Connect with us

magazin

Ne možete prestati jesti kad ste pod stresom? Stručnjaci otkrili zašto

Published

on

Pexels

Jedenje pod stresom često je potaknuto nekim nezdravim silama koje bismo željeli maknuti iz svojeg života, a može dovesti do srama i žaljenja.

Znanstvenici su jasni oko toga da stres može uzrokovati promjene u mnogim fiziološkim funkcijama, od spavanja do krvnog tlaka i rizika od srčanog udara.

Ako ste ikada doživjeli debljanje koje je možda bilo povezano sa stresom, znanost je upravo došla do mogućeg novog objašnjenja zašto se debljamo zbog stresa, prenosi The Healthy.

Prijašnja istraživanja pomogla su rasvijetliti kako nagli porast hormona stresa poput kortizola može uzrokovati da tijelo skladišti masnoću umjesto da je koristi za energiju. Sada su istraživači otkrili da stres također može promijeniti okus hrane, što može dovesti do prejedanja.

Za studiju, tim kliničke psihologije u Kini pretpostavio je da stres može promijeniti nečiju percepciju okusa i smanjiti nagradu koju dobiva od hrane, potencijalno uzrokujući da jedu više kako bi postigli istu razinu zadovoljstva.

Objavljeno u izdanju časopisa Physiology & Behavior za travanj 2024., njihova studija okupila je 76 sudionika između 18 i 35 godina. Svaki je sudionik ispunio ljestvicu od 10 stavki kako bi procijenio razinu percipiranog stresa. Zatim su grupirani u kategorije niskog ili visokog stresa za testiranje okusa.

Nakon kratkog razdoblja posta, pozvani su na mjesto testiranja kako bi kušali dvije namirnice. Tijekom testa ocjenjivali su okus hrane, kako su se osjećali i na kraju zašto su prestali jesti.

Obje su skupine dobile preveliku količinu slatke juhe od banane ili juhe od kukuruza kako bi pružile i slatke i slane osjećaje. Dobili su upute da jedu koliko žele dok ne osjete sitost. Zamoljeni su da ocijene okus nakon što su ga držali u ustima i ocijenili ga na ljestvici zadovoljstva. Također su ocjenjivali miris hrane i njušili je zatvorenih usta kako bi spriječili da miris utječe na njihovu želju za hranom.

Istraživači su otkrili da pojedinci koji su bili pod velikim stresom nisu toliko uživali u okusu hrane kao oni s niskom razinom stresa.

Iako nije bilo značajne razlike u konzumiranoj količini između skupina u ispitivanom okruženju, to je pokazalo da normalna porcija hrane možda neće zadovoljiti nekoga tko je pod velikim stresom. To bi ih moglo navesti da nastave nesvjesno tražiti zadovoljstvo u hrani.

Istraživači su zamijetili da je dio privlačnosti hrane njezin okus, a kada to otupi, nagrada je smanjena. “Važan čimbenik u prestanku epizode jedenja i prevenciji prejedanja je hedonistički pad hrane”, objasnili su. U suštini, skloni smo prestati jesti kada nam hrana konačno više ne donosi zadovoljstvo.

Kako bi se dodatno istražili učinci visokih razina stresa, istraživači predlažu potrebu za dodatnim studijama uz korištenje hrane koju sudionici inače vole. Dok su obje skupine ocijenile odabranu hranu slično ukusnom, rezultati bi se mogli razlikovati za privlačniju hranu. Osim toga, svaka je grupa dobila ili slatku ili slanu hranu, tako da bi daljnjim testiranjem moglo istražiti utječe li vrsta hrane različito na razine zadovoljstva kod pojedinaca pod stresom i onih koji nisu pod stresom.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

NOĆ KAZALIŠTA / U subotu u KLZ “Kamo idemo, tata?”

Published

on

By

16. Noć kazališta održat će se u subotu, 16. studenog.  Hrvatsko narodno kazalište Zadar ove godine sudjeluje s predstavom “Kamo idemo, tata?” u režiji Vinka Radovčića, koja će se održati  u maloj dvorani Kazališta lutaka Zadar s početkom u 20 sati.

 Nastala u koprodukciji Drame Plus i HNK Zadar ova predstava inspirirana je motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera te donosi dirljivu i potresnu priču o očinskoj ljubavi, izazovima i svakodnevici roditeljstva.

Predstavu izvodi sjajni Ivan Raffaelli čija izvedba oživljava lik oca suočenog s dubokim i izazovnim pitanjima roditeljstva. Uzimajući istoimeni roman Jean-Louisa Fourniera kao polazišnu točku naše predstave, željeli smo istražiti dublje pitanje smisla života i pronalaska sreće unatoč teškim životnim situacijama kao i senzibilizirati gledatelje i razviti empatiju prema osobama koje su drukčije. 

Cijena ulaznice iznosi 5 eura. Ulaznice su u prodaji u subotu, 16. studenog od 11 do 13 sati na blagajni HNK Zadar i sat vremena prije početka predstave na blagajni Kazališta lutaka Zadar.  

 
Continue Reading

magazin

VEČERNJA SCENA / U petak u Kazalištu lutaka novi projekt Roka Nakića – “Samo naprijed, samo…”

Published

on

By

U sklopu Večernje scene ovog četvrtka, 14. studenog u 20 sati očekuje vas novi autorski projekt Roka Nakića pod nazivom “SAMO NAPRIJED, SAMO…” u produkciji Trećeprostora, uz potporu Grada Zadra, Zadarske županije te Zaklade Kultura nova.

O PREDSTAVI: Budućnost je izvjesna, stvarnost je ozbiljna. Ova tvrdnja je istinita. Za neke ljude čak i malo više. Zajedničkim snagama majka i odraslo muško mladunče na pragu nikad ispunjenog potencijala i nikad ostvarenog odlaska iz obiteljskog gnijezda će vam to pokušati i dokazati. Ali ova predstava nije samo to. Ona je i puno manje od toga. Baš kao i sudbine njenih likova…
Autor Roko Nakić vam nakon predstave ‘Najnormalniji od svih dana’ predstavlja i drugi dio svog triptiha o teškim gubitnicima.

SCENOGRAFIJA: Edo Nakić
VODITELJ TONA: Martina Vlahov
SURADNICA ZA SCENSKI POKRET: Anđela Bugarija

IGRAJU: Roko Nakić, Marijana Marjanović, Frane Dujić

Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).

Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.

 
Continue Reading

magazin

AstraZeneca: Ispitujemo svoje tablete za mršavljenje, prvi podaci su jako dobri

Published

on

By

Pixabay

AstraZeneca je objavila da je njezina eksperimentalna pilula za mršavljenje, licenca kineskog Eccogenea, sigurna i da se dobro podnosi već u ranoj fazi ispitivanja, uz nuspojave koje su u skladu s GLP-1 klasom lijekova.

Prva faza testiranja u kojoj je sudjelovalo 72-je ispitanika osmišljena je da bi se procijenila sigurnost i način na koji pacijenti podnose pilulu, kao što je to uobičajeno u najranijoj fazi kliničkih ispitivanja.

U ispitivanju su sudjelovali zdravi, nepretili dobrovoljci ili pacijenti s dijabetesom tipa 2.

Dobri rezultati ispitivanja ponukali su AstraZenecu da lijek uvede u drugu fazu kliničkih ispitivanja, kazala je na konferenciji za medije Sharon Barr, izvršna potpredsjednica tvrtke za istraživanje i razvoj biofarmaceutike.

Podatke je iznijela prije nego što su predstavljeni na konferenciji ObesityWeek u teksaškome gradu San Antoniju.

Jedno od faza ispitivanja lijeka, nazvano AZD5004, bit će fokusirano na smanjenje prosječne tjelesne težine kod pretilih ispitanika i sudionika ispitivanja s prekomjernom težinom, a očekuje se da će biti dovršeno do kraja 2025., rekla je Barr.

Kada je prije godinu dana AstraZeneca izvijestila da je licencirala eksperimentalnu pilulu protiv pretilosti tvrtke Eccogene za 2 milijarde dolara, rekla je kako vjeruje da bi terapija mogla prouzročiti manje nuspojava od trenutačnih injektivnih terapija poput Zepbounda tvrtke Eli Lilly i Wegovyja farmaceutske tvrtke Novo Nordisk.

Među tim nuspojavama su mučnina i povraćanje, ovisno o dozi, podsjetila je Barr na brifingu, dodavši da tijekom kliničkih ispitivanja AstraZenecinih lijekova nisu prijavljene ozbiljne nuspojave.

Izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot rekao je da je tvrtka optimistična u pogledu učinkovitosti pilule.

Eksperimentalna pilula za mršavljenje ove tvrtke povoljnija je u usporedbi s ostalima u kliničkom ispitivanju konkurentskih tvrtki jer je riječ o lijeku koji se koristi u ciljanoj terapiji i spada u skupinu takozvanih lijekova malih molekula ili monoklonalnih protutijela.

Prednost im je to što su ti lijekovi dovoljno mali da mogu ući u stanicu bez većih teškoća pa se prvenstveno koriste za “gađanje” ciljeva unutar stanice i mogu se kombinirati s ostalim lijekovima malih molekula.

Proizvode se u obliku tableta ili kapsula, rekla je Barr, istaknuvši kako je “to vrlo važno” s obzirom na činjenicu da više od 60 posto pretilih i ljudi s prekomjernom težinom ima barem još jedan komorbiditet.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu