godine pokazuju da smo opet imali manje od tri tisuće živorođenih. Ova godina bit će također rekordna jer ćemo imati još manje živorođenih, eventualno broj umrlih može bit nešto manji nego prošlih godina jer nemamo više toliki broj umrlih zbog bolesti covida-19”, navodi demograf Pokos.

Zbog porasta plaća, očekuje se smanjenje broja iseljenika nego prijašnjih godina. Ipak, negativni demografski trendovi, prema trenutačnom stanju u Hrvatskoj, ne mogu se obrnuti u pozitivne, već tek – ublažiti.

“Sprema nam se po svim projekcijama da će nas uskoro biti i manje od tri milijuna, dakle za koje desetljeće, dva. I mladi moraju biti svjesni da će svojim odlaskom iz Hrvatske potpomoći to daljnje smanjenje, a ako svi odu pitanje je tko će ovdje nastavit živjeti jer Hrvatska zasigurno neće ostati pusta”, ističe Pokos.

U nju se samo lani doselilo preko 170 tisuća stranih radnika, a Hrvatska udruga poslodavaca predviđa da bi do 2030. taj broj mogao biti i trostruko veći pa bi tako svaki četvrti radnik za šest godina u Hrvatskoj bio – stranac.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu