Connect with us

Hrvatska

NAKON OLUJE KOJA JE POGODILA ZADAR I OKOLICU / Klimatolog: “U drugoj smo fazi El Niña, poremećaji su dosta veliki i neobični”

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Olujno jugo i preobilna kiša pogodili su Zadar i okolicu u noći s prošle nedjelje na ponedjeljak. Na tom području palo je čak 164 litre kiše po četvornom metru što je, po riječima voditelja Meteorološke postaje, više nego što je u isto vrijeme palo u pola Hrvatske.

Prije ove goleme sredozmene ciklone u Hrvatskoj je tjednima vladalo pravo proljetno vrijeme sličnije onome početkom travnja, nego krajem siječnja i u veljači. Da nešto “ne valja” govorio je i podatak da je prosječna temperatura zraka u veljači bila viša čak i od prosječne temperature u ožujku.

Čitava ova zima u Hrvatskoj je bila najtoplija otkad se sustavno mjere temperature.

“Definitivno neobični poremećaji”

“Ovo nije tipično vrijeme za ovo doba godine. Godina je počela neobično, dugotrajnim anticiklonama, a sada se nastavila ovakvim vremenom s obilnim kišama. Definitivno je neuobičajeno”, kazao nam je atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu.

“Iznenađenja u vremenu se događaju. Amerikanci vole reći da je klima ono što očekujemo, a vrijeme je ono što dobijemo”, dodao je.

Uzrok spomenutim poremećajima on vidi u djelovanju El Niña, periodične meteorološke pojave koja se javlja u tropskim područjima i očituje kao anomalija u temperaturama Tihog oceana, a praktički utječe na vrijeme u skoro cijelome svijetu.

“U drugoj smo fazi El Niña, poremećaji su dosta veliki i neobični. Veljača je bila jako topla, sve je procvalo, a sada imamo duboku ciklonu. Ona inače brzo prođe preko naših krajeva – za 12 do 24 sata, a sada traje već duže od dva dana. To je prilično neobičan poremećaj”, napominje Grisogono.

“Ovo je jedan od jačih El Niña, svi ga osjete”

Pitali smo ga koliki je uopće utjecaj El Niña na području Hrvatske.

“Kod nas se ne ostvaruju jaki efekti El Niña. Oni nastanu drugdje, na istočnom Atlantiku, u tropskim krajevima, u Indijskom oceanu, ali sve to utječe na opću cirkulaciju atmosfere koja onda struji i do Skandinavije zbog čega je tamo nedavno bila neobično dugotrajna anticiklona. Teško je izdvojiti samo jedan fenomen”, objašnjava.

Kod utjecaja El Niña na naše krajeve, dodaje, radi se o parcijalnoj korelaciji koja je do sada bila relativno mala. Utječe na nas preko drugih područja.

“Kao kada prilikom kuhanja dodajete jedan sastojak, a ne znate kako će reagirati s drugim. Ovo je jedan od jačih El Niña i osjeti se u cijelome svijetu. Nismo ga imali šest ili sedam godina. Krajem prošloga ljeta i početkom jeseni krenuo je prilično žestoko, a sada kao da odtitrava. No još je prerano reći kada će mu biti kraj. Možda u lipnju ili srpnju, a možda i kasnije”, kaže.

Sve češći ekstremi, naročito bujične poplave

Prošloga ljeta svjedočili smo još jednoj dotad neuobičajenoj meteorološkoj pojavi na ovim prostorima – superćelijskoj oluji. Ona se 19. srpnja spustila s Alpa pa nevjerojatnom brzinom i žestinom poharala područje od Hrvatskog zagorja preko Zagreba i središnje Hrvatske do Slavonije ostavivši za sobom četvero poginulih ljudi i ogromnu materijalnu štetu. Grisogono upozorava da će takve ekstremne pojave biti sve češće, naročito bujične poplave kao jedan od najvećih problema.

Što se tiče predstojećeg ljeta, Grisogono kaže kako valja očekivati da će biti dugotrajno, prilično izvan kalendarskih okvira. No, u prognozu o tome hoće li biti najtoplije dosad, Grosogono se nije želio upustiti.

“Sve je to, kako se kaže, prst-palac procjena. Ako se opet negdje nagomilaju ovakve ciklone, ljeto bi moglo biti poput onoga 2014. godine, s jako puno kiše. Kod nas se miješaju utjecaji i s Mediterana i s Alpa i iz Panonske nizine pa kad se sve to pomiješa, teško je reći što će biti”, smatra Grisogono.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu