Hrvatska
Dramatična prognoza za Hrvatsku: Kako potaknuti natalitet? Neki predlažu ove tri mjere
I dok je stranih radnika sve više, Hrvatskoj prijeti drastično smanjenje broja stanovnika do 2050. godine. Prema procjenama Eurostata do tada će u Lijepoj našoj biti pola milijuna ljudi manje nego danas. Nema odgovora kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti natalitet. Vlada je predložila Strategiju demografske revitalizacije koju je oporba oštro kritizirala, no iz HDZ-a poručuju da se sve više Hrvata iz Njemačke i Irske vraća u domovinu.
Niske plaće i ugovori na određeno, nepriuštivo stanovanje, korupcija… dio je to većih problema koji već desetljećima muče Hrvatsku: masovno iseljavanje mladih i sve manje rođenih. Rješenja negativnih demografskih trendova su tu, ali ih, kažu građani – nema tko provesti.
“Otvoriti radna mjesta, pružiti im mogućnost za stanovanje, sve u paketu.”
“Ljudi moji ako hoćemo nešto dobro ovoj državi i ovom svemu, mora biti djece, a ne svega ima – samo djece nema. To je žalosno.”
“Možda su ljudi razmaženiji u današnje vrijeme. Volim svoju zemlju i dobro mi je u Zagrebu. Tu mi je obitelj, tu su mu prijatelji, tu mi je Dinamo i to je to, ne.”
Jeste li Vi možda razmišljali o odlasku? “Nekoliko puta. Nekoliko puta sam čak i bio vani, vratio sam se radi nekih drugih stvari, ne radi države. Država je prekrasna, treba živjeti u njoj, treba napredovati, ali dajte nam uvjete da možemo živjeti.”
Vladina strategija revitalizacije
Zato Vlada predlaže Strategiju demografske revitalizacije do 2033., za čiju je provedbu osigurano 9,6 milijardi eura. Njome bi se omogućilo poticajno okruženje za obitelji i mlade, ali i učinkovita integracija doseljenika u Hrvatsku.
“Imam niz situacija iz svog okruženja da su se ljudi iz Njemačke, iz Irske, vratili u Republiku Hrvatsku jer su rekli da danas u ovome trenutku, da je Hrvatska bila ovakva zemlja da ne bi nikada niti otišli”, kaže HDZ-ov saborski zastupnik Krešimir Ačkar.
Oporba se ne bi složila. Bez konkretnih mjera, kažu, strategija je tek mrtvo slovo na papiru.
“U Republici Hrvatskoj čak i sa ovom strategijom obiteljske vrijednosti nisu vrednovane kako treba. Od korporativnih interesa do interesa raznoraznih lobija do interesa zelenih politika koje nijedne ne pogoduju upravo našim obiteljima i našoj djeci”, smatra Petra Mandić, članica Predsjedništva Mosta.
Potrebne hitne mjere
Ciljevi strategije su dobri, ali nedostaje okvir za njezino provođenje. Iz Možemo! tvrde da su za bolju demografsku sliku Hrvatske nužne – hitne mjere. Član vijeća Možemo! Marin Živković predlaže tri mjere.
“Prva mjera koju moramo uvesti je univerzalan dječji doplatak koji prepoznaje da u različitim fazama djetetovog života su roditeljima troškovi drugačiji. Druga stvar je sigurno priuštivije stanovanje kroz javni najam, kroz kupovinu i gradnju stanova koji se mogu davati u najam. I treće, ja bih rekao, kao zaokružena cjelina su upravo vrtići koji su svima dostupni”, ističe Živković.
A koje će biti sve teže popuniti. Jer u Hrvatskoj je lani rođen najmanji broj djece u povijesti – tek nešto više od 32 tisuće. Ni novi podaci ne ulijevaju optimizam, tvrdi demograf Nenad Pokos.
“Podaci za siječanj ove godine pokazuju da smo opet imali manje od tri tisuće živorođenih. Ova godina bit će također rekordna jer ćemo imati još manje živorođenih, eventualno broj umrlih može bit nešto manji nego prošlih godina jer nemamo više toliki broj umrlih zbog bolesti covida-19”, navodi demograf Pokos.
Zbog porasta plaća, očekuje se smanjenje broja iseljenika nego prijašnjih godina. Ipak, negativni demografski trendovi, prema trenutačnom stanju u Hrvatskoj, ne mogu se obrnuti u pozitivne, već tek – ublažiti.
“Sprema nam se po svim projekcijama da će nas uskoro biti i manje od tri milijuna, dakle za koje desetljeće, dva. I mladi moraju biti svjesni da će svojim odlaskom iz Hrvatske potpomoći to daljnje smanjenje, a ako svi odu pitanje je tko će ovdje nastavit živjeti jer Hrvatska zasigurno neće ostati pusta”, ističe Pokos.
U nju se samo lani doselilo preko 170 tisuća stranih radnika, a Hrvatska udruga poslodavaca predviđa da bi do 2030. taj broj mogao biti i trostruko veći pa bi tako svaki četvrti radnik za šest godina u Hrvatskoj bio – stranac.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
