Hrvatska
Zadarski profesor osumnjičen za pedofiliju bio aktivan i u crkvenim zborovima, pao je preko SMS poruka

Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zadru provodi istragu nad 50-godišnjim Zadraninom zbog kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Prema neslužbenim informacijama radi se o kaznenim djelima nad najmanje dvoje djece. Muškarac koji se sumnjiči za ova kaznena djela nastavnik je glazbenog odgoja u jednoj osnovnoj školi, a nekoliko desetljeća aktivan je i u crkvenim zborovima.
Zadarski ŽDO nije javnosti mogao dati informacije o ovom predmetu, budući da odredbe Zakona o državnom odvjetništvu propisuju da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnima spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež.
Iz PU zadarske su, pak, naveli kako su zbog sumnje na kaznena djela iz domene kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, policijski službenici Službe kriminalističke policije u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom u dobi od 50 godina, piše Novi List.
Zaštita žrtve
“Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava te je osumnjičenik predan u pritvorsku jedinicu Policijske uprave zadarske. Napominjemo kako o događajima u kojima su sudionici maloljetne osobe poštujemo zakonske odredbe Zakona o sudovima za mladež o tajnosti postupka, a prije svega zbog najboljeg interesa djece žrtava, ali i mladih počinitelja kažnjivih radnji te zaštite digniteta žrtve, stoji u odgovoru iz PU zadarske. Sudac istrage Općinskog suda u Zadru mu je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i mogućnosti utjecaja na svjedoke.
Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, osumnjičeni profesor uhvaćen je nakon što su nad njim bile provedene posebne mjere u sklopu kojih mu je praćena telefonska komunikacija.
Pod mjere je stavljen, prema tim informacijama, na prijedlog državnog odvjetništva nakon što su roditelji djevojčice iz osnovne škole prijavili moguće nezakonito postupanje profesora prema njihovom djetetu. Dok je bio pod mjerama, profesor je putem telefona komunicirao s jednim učenikom, nešto starijim od djevojčice.
Njemu je, prema tim informacijama, uputio nekoliko inkriminirajućih poruka. Istražiteljima je to bilo dovoljno da se zatraži njegovo privođenje. Profesor je prošlog utorka priveden sucu istrage koji mu je sutradan na prijedlog Županijskog državnog odvjetnika odredio mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke.
Škola je, kako piše Jutarnji list, odmah nakon svega pokrenula poseban protokol za ovakve situacije, a profesor je automatski suspendiran i udaljen sa svih nastavnih aktivnosti do završetka istrage.
Komentirajući ovaj slučaj iz Ureda pravobraniteljice za djecu navode kako svaki novi slučaj seksualnog zlostavljanja djeteta potiče propitivanje jesmo li kao društvo zakazali u zaštiti djeteta.
Neprihvatljivo ponašanje
“Prevencija seksualnog nasilja nad djecom, a pod seksualnim nasiljem nad djetetom podrazumijevamo sve oblike seksualnog nasilja, uključujući i vrbovanje djece i seksualno uznemiravanje, uključuje stvaranje sigurnog okruženja za djecu. To se postiže samo sveobuhvatnim pristupom koji mora uključivati provjeru osoba koje dolaze u kontakt s djecom, pravovremenu reakciju na svako neprihvatljivo ponašanje prema djetetu i brz i učinkovit odgovor kad se nasilje dogodi”, ističu u Uredu pravobraniteljice, dodajući da je upravo kažnjavanje počinitelja nasilja ključno u prevenciji nasilja.
“Kada počinitelj seksualnog zlostavljanja djeteta dobije preblagu kaznu, reakcija može biti samo gorčina, ljutnja i gubljenje povjerenja u institucije. Takvom odlukom šalju se krive poruke, i djetetu koje je pretrpjelo takvo zlostavljanje, ali i drugoj djeci, da ih odrasli ne mogu ili ne žele zaštititi. Djeca s pravom očekuju da budu zaštićena, da im se osigura okruženje u kojem neće strahovati od napada seksualnih predatora, a država je to obvezna osigurati, i prema Ustavu i prema međunarodnim konvencijama. Otkrivanje seksualnog nasilja nad djetetom, njegovo procesuiranje te u konačnici kažnjavanje, trebalo bi biti važna poruka djetetu da je počinitelj kažnjen zbog zla koje mu je nanio. S druge strane, to ujedno treba biti poruka počinitelju i drugima da se zlo prema djetetu neće tolerirati”, kažu u Uredu pravobraniteljice.
Budući da je osumnjičeni u ovom slučaju predmetni nastavnik u školi, podsjećaju kako je samo vođenje kaznenog postupka nad nekom osobom zapreka za rad ove osobe u školi.
“Nedavnim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zakonski je omogućena suspenzija djelatnika odmah po podnošenju kaznene prijave, što je značajan napredak u zaštiti djece. Međutim, »sankcioniranje« počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom, što seksualno uznemiravanje svakako jest, ne smije se isključivo vezati uz kaznenu odgovornost i ishod kaznenog postupka. Odgojno-obrazovne ustanove moraju imati nultu razinu tolerancije na neprimjerena ponašanja odraslih prema djeci te odrasle koji se prema djeci neprimjereno ponašaju zbog povreda radnih obveza i etičkih kodeksa ponašanja ukloniti iz odgojno-obrazovnog sustava koristeći mehanizme iz radno-pravnog odnosa. Kontinuirano se zalažemo za uvođenje licenciranja učitelja kako bi se osiguralo da odgojno-obrazovni rad provode isključivo osobe visoko moralnih i stručnih kvaliteta. Također držimo da sankcioniranje za prekršaj seksualnog uznemiravanja treba biti zapreka za rad u školi, što unatoč našim prijedlozima o potrebi dopuna zapreka za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i dalje nije slučaj”, naglašavaju iz Ureda pravobraniteljice za djecu.
Nadbiskupija izrazila duboko žaljenje i osudu
Budući da je osumnjičeni muškarac nekoliko desetljeća angažiran u radu crkvenih zborova te drugih aktivnosti povezanih sa Zadarskom nadbiskupijom, zatražili smo i očitovanje Nadbiskupije. Odgovorili su nam kako Zadarska nadbiskupija, prema informacijama kojima u ovom slučaju raspolaže, surađuje sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru te slijedi njihove upute.
“Zbog delikatnosti predmeta, molimo da se obratite Županijskom državnom odvjetništvu. Izražavamo duboko žaljenje i osudu zbog svakog slučaja zlostavljanja i pozivamo sve koji imaju bilo kakva saznanja da slučajeve prijave nadležnim institucijama”, odgovorila je za Novi List Zadarska nadbiskupija.
Hrvatska
HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.
Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.
Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.
S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.
“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.
Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.
“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.
Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.
Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.
“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.
Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.
Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).
Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,
Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
Hrvatska
Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.
Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.
Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.
Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.
Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.
“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.
Hrvatska
Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.
“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.
Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.
Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”