Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ KISTANJA: Spomendan Sluge Božjeg fra Alojzija Palića i duhovna obnova

Objavljeno

-

Na spomendan Sluge Božjega fra Alojzija Palića, svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama predvodio je don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije, u četvrtak, 7. ožujka. Proslavi toga spomendana prethodila je korizmena duhovna obnova od 4. do 6. ožujka koju je također predvodio Karadakić, Janjevac rodom iz Kistanja.

Tim spomendanom proslavila se 111. godišnjica mučeničke smrti fra Alojzija Palića (7. ožujka 1913.-7. ožujka 2024). Fra Alojzije Palić rođen je 14. travnja 1878. u Janjevu. Redovnik franjevačkog reda Manje braće postao je 23. rujna 1896., a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. godine. Školovao se u Bologni gdje je završio i franjevačku formaciju. Nakon završetka studija vratio se na Kosovo i bio župnik u Bazëu i Đakovici 1907. godine, a župnik u Peći i Glođanama (1911.-1913.), u vrijeme balkanskih ratova. Kao župnik u župi Glođane suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u nekoliko okolnih sela koje su provodili pravoslavci. Zbog toga je uhićen i nekoliko dana bio je pritvoren u zatvoru u Đakovici. Blizu sela Janosha, na putu, 7. ožujka 1913. crnogorski vojnici skinuli su mu franjevački habit i ubili ga hitcima iz puške. Tijelo mu je bilo pokopano na mjestu ubojstva. Nakon nekoliko tjedana nađeno je njegovo tijelo i preneseno u crkvu u Zjum. Postupak za beatifikaciju počeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002., zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri, a obuhvaća razdoblje od 1913. do 1974. u Albaniji. Poseban proces za fra Alojzija počeo je 10. studenog 2002. u Skadarskoj biskupiji, a nastavio se 9. ožujka 2012. u Rimu.

„U 700 godina povijesti Janjevaca, Bog nam u naše vrijeme za primjer daje mučenike, bl. Serafina Kodića i Slugu Božjega fra Alojzija Palića. Crkva nas uči da čitamo znakove vremena. Trebamo biti spremni prihvatiti križ, kao što su ga prihvatili ti mučenici“, poručio je don Mario, istaknuvši da su mučenici razmišljali na način kako Bog razmišlja, a to znači i ići protiv logike ovoga svijeta.

Tijekom obnove, don Mario je govorio o značenju molitve, jer je u tijeku Godina molitve. U sklopu te teme razmatrao je i sadržaj molitve Oče naš koju je molio sâm Isus Krist i poučio učenike da je mole. Dio molitve Oče naš je i Isusov zaziv ‘I ne uvedi nas u napast’. „Zlo je napadalo Isusa govoreći mu da treba odbiti križ. Ta je napast bila u pustinji, u Getsemaniju, na Golgoti, kad Đavao traži od Isusa da odbije križ. Njegov cilj je uvjeriti nas da trebamo odbiti logiku križa. I svjetina je govorila Isusu: „Ako si doista Sin Božji, siđi s križa“. Odbij taj križ, pusti ga. Prihvatiti križ znači prihvatiti život onakvim kakvim ga Gospodin daje. Đavao je od Isusa do zadnjeg trenutka tražio da siđe s križa, da pusti križ, ali Isus to nije učinio. To je i nama znak što znači prihvatiti križ. Dakle, ne posustati“, poručio je don Mario, rekavši da kršćani znaju mnoge formule vjere, poznaju riječi i nauk. Ali, kršćanin se postaje kada osoba počinje razmišljati kao što razmišlja Bog.

„A Bog razmišlja da je križ važan. Svijet ne razmišlja kao što razmišlja Bog. Svijet razmišlja logikom odbijanja križa, da čovjeku ne treba križ. Mučenici su razmišljali kao Bog, suprotno od razmišljanja svijeta. Mučeništvo ne znači da čovjeku netko samo oduzme život. To je najveće mučeništvo, položiti život krvlju za Krista. Ali, svako odbijanje logike ovoga svijeta, svako razmišljanje na način kako Bog razmišlja, predstavlja mučeništvo“, istaknuo je don Mario, potaknuvši da se opredijelimo za Boga, protiv logike svijeta.

„Danas je mučenik onaj koji govori istinu, jer logika svijeta potiče čovjeka da govori laž. Mučenici sadašnjice su i muž i žena koji su otvoreni životu, ako idu protiv logike ovog svijeta koji govori da nam život ne treba; obitelj koja prihvaća starije, bake i djedove, a svijet kaže da nam stari ne trebaju. Mučenici su koji se trude živjeti pošteno, a svijet kaže da se novac može zaraditi i krađom i prevarom. Mučenici su i mladić i djevojka koji se trude živjeti čistoću, nasuprot svijetu koji ismijava i odbacuje čistoću. Svako protivljenje logici ovoga svijeta i razmišljanje na način kako to Bog čini, dovodi do toga da osoba svjedoči. Mučenik je svjedok“, istaknuo je don Mario. Zamolio je zagovor bl. Serafina i fra Alojzija za naše hrabro svjedočenje. Oni su dali i svoj život za Krista, i mi smo pozvani i možemo svjedočiti svojim životom.

Govoreći o molitvi Oče naš, propovjednik je rekao da je tu molitvu teško živjeti. „Važan je već prvi zaziv, Oče naš. Svaki put kad se Isus obraća Bogu, obraća mu se s Oče. „Hvalim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje. Oprosti im, Oče, ne znaju što čine. Oče, tebi je sve moguće“. Isus se Bogu uvijek obraća s Oče. To je najvažnije, nad time treba zastati. Važno je da svoga Boga doživljavamo ocem“, istaknuo je don Mario. U Oče našu se moli i  ‘Dođi Kraljevstvo tvoje’.

„Isus svoje kraljevstvo uspoređuje s malenim stvarnostima, gorušičinim zrnom, kvascem koje se ne vidi, a djeluje. Važno je da tražimo Božju milost, Božju snagu. Bog čovjeku želi bolje od onoga što čovjek sam sebi želi. To onda znači prihvatiti Božju volju – zapravo, prihvatiti ono što je bolje za svoj život“, rekao je don Mario. Glede zaziva ‘Otpusti nam duge naše’, propovjednik je rekao da je oprost lijepa riječ do trenutka dok je čovjek osobno ne treba izreći, jer tada razumije njenu težinu. „Oprost je najviše što kršćanin može učiniti. Isus je stavio riječ ‘Oprosti’ u Oče naš jer nas jedino molitva čini sposobnima za oprostiti. Isus na Golgoti, prije svoje smrti, govori ‘Oče, oprosti im, ne znaju što čine’. Isus prije smrti moli Boga da oprosti ljudima koji su ga dali razapeti. Dati i prihvatiti oprost je plod molitve“, poručio je Karadakić.

Don Mario je rekao da kršćani puno toga znaju, a ponekad ne znaju najvažnije, kako treba moliti. Uz post i dobra djela, jedan od stupova korizme je molitva. I korizma počinje molitvom, kada Isus uči svoje učenike kako treba moliti, u skrovitosti srca. „Molitva je važna za osobni odnos s Bogom. Isus u molitvi ne govori kao neki veliki moralist. Moli se prije svih važnih događaja, u osami, na Taboru, prije nego učini čudo, u Getsemanskom vrtu, na križu. Kada učenici vide Isusa kako moli, pitaju Isusa da i njih nauči moliti. To je prva karakteristika molitve, da je molitva privlačna, da čovjek svojom molitvom i životom druge privlači Isusu“, istaknuo je don Mario. Važno je povezuje li čovjeka molitva s Bogom, je li u molitvi upoznao živoga Boga.

Naveo je primjer kako Isus razgovara s bolesnikom pokraj kupališta, a nakon toga razgovora, Isus ga pita želi li ozdraviti I kaže mu: ‘Uzmi svoju postelju i hodi’. „Molitva je razgovor sa živim Bogom. Autentična molitva donosi promjenu. Kod spomenutog bolesnika dogodila se promjena izvana, a nas Bog često poziva na promjenu iznutra“, rekao je don Mario, istaknuvši da je znak unutarnje promjene kada osoba Bogu počne zahvaljivati za darove koje ima i primjećuje u životu.

Moliti treba uvijek, a ne samo kad čovjek nešto treba ili moliti iz straha. Neki su skloni misliti ako osoba ne izmoli neku molitvu ili devetnicu, da će ga Bog kazniti. To je zapravo praznovjerje. Don Mario je usporedio molitvu s ljubavlju. Ne može se ljubiti iz straha, iz potrebe, pa tako ni moliti. U molitvi je važna i upornost, ne prestajati moliti.

Don Mario je govorio i o značenju molitve u obitelji. „Kad je Izraelski narod ušao u Obećanu zemlju, ona nije bila prazna, nego u njoj su bili drugi narodi, kulture, pa i idoli, koje su Izraelci pomalo prihvatili u svoje živote. Bog stalno šalje proroke da podsjeti Izraelski narod kako se treba vratiti Bogu“, rekao je don Mario. Upozorio je na opasnost kad osoba sebe stavlja u središte i svoju važnost. Individualizam narušava obitelj, u kojoj je važno misliti što drugi osjeća, važno je darivanje drugome. „I za to je lijek molitva. Autentična molitva uči nas da se darujemo drugima. Kad se upozna slaba strana osobe u obitelji, treba moliti da se supružnika, dijete prihvati u potpunosti. Molitva nam pomaže da drugoga prihvatimo u stanju kakvom jest. Karakteristike molitve su tišina i dijalog. Tišina koja daje smisao događajima i stvarnosti, kako je Marija prebirala u svom srcu. Kad čovjek učini nešto važno, onda prebire u svom srcu to što je doživio“, rekao je don Mario. Istaknuo je i važnost prisutnosti Isusa u euharistiji, misi. „Bog nije ideja, nego živa osoba u euharistiji i riječ. Božja riječ nije mrtvo slovo na papiru, nego riječ koja mijenja ljude. Postoji više vrsta molitve: kada osoba govori, a Bog šuti; kada Bog i čovjek pričaju; kada osoba šuti, Bog govori i kada osoba i Bog šute. Najčešće molimo na način da osoba govori, a ne dozvoljavamo Bogu da nam išta kaže. Zato je važna Božja riječ, jer Bog nam progovara preko Božje riječi“, naglasio je don Mario, podsjetivši na molbu proroka Samuela koji kaže: „Govori, Gospodine, sluga tvoj sluša“.

Svaki dan obnove bila je krunica, mogućnost za ispovijed i misno slavlje, a zadnjeg dana obnove i euharistijsko klanjanje.

Ines Grbić

Foto: Župa Kistanje

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Nadbiskup Zgrablić u katedrali predvodio misu zadušnicu za papu Franju

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misu zadušnicu za papu Franju u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu, 26. travnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za život i služenje pape Franje Crkvi i cijelom svijetu. „Riječi, geste i život pape Franje pozivaju nas da budemo Crkva srca, Crkva koja se daruje“, istaknuo je mons. Zgrablić. Papa Franjo je bio „dobar pastir koji je znao slušati, otac koji je znao suosjećati, prorok koji je znao progovoriti Božju riječ u pravi čas i o aktualnim problemima. Bio je naš brat koji je hodao s nama na hodočasničkom putu vjere, ali, hodao je i ispred nas“, poručio je nadbiskup.

Kao njegovu „duhovnu baštinu i obvezu koju treba trajno prihvaćati i provoditi u život“, nadbiskup je istaknuo značajke pontifikata pape Franje: jednostavnost i poniznost, socijalna pravda i briga za siromašne, ekologija i briga za zajednički dom, dijalog i otvorenost te reforme Crkve.

Kad papa Franjo govori o poniznosti, „misli na duboku svijest o vlastitim ograničenjima, otvorenost prema Bogu i drugima te oslobođenje od oholosti i sebičnosti. Papa je isticao da poniznost nije slabost, nego snaga koja otvara srce za Boga, govoreći da ‘bez poniznosti nećemo nikada pronaći Boga, nego samo sebe’“, istaknuo je nadbiskup.

Papin „poziv na poniznost nije poziv na povlačenje, nego na autentičnost. Poniznost oslobađa, čini nas sposobnima za služenje i spašava od idololatrije ega. Poniznost je, kaže Papa, protulijek oholosti. Govorio je da osoba koja nije ponizna ne gleda prema horizontu, nego u vlastito ogledalo“, podsjetio je mons. Zgrablić, istaknuvši Papine riječi: „Jednostavnost nije stil, nego stanje srca. Vodi nas zahvalnosti i čuva od površnosti“.

„Jednostavnost za papu Franju nije bila skromnost radi siromaštva, nego razlikovanje bitnog od nebitnog – oslobođenje od viškova koji nas guše kako bismo napravili mjesta za Boga i bližnje. To je bio njegov način života, ali i njegova poruka svijetu“, istaknuo je nadbiskup. Smatra da je Papin program sadržan u njegovim riječima: „Želim Crkvu siromašnu za siromašne“.

„Crkva koju je Papa nosio u srcu nije sjedila samo uz moćne – ona je ustajala s onima koji trpe. Papa je pokazivao da vjera bez djelovanja nije vjera i da ljubav prema siromašnima, migrantima, onima ‘na periferiji’, nije ukras, nego središnji znak Kristove prisutnosti“, rekao je mons. Zgrablić.

Papa je upozoravao na ekonomiju odbacivanja i nepravde u ravnodušnom društvu, govoreći da su „siromašni naši učitelji koji nas uče jednostavnosti i otporu prema konzumerizmu“, a „zemlja, naš dom, sve više nalik golemom hramskom otpadu“. Upozoravao je da se ne možemo zadovoljiti samo davanjem pomoći, nego treba mijenjati i strukture koje proizvode nepravdu.

Crkvi i svakome govorio je da „ne gledamo na one koji trpe kao teret, nego kao poziv na obraćenje“.

Papa Franjo je prvi papa koji je ekologiju jasno stavio u središte katoličkog socijalnog nauka. „Za njega, ekološka kriza nije samo problem prirode, već kriza duhovnosti, solidarnosti i pravde. Nije odvajao zaštitu okoliša od zaštite čovjeka. Papina enciklika Laudato si’ bila je poziv na cjelovitu ekologiju – promjenu odnosa, načina života i politike“, rekao je mons. Zgrablić.

„Papa Franjo je bio istinski pontifex – mostograditelj. Ne između ideologija, nego između ljudi“, naglasio je nadbiskup. Pozivao je na „kulturu susreta“.

„U svijetu podjela i zatvorenosti, on je birao dijalog s drugim kršćanima, s drugim religijama, s onima koji ne vjeruju. Govorio je da vjera nije povlačenje u izolaciju, nego otvaranje prema drugome i da vjera vodi vjernika da vidi u drugom brata kojega treba voljeti“, poručio je mons. Zgrablić.

Papa je isticao da dijalog ne znači odustajanje od istine, nego uzajamno poštovanje, rekavši: „Dijalog ne znači popuštanje ili kompromis, nego traženje istine u uzajamnom poštovanju“.

Papa je u sinodalnom hodu vidio priliku da Crkva „koja izlazi“ bude zajednica koja sluša, rekavši: „Sinoda nije parlament, nego trenutak slušanja Duha kroz slušanje jedni drugih“.

„Papa nije govorio o reformi kao o projektu, nego kao o obraćenju. Papa je pokrenuo reforme kurije, financijskog sustava, sinodalnog procesa i crkvenog prava i one su bile duboke, usmjerene na suštinu: služenje“, poručio je nadbiskup, citirajući papu Franju: „Reforma nije kozmetička operacija, nego povratak bîti – služenju i otvorenosti Duhu“.

„Papa nije želio Crkvu moći, nego Crkvu blizine. Ukinuo je privilegije, poticao transparentnost i uvijek vraćao smisao na bitno: Krista i Crkvu – narod Božji. Jedna od ključnih riječi njegove reforme bila je sinodalnost – zajednički hod naroda Božjega“, rekao je mons. Zgrablić, citirajući Papu: „Sinoda je proces slušanja cijelog naroda Božjega, jer svi imamo nešto za reći i svi smo dionici Kristovog tijela“.

Papa je uveo mehanizme odgovornosti u borbi protiv zlostavljanja i rekao: „Crkva mora biti sigurno mjesto za sve, a posebno za najmanje“.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu da ono što je papa Franjo „živio, neumorno naučavao i poticao, ostane u nama – da budemo Crkva poniznosti, Crkva koja sluša, grli siromašne, čuva stvoreno i hoda zajedno; da budemo, kako je i Papa želio, ‘Crkva srca, koja liječi rane i grije srca’, Crkva ‘po mjeri čovjeka’; da nastavimo hod u duhu sinodalnosti, hrabro i ustrajno s pogledom na Krista“.

I.G.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Promovirani prvostupnici Odjela za informacijske znanosti 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru svečano je promovirano 28 prvostupnika informacijskih tehnologija i devetoro prvostupnika informacijskih znanosti. Tijekom tri godine studija prvostupnici informacijskih znanosti razvijali su znanja i vještine važne za razumijevanje informacija, njihovu obradu, zaštitu i dostupnost, stjecali informatičke kompetencije i širili pogled na društvene i kulturne kontekste korištenja informacija, dok su prvostupnici informacijskih tehnologija uspješno završili program koji Odjel za informacijske znanosti provodi u suradnji s Pomorskim odjelom i Odjelom za turizam i komunikacijske znanosti.

– Studij je tražio predanost, trud i odgovornost. Ubrzano informacijsko okruženje zahtijeva stalno učenje, a vjerujemo da ste kroz ove studije stekli čvrste temelje i motivaciju za daljnji razvoj bilo u struci, bilo u nastavku obrazovanja. Pozivamo vas da ostanete povezani s nama kroz alumni zajednicu i nastavite doprinositi svojoj struci i društvu. Budite znatiželjni, odgovorni i spremni na izazove. Pokažite što znate i možete, poručio im je u ovoj prigodi pročelnik Odjela doc. dr. sc. Mate Juric, zaželjevši da ih znatiželja i stečena prijateljstva prate kroz svaki novi izazov.

Voditelj združenog stručnog studija Informacijske tehnologije doc. dr. sc. Ante Panjkota čestitao je promoventima na stečenim diplomama, a još više znanjima i vještinama kojima će moći odgovoriti  na buduće životne izazove, koji podrazumijevaju stalno usavršavanje.

– Sretni smo što smo zajedno s našim partnerskim tvrtkama iz IT sektora, koje sudjeluju u izvođenju stručne prakse, dali doprinos u izgradnji vaših stručnih kompetencija. Nitko ne zna što ga čeka, no već odlukom da se dalje obrazujete i stječete nova znanja vi ste znali razapeti jedra koja hvataju pravi vjetar. Dalje će biti nevera i naglih promjena vremena, nesigurnosti i iščekivanja, ali i mirnog mora na vašem životnom putu. Sigurni da ćete i u budućnosti znati ispravno usmjeriti vaš “brod” ustrajnim kvalitetnim usavršavanjem i obrazovanjem, odgovornošću prema sebi, svojim bližnjima i zajednici čiji ste dio, poručio im je Panjkota.

Svečanu promociju uveličali su glazbenim nastupom Dražen Habuš, Marino Perović i Tajna Zorica.

Prvostupnici Informacijskih tehnologija: Tina Alerić, Daria Babić, Leon Barčić, Dino Barešić, Martina-Matija Brčić, Matej Bucić, Duje Buljat, Dino Damjanović, Luka Filipović, Toni Grdović, Ivan Guzić, Kristina Holovka, Venci Ivoš, Ivan Kojić, Karlo Kovačević, Ivica Kustura, Mate Lepur, Marin Marinić, Lovre Nenadić, Marija Nikolić, Mihaela Perić, Tijana Privara, Mauricio Rumštajn, Josipa Santo Ivosić, Matija Šaravanja, Jakov Šarić, Ivan Vidović, Filip Vukić.

Prvostupnici Informacijskih znanosti: Luciana Bradarić, Pava Gulić, Iva Ljutić, Antonia Ojdanić, Nola Raguž, Stela Skazlić, Karla Šimičić, Mara Topić, Lara Znaor.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGRAM OD 16 SATI / Danas je centralna proslava Godine jubileja. Ovo su važne upute vjernicima koji stižu na Forum…

Objavljeno

-

By

Zadarska nadbiskupija unaprijed zahvaljuje svima koji su se odazvali i koji će sudjelovati na središnjoj proslavi Godine jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji na Forumu u Zadru, u nedjelju, 27. travnja.

Na Mali Uskrs, Nedjelju Božjeg milosrđa, na Forumu se očekuje dolazak više tisuća vjernika i ljudi dobre volje iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije.

Uz forumsku šetnicu, s njene obje strane gdje se inače nalaze stupovi za jarbole, će biti postavljeni barjaci koje će nositi predstavnici župa. Ta kulisa će biti znak  povijesti i identiteta naših župa, po natpisima župa i imenima svetaca kojima su župe posvećene. U Zadarskoj nadbiskupiji postoji 118 župa.

Pokraj crkve sv. Donata će biti smješteni članovi više od pedeset KUD-ova odjevenih u narodnim nošnjama. Sve zajednice koje imaju neka svoja obilježja, neka ih ponesu. Neka time pokažu svoj identitet i pripadnost zajednicama i društvima kojih su članovi, po svojim specifičnim obilježjima, uniformama, zastavama svojih društava, ako nemaju tipični barjak. Neka se vidi bogatstvo različitosti i specifičnosti brojnih karizmi povezanih u jedno, raznoliko, a skladno, harmonično tijelo brojnih karizmi.

Tko želi i treba, osobito stariji ljudi, mogu ponijeti sa sobom malene sjedalice na (ra)sklapanje koje zauzimaju minimalno mjesta, da mogu sjesti na mjestu gdje se nalaze, a s obzirom na trajanje događaja. To će ljudima olakšati stajanje i sudjelovanje u cijelom programu.

Predprogram počinje u 16 sati, a misno slavlje u 17 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Nakon mise, nadbiskup predvodi procesiju s relikvijama oko cijelog Poluotoka.

Neka svi koji dođu ponesu kape za zaštitu od sunca, nešto s čime se ljudi mogu rashladiti. Neka ljudi ponesu sa sobom vodu i napitke u torbu.

WC kabine će biti postavljene iznad rive, u ulici Zadarskog mira, dakle, s južne strane Foruma.

Vjernici će na Forum ulaziti kroz četiri glavna prolaza:

1. ulaz između Arheološkog muzeja Zadar i crkve sv. Donata.

2. ulaz je na lokaciji zapadnog Foruma, gdje se nalazi tzv. Stup srama.

3. ulaz je na južno-zapadnoj strani Foruma, u ulici Zadarskog mira 1358., iznad zadarske rive.

4. ulaz je na južno – istočnoj strani Foruma, kod početka, odnosno završetka forumske šetnice, u sjecištu ulice Šimuna Kožičića Benje i ul. Zadarskog mira 1358., u dnu parkirališta ispod crkve sv. Marije.

Video zid će biti tako postavljen, na sjeverno – istočnoj strani Foruma, da će slika svega što se događa za oltarom na Trgu ispred crkve sv. Marije biti pregledna svima i vidljiva ljudima na cijelom Forumu.

Vjernicima se preporuča da počnu dolaziti već od 15 sati, da se ravnomjerno rasporedi ulazak kroz glavne prolaze, da se izbjegnu kasnije gužve i čekanje u redovima.

Vjernicima iz župa grada Zadra i prigradskog prstena preporuča se pješice doći na Forum, kako bi se izbjegle prometne gužve zbog privremene izmijenjene regulacije prometa koja im u dovoljnoj mjeri neće moći omogućiti parkirno mjesto u središtu grada.

Zadarska nadbiskupija izražava dobrodošlicu svima koji će doći iz svih krajeva naše zemljopisno raznolike Nadbiskupije – iz grada Zadra i prigradskih župa, iz župa uz Jadransku magistralu, s otoka, iz Bukovice i Ravnih Kotara.

Slavlje na Forumu – Proslava mnogoga dobra koje ljudi i službe čine u društvu

„Vi, ljudi ste Zadarska nadbiskupija – Forum vas čeka! U nedjelju, 27. travnja, budite dijelom jedinstvenog događaja čiji će se duh razlijegati u srcima – jer to je snaga zajedništva okupljenog naroda, koji je jedne duše i otvorenog srca!

Na Forumu će biti puno različitih udova, a jedno Tijelo – Crkve i svega, općega dobroga koje se čini u svijetu! Geslo proslave na Forumu glasi: „Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima“ (Rim 12, 17).

„U ‘mnogim dobrim stvarima’ prepoznajemo nadu kao izraz želje i očekivanja dobra u srcu svakog čovjeka. Nada dolazi osobito do izražaja u različitim oblicima suživota u mnogim organizacijama koje se brinu za dobro pojedinca i za opće dobro društva.

Tu uključujemo mnoge pojedince, obitelji, zajednice, crkvene, civilne i braniteljske udruge, bratovštine, sestrinstva; kršćanske i religiozne, karitativne i humanitarne, dobrovoljne i profesionalne organizacije; zatim, političke i društvene, sigurnosne i obrambene, vojne i policijske, zdravstvene i socijalne, privredne i gospodarske, odgojno – obrazovne i kulturne, znanstvene i istraživačke, medijske i informativne, sportske i rekreativne te mnoge druge organizacije, ustanove i institucije, koje djelotvorno čine svijet boljim, ljepšim, sigurnijim i u raznim kreativnim potencijalima i sposobnostima više ostvarenim za život čovjeka i svega stvorenoga.

Među „mnogim dobrim stvarima“ u Crkvi i društvu prepoznajemo i Vaše djelovanje. Stoga, ljubazno pozivamo sve Vaše članove – Pridružite se zajedničkoj „proslavi mnogoga dobra“ u kojoj želimo izraziti našu zahvalu Bogu koji je izvor milosrđa, dobra i nade, ali i zahvaliti svakom pojedincu i organizaciji koji doprinose zajedničkom dobru društva.

Ujedno, susretom na Forumu želimo izraziti svima javno priznanje što se zauzimate za dobro pred svim ljudima“, poručuje zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u pozivu pojedincima, službama, društvima, ustanovama, institucijama i različitim zajednicama, u zahvalnosti za njihovo djelovanje i sudjelovanje na središnjoj proslavi Jubileja na Forumu. Svi, bez iznimke su dobro došli!

Ines Grbić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu