Hrvatska
Zadarski profesor osumnjičen za pedofiliju bio aktivan i u crkvenim zborovima, pao je preko SMS poruka
Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zadru provodi istragu nad 50-godišnjim Zadraninom zbog kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Prema neslužbenim informacijama radi se o kaznenim djelima nad najmanje dvoje djece. Muškarac koji se sumnjiči za ova kaznena djela nastavnik je glazbenog odgoja u jednoj osnovnoj školi, a nekoliko desetljeća aktivan je i u crkvenim zborovima.
Zadarski ŽDO nije javnosti mogao dati informacije o ovom predmetu, budući da odredbe Zakona o državnom odvjetništvu propisuju da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnima spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež.
Iz PU zadarske su, pak, naveli kako su zbog sumnje na kaznena djela iz domene kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, policijski službenici Službe kriminalističke policije u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske proveli kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom u dobi od 50 godina, piše Novi List.
Zaštita žrtve
“Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava te je osumnjičenik predan u pritvorsku jedinicu Policijske uprave zadarske. Napominjemo kako o događajima u kojima su sudionici maloljetne osobe poštujemo zakonske odredbe Zakona o sudovima za mladež o tajnosti postupka, a prije svega zbog najboljeg interesa djece žrtava, ali i mladih počinitelja kažnjivih radnji te zaštite digniteta žrtve, stoji u odgovoru iz PU zadarske. Sudac istrage Općinskog suda u Zadru mu je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i mogućnosti utjecaja na svjedoke.
Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, osumnjičeni profesor uhvaćen je nakon što su nad njim bile provedene posebne mjere u sklopu kojih mu je praćena telefonska komunikacija.
Pod mjere je stavljen, prema tim informacijama, na prijedlog državnog odvjetništva nakon što su roditelji djevojčice iz osnovne škole prijavili moguće nezakonito postupanje profesora prema njihovom djetetu. Dok je bio pod mjerama, profesor je putem telefona komunicirao s jednim učenikom, nešto starijim od djevojčice.
Njemu je, prema tim informacijama, uputio nekoliko inkriminirajućih poruka. Istražiteljima je to bilo dovoljno da se zatraži njegovo privođenje. Profesor je prošlog utorka priveden sucu istrage koji mu je sutradan na prijedlog Županijskog državnog odvjetnika odredio mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke.
Škola je, kako piše Jutarnji list, odmah nakon svega pokrenula poseban protokol za ovakve situacije, a profesor je automatski suspendiran i udaljen sa svih nastavnih aktivnosti do završetka istrage.
Komentirajući ovaj slučaj iz Ureda pravobraniteljice za djecu navode kako svaki novi slučaj seksualnog zlostavljanja djeteta potiče propitivanje jesmo li kao društvo zakazali u zaštiti djeteta.
Neprihvatljivo ponašanje
“Prevencija seksualnog nasilja nad djecom, a pod seksualnim nasiljem nad djetetom podrazumijevamo sve oblike seksualnog nasilja, uključujući i vrbovanje djece i seksualno uznemiravanje, uključuje stvaranje sigurnog okruženja za djecu. To se postiže samo sveobuhvatnim pristupom koji mora uključivati provjeru osoba koje dolaze u kontakt s djecom, pravovremenu reakciju na svako neprihvatljivo ponašanje prema djetetu i brz i učinkovit odgovor kad se nasilje dogodi”, ističu u Uredu pravobraniteljice, dodajući da je upravo kažnjavanje počinitelja nasilja ključno u prevenciji nasilja.
“Kada počinitelj seksualnog zlostavljanja djeteta dobije preblagu kaznu, reakcija može biti samo gorčina, ljutnja i gubljenje povjerenja u institucije. Takvom odlukom šalju se krive poruke, i djetetu koje je pretrpjelo takvo zlostavljanje, ali i drugoj djeci, da ih odrasli ne mogu ili ne žele zaštititi. Djeca s pravom očekuju da budu zaštićena, da im se osigura okruženje u kojem neće strahovati od napada seksualnih predatora, a država je to obvezna osigurati, i prema Ustavu i prema međunarodnim konvencijama. Otkrivanje seksualnog nasilja nad djetetom, njegovo procesuiranje te u konačnici kažnjavanje, trebalo bi biti važna poruka djetetu da je počinitelj kažnjen zbog zla koje mu je nanio. S druge strane, to ujedno treba biti poruka počinitelju i drugima da se zlo prema djetetu neće tolerirati”, kažu u Uredu pravobraniteljice.
Budući da je osumnjičeni u ovom slučaju predmetni nastavnik u školi, podsjećaju kako je samo vođenje kaznenog postupka nad nekom osobom zapreka za rad ove osobe u školi.
“Nedavnim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zakonski je omogućena suspenzija djelatnika odmah po podnošenju kaznene prijave, što je značajan napredak u zaštiti djece. Međutim, »sankcioniranje« počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom, što seksualno uznemiravanje svakako jest, ne smije se isključivo vezati uz kaznenu odgovornost i ishod kaznenog postupka. Odgojno-obrazovne ustanove moraju imati nultu razinu tolerancije na neprimjerena ponašanja odraslih prema djeci te odrasle koji se prema djeci neprimjereno ponašaju zbog povreda radnih obveza i etičkih kodeksa ponašanja ukloniti iz odgojno-obrazovnog sustava koristeći mehanizme iz radno-pravnog odnosa. Kontinuirano se zalažemo za uvođenje licenciranja učitelja kako bi se osiguralo da odgojno-obrazovni rad provode isključivo osobe visoko moralnih i stručnih kvaliteta. Također držimo da sankcioniranje za prekršaj seksualnog uznemiravanja treba biti zapreka za rad u školi, što unatoč našim prijedlozima o potrebi dopuna zapreka za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i dalje nije slučaj”, naglašavaju iz Ureda pravobraniteljice za djecu.
Nadbiskupija izrazila duboko žaljenje i osudu
Budući da je osumnjičeni muškarac nekoliko desetljeća angažiran u radu crkvenih zborova te drugih aktivnosti povezanih sa Zadarskom nadbiskupijom, zatražili smo i očitovanje Nadbiskupije. Odgovorili su nam kako Zadarska nadbiskupija, prema informacijama kojima u ovom slučaju raspolaže, surađuje sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru te slijedi njihove upute.
“Zbog delikatnosti predmeta, molimo da se obratite Županijskom državnom odvjetništvu. Izražavamo duboko žaljenje i osudu zbog svakog slučaja zlostavljanja i pozivamo sve koji imaju bilo kakva saznanja da slučajeve prijave nadležnim institucijama”, odgovorila je za Novi List Zadarska nadbiskupija.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih