Connect with us

Hrvatska

O PREDSTOJEĆIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA / Plenković: “Protiv nas po treći put kobasičasta koalicija”

Objavljeno

-

Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, “eto nas ima 10”, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a premijer Andrej Plenković komentirajući najavu lijeve oporbe da u “Koaliciji za bolju Hrvatsku” ide na izbore.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako odluka o raspuštanju Sabora dolazi jer su vladajući odlučili da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.

– Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada – prva je odluka o rastu plaća za ljude koji rade u državnoj i javnoj službi, najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi. To će sve biti primijenjeno za plaću u ožujku, početkom travnja, rekao je.

Najavio je donošenje novog paketa mjera pomoći kada se radi o energetici i umirovljenicima.

– Jednako tako, Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirna, cijene struje i plina će ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate. Izaći ćemo s posebnim paketom, jednakim onakvim kakav je bio uoči Božića za naše umirovljenike, kazao je.

– Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje. Ovaj put idemo na izbore s ogromnim postignućima, nastavio je.

– Paket za umirovljenike će uključivati potpore za one koji imaju mirovine do 830, 840 eura. Obuhvaćeno je 800 tisuća ljudi. Sukladno razini mirovine, potpore su 160, 120, 80, 60 i 50 eura, dodao je.

“Što se tiče demokratskih procesa i kulture. U fazi smo da sedam i pol godina u kontinuitetu uživamo povjerenje hrvatskih građana. U demokracijama je dobro testirati povjerenje.” – Andrej Plenković

‘Od onih koji traže probleme nikad nećete dočekati rješenja’

Premijer se osvrnuo na kritike oporbe za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.

– Oporba ima svoj pristup. Parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema, rekao je.

– Njihov posao je u zadnjih sedam i pol godina bio da u našim rješenjima traže probleme, a od onih koji samo traže probleme – nikad nećete dočekati rješenja, kazao je.

– Ta njihova igra narativa. Oni su svaki dan drugo. Ako ne idemo na izbore, onda je voda do grla, a ako idemo na izbore, onda je opet voda do grla. Mi smo dobro raspoloženi i sigurni u naša postignuća, poručio je.

“Parlamentarna većina koja je odovorna i ozbiljna ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.” – Andrej Plenković

Koalicija “Za bolju Hrvatsku”

Komentirajući okupljanje 10 lijevo-liberalnih stranaka u koaliciju “Za bolju Hrvatsku”, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.

– Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom – upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice, rekao je.

Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji “kobasičasta koalicija” te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom”, vladajući vode 25 razlike.

– Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s konca i konopca. Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom, dodao je.

“Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas.” – Andrej Plenković o oporbi

‘Glas za Domovinski pokret je glas za ljevicu’

Upitan vidi li mogućnost suradnje s Mostom i Domovinskim pokretom, premijer Plenković je kategorički odbio bilo kakvu vrstu suradnje te ocijenio ove dvije stranke kao nepouzdane.

– Ma kakvi, kakav Domovinski pokret, kakav Most. I jedni i drugi su se pokazali nepouzdanima, a Most – potpuno. S njima u biti nitko neće, neće ići ni ljevica, rekao je.

Optužio je Domovinski pokret da su pridonijeli izboru Zorana Milanovića za predsjednika republike.

– Mi s njima nećemo ići nikad, a što se tiče Domovinskog pokreta, to su ljudi koji su na vlast doveli Milanovića u srazu s Kolindom Grabar Kitarović. Svaki glas za DP je glas za ljevicu, prema tome – birače desnog centra i desnice pozivam da poklone povjerenje HDZ-u, kazao je.

– Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, dodao je.

“Sve što je bitno glede nacionalnih interesa, suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici” – Andrej Plenković

‘Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s velikim investicijama’

Govoreći o postignućima Vlade, premijer je istaknuo ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu života građana te ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.

– Što se tiče onoga s čime smo zadovoljni, to bih pokušao grupirati u tri bloka. Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je, od Agrokora, brodogradilišta, pandemija, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka – da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen bez da mu je netko, a najčešće država – pružila ruku, rekao je.

– Očuvali smo socijalnu koheziju, povećali plaće, u našem mandatu su povećane plaće za 60 posto. Kada pogledate mandat SDP-a, tad je plaća narasla za 25 eura u četiri godine. U našem mandatu je narasla sa 750 na 1200 eura, ustvrdio je.

– U njihovo vrijeme je mirovina narasla za 12 eura, u naše vrijeme je narasla za 220 eura. Imamo najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine. Tko god želi naći posao u Hrvatskoj – danas to može, nastavio je.

– Ulagali smo u škole, bolnice, dječje vrtiće, izgradili smo Pelješki most, LNG terminal na Krku, probili smo drugu cijev tunela Učka, izgradili smo koridor 5c, u Slavoniji mostove kod Svilaja i Gradiške. Dovršavamo ovoga ljeta autocestu do Siska, brze ceste do Koprivnice se grade od Križevaca do Bjelovara, kasnije do Virovitice, obilaznica Splita, tunel Kozjak se počeo graditi, istaknuo je.

– Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim velikim investicijama i u konačnici donijeli dvije i pol milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine. Sredstva koje se ulažu ovdje u moj rodni grad i naš glavni grad, bilo da je to za obnovu Markove crkve koja je bila šest milijuna eura i gotova je, ili je za škole, fakultete, bolnice, infrastrukturu, kulturnu baštinu, javne zgrade, sakralne zgrade, netko se potrudio da taj novac bude tu i da obnova bude u ovako velikom zamahu, zaključio je premijer.

Što bi premijer u ove četiri godine učinio drukčije?

Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako sve većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.

– Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla, rekao je.

Osvrnuo se i na higijenu političkog diskursa u javnom prostoru. Za njen pad je optužio predsjednika Milanovića.

– Ono što mi nije drago, a to nema veze nužno s nama, je što je, ponajviše zahvaljujući Milanoviću, strašno snižena politička kultura u Hrvatskoj. Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, njegov je ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju, ustvrdio je.

– Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, premda u biti, uvijek samo odgovaramo na tuđe difamacije i napade, jer moramo, to se u politici treba raditi. Inače u životu ne treba dati na sebe, ja to ne dam nikome i nikada, pogotovo nekad dolazi od nekoga bez razloga, nego samo zbog isključivosti i mržnje. Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti, bile li su vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naše postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, tako da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju, dodao je.

“Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju.” – Andrej Plenković o političkoj komunikaciji

Europski izbori i pomoć Ukrajini

Komentirajući nadolazeće europske izbore i pomoć Ukrajini, premijer je ustvrdio kako je bilo potrebno osigurati 50 milijardi eura kako bi Ukrajina nastavila funkcionirati.

– Što se tiče potpore Ukrajini, mi smo donijeli strateške odluke kao Europsko vijeće prije četiri i pol tjedna, prema da je nas 26 bilo u potpunosti suglasno već sredinom prosinca. Mislim da je tih 50 milijardi eura za iduće četiri godine, dakle financijske, ekonomske pomoći, da Ukrajina kao država uopće normalno funkcionira s obzirom na ogromne troškove, razaranja, desetke tisuća ubijenih, milijuna izbjeglih i raseljenih, kritičnu infrastrukturu koja je razorena i veliku i važnu vojnu pomoć i tu je isto za izbore važno, rekao je.

– Imate vladu koja šalje vojnu pomoć godinama, imali ste predsjednika i onih 54 opozicijskih zastupnika koji su se ,manje-više – okupili sada, koji su bili protiv toga i to treba jasno reći, dakle nisu htjeli pomoć žrtvi i to s benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru te misije, nekoliko naših časnika trenera, vojnika koji obučavaju Ukrajince i možda su ti neki Ukrajinci trebali doći. Čak ni to nisu htjeli napraviti, mahom iz nedostatka solidarnosti prema Ukrajincima ili pak zbog nekakvog političkog nastojanja da HDZ-ova vlada s partnerima nešto ne donese, nastavio je.

Ustvrdio je kako će europski izvori biti izazovni, ali i da će EPP vjerojatno biti relativni pobjednik.

– Ja mislim da će europski izbori biti itekako izazovni, da će Europska pučka stranka, dakle naša politička obitelj, ponovno biti relativni pobjednik, na to upućuju sve ankete.

– Znatno smo se ojačali u Poljskoj sada, znatno smo se ojačali u Španjolskoj, znatno smo se ojačali u Njemačkoj. Moramo raditi na revitalizaciji naših partnerskih sestrinskih stranaka u Italiji i Francuskoj. Govorimo o pet velikih zemalja, oni daju najviše zastupnika. Mi ćemo naravno ići na te izbore ponovno po pobjedu da dobijemo najveće povjerenje i da sudjelujemo u formiranju europskih politika, dodao je.

“Nisu htjeli pomoć žrtvi i to sa benignim participiranjem Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini koja je uključivala par časnika u stožeru.” – Andrej Plenković o protivljenju oporbe obuci ukrajinskih vojnika

‘Sofisticirano upravljanje zemljom’

Premijer je dodao kako je bitno da birači glas daju onima koji su se dokazali svojim rezultatima, a ne, kako je rekao “onima koji nisu identificirani s europskim procesom”.

– Puno je bolje dati povjerenje onima koji mogu utjecati na politiku. Ako dajete glas nekome tko je uvijek protiv svega što je relevantno i za Europu, i za Hrvatsku, i za građane, bacili ste glas potpuno bez veze, jer ti ljudi osim svoje plaće nikome ništa dobro nisu donijeli. Važno da im se to kaže. Ja to govorim s puno iskustva, jer sam proveo više od tri i pol godine u toj instituciji, jer sam sedam i pol godina na sastancima Europskog vijeća, jer vodimo europsku politiku Hrvatske zajedno s članicama i članovima Vlade i stalo mi je da budem odgovoran partner, a ne nekakav neozbiljan akter koji će potpuno neidentificiran s europskim procesom, donositi nekakve odluke koje nisu utemeljenu ni na našem interesu, ni u kontekstu onoga što se radi na razini Europe, rekao je.

– Ovo sofisticirano upravljanje danas, nacionalne razine, europske razine, globalne utakmice, županijske razine, gradske razine, općinske razine, to u današnje vrijeme mogu samo velike stranke s puno iskustva, s kvalitetnim ljudima, dobrim programom i što je najvažnije i s rezultatima u prošlosti i s vizijom za budućnost. To su ogromne razlike kada pogledate političko tržište Hrvatske i na prvi pogled se već može vidjeti na koga se možete osloniti u vremenima neizvjesnosti kriza koje su pred nama. Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila. A sad želimo biti korak ispred drugih, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.

“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.

Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu