Connect with us

Hrvatska

NAKON OLUJE KOJA JE POGODILA ZADAR I OKOLICU / Klimatolog: “U drugoj smo fazi El Niña, poremećaji su dosta veliki i neobični”

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Olujno jugo i preobilna kiša pogodili su Zadar i okolicu u noći s prošle nedjelje na ponedjeljak. Na tom području palo je čak 164 litre kiše po četvornom metru što je, po riječima voditelja Meteorološke postaje, više nego što je u isto vrijeme palo u pola Hrvatske.

Prije ove goleme sredozmene ciklone u Hrvatskoj je tjednima vladalo pravo proljetno vrijeme sličnije onome početkom travnja, nego krajem siječnja i u veljači. Da nešto “ne valja” govorio je i podatak da je prosječna temperatura zraka u veljači bila viša čak i od prosječne temperature u ožujku.

Čitava ova zima u Hrvatskoj je bila najtoplija otkad se sustavno mjere temperature.

“Definitivno neobični poremećaji”

“Ovo nije tipično vrijeme za ovo doba godine. Godina je počela neobično, dugotrajnim anticiklonama, a sada se nastavila ovakvim vremenom s obilnim kišama. Definitivno je neuobičajeno”, kazao nam je atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu.

“Iznenađenja u vremenu se događaju. Amerikanci vole reći da je klima ono što očekujemo, a vrijeme je ono što dobijemo”, dodao je.

Uzrok spomenutim poremećajima on vidi u djelovanju El Niña, periodične meteorološke pojave koja se javlja u tropskim područjima i očituje kao anomalija u temperaturama Tihog oceana, a praktički utječe na vrijeme u skoro cijelome svijetu.

“U drugoj smo fazi El Niña, poremećaji su dosta veliki i neobični. Veljača je bila jako topla, sve je procvalo, a sada imamo duboku ciklonu. Ona inače brzo prođe preko naših krajeva – za 12 do 24 sata, a sada traje već duže od dva dana. To je prilično neobičan poremećaj”, napominje Grisogono.

“Ovo je jedan od jačih El Niña, svi ga osjete”

Pitali smo ga koliki je uopće utjecaj El Niña na području Hrvatske.

“Kod nas se ne ostvaruju jaki efekti El Niña. Oni nastanu drugdje, na istočnom Atlantiku, u tropskim krajevima, u Indijskom oceanu, ali sve to utječe na opću cirkulaciju atmosfere koja onda struji i do Skandinavije zbog čega je tamo nedavno bila neobično dugotrajna anticiklona. Teško je izdvojiti samo jedan fenomen”, objašnjava.

Kod utjecaja El Niña na naše krajeve, dodaje, radi se o parcijalnoj korelaciji koja je do sada bila relativno mala. Utječe na nas preko drugih područja.

“Kao kada prilikom kuhanja dodajete jedan sastojak, a ne znate kako će reagirati s drugim. Ovo je jedan od jačih El Niña i osjeti se u cijelome svijetu. Nismo ga imali šest ili sedam godina. Krajem prošloga ljeta i početkom jeseni krenuo je prilično žestoko, a sada kao da odtitrava. No još je prerano reći kada će mu biti kraj. Možda u lipnju ili srpnju, a možda i kasnije”, kaže.

Sve češći ekstremi, naročito bujične poplave

Prošloga ljeta svjedočili smo još jednoj dotad neuobičajenoj meteorološkoj pojavi na ovim prostorima – superćelijskoj oluji. Ona se 19. srpnja spustila s Alpa pa nevjerojatnom brzinom i žestinom poharala područje od Hrvatskog zagorja preko Zagreba i središnje Hrvatske do Slavonije ostavivši za sobom četvero poginulih ljudi i ogromnu materijalnu štetu. Grisogono upozorava da će takve ekstremne pojave biti sve češće, naročito bujične poplave kao jedan od najvećih problema.

Što se tiče predstojećeg ljeta, Grisogono kaže kako valja očekivati da će biti dugotrajno, prilično izvan kalendarskih okvira. No, u prognozu o tome hoće li biti najtoplije dosad, Grosogono se nije želio upustiti.

“Sve je to, kako se kaže, prst-palac procjena. Ako se opet negdje nagomilaju ovakve ciklone, ljeto bi moglo biti poput onoga 2014. godine, s jako puno kiše. Kod nas se miješaju utjecaji i s Mediterana i s Alpa i iz Panonske nizine pa kad se sve to pomiješa, teško je reći što će biti”, smatra Grisogono.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?

Objavljeno

-

By

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu