Hrvatska
Ustavni sud poslao upozorenje Milanoviću i SDP-u: ”Možemo poništiti izbore”
Ustavni sud od 11 sati održava sjednicu na kojoj će donijeti odluku o tome može li predsjednik Zoran Milanović izaći na izbore kao kandidat na izbornoj listi SDP-a, u 1. izbornoj jedinici.
“Nebitno je što oni misle, nebitno je što misli Ustavni sud, pajdo i kum Šeksa. Oni mogu donijeti odluku kakvu hoće, ja ću biti u kampanji i bit ću kandidat za premijera”, poručio je jučer predsjednik Zoran Milanović.
Odluka Ustavnog suda
“USUD je na sjednici 18. ožujka razmotrio izjavu PRH-a Milanovića da će se kandidrati na izborima kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. USUD je razmotrio izjave date na njegovom Facebooku stranici da će ostatai kandidat za premijer bez obzira hoće li biti na listi SDP-a. USUD je dužan upozoriti sva tijela koja sudjeluju u izbornom procesu na neposrednu odgovornost za odluke koje donose. Oldluke moraju biti u skladu s temeljnim vrednotama države”, naveo je Šeparović i naveo dužnosti predsjednika RH.
“PRH je nestranačka osoba i dok obavlja tu dužnost ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima niti jedne stranke što isključuje mugoćnost da PRH bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao premijerski kandidat”, dodao je.
“Kandidiranje PRH-a i isticanje kao kandidata za predsjednika Vlade nespojivo je s njegovim ustavnim ovlastima i načelom trodiobe vlasti”, naveo je Šeparović.
Ako se, polazeći od njegovih izjava, Predsjednik Republike za vrijeme obnašanja te dužnosti kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, u kojem slučaju dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskog sabora (članak 97. stavak 3. Ustava). Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike (članak 97. stavak 5. Ustava).
U slučaju ostavke Predsjednika Republike i preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike, privremeni predsjednik Republike ne može istodobno, uz obnašanje te dužnosti, biti i kandidat za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ustavni sud također podsjeća da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji. Svako djelovanje odnosno ponašanje Predsjednika Republike Hrvatske protivno navedenim ustavnim zabranama i zahtjevima suprotno je Ustavu.
Imajući u vidu nastalu ustavnopravnu situaciju, Ustavni sud naglašava da će cijeli izborni proces ovih parlamentarnih izbora, od njihovog raspisivanja do proteka roka iz članka 90. u vezi s člankom 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, biti pod strogim nadzorom Ustavnog suda. Ako utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud koristit će se svojim ovlastima iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, od obavještavanja javnosti do poništavanja svih ili pojedinih izbornih radnji i odluka, počevši od kandidacijskog postupka pa nadalje.
Ustavni sud poziva Predsjednika Republike i političku stranku Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP) da, sukladno ovom Upozorenju, odmah prestanu s aktivnostima koje su suprotne Ustavu, a Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske da sukladno svojim ovlastima osigura održavanje izbornog procesa u skladu s Ustavom, zakonima i svojim obvezatnim uputama, uvažavajući stajališta iz ovog Upozorenja.
Devet sudaca glasalo je za odluku, Abramović i Antičević Marinović su protiv.
“Ne smije sudjelovati u kampanji”
“Neću prejeducirati ni odgovarati na hipotetska pitanja. Upozorenje je više nego jasno, ne želim nikome prijetiti. nadam se da nećemo doći u situaciju da bi se poništavala odluka o raspisivanju izbora, kandidacijske liste, rezultati parlamentarnih izbora…”, kazao je Šeparović.
“Ova odulka ne sprječava predsjednika da nastupa kao predsjednik RH, ali ne smije raditi ono što je radio od petka pa do sinoć”, dodao je.
“Granica je ta da ne smije sudjelovati u kampanji, ne može biti kandidat na izborima za zastupnike i ne može nastupati kao kandidat za premijera u ovom trenutku”, kazao je.
Može li biti mandatar nakon izbora? “Ako će se ponašati sukladno Ustavu i zakonu, za to nema zapreke”, rekao je, dodajući da je Milanović postupanjem od petka kršio Ustav. “Nadam se da će se SDP i predsjednik pridržavati Ustava.”
“Neću davati preporuke Milanoviću ni stranci SDP. Mislim da je Upozorenje više nego jasno, da će ga proučiti i da će onda sukladno tome postupiti. Ova odluka ne sprječava predsjednika da izvršava svoje ustavom utvrđene ovlasti, ali ne može raditi ono što je radio od petka do nedjelje, tj. sinoć”, kazao je Šeparović.
“Neću davati preporuke Milanoviću ni stranci SDP. Mislim da je Upozorenje više nego jasno, da će ga proučiti i da će onda sukladno tome postupiti. Ova odluka ne sprječava predsjednika da izvršava svoje ustavom utvrđene ovlasti, ali ne može raditi ono što je radio od petka do nedjelje, tj. sinoć”, kazao je Šeparović.
Nije htio komentirati prozivke Milanovića na račun ustavnih sudaca. “Nemamo komentara na takve izajve, moramo štititi dignitet institucije i neću komentirati izjave političare.”
Potvrdio je da je moguće da dođe odluke o poništenju odluke o raspisivanju izbora, no ističe da nismo u ustavnoj krizi nego u određenoj političkoj krizi. “Ako se svi budu ponašali sukladno Ustavu i zakonu, nikakve državne ni ustavne krize ni izvanredne situacije neće biti.”
“Ima dovoljno elemenata za vođenje političke kampanje, dovoljno instrumenata i nema potrebe da se pribjegava neustavnom ponašanjem”, kazao je.
“On je nestranačka osoba, nabrojio sam ovlasti, zabranjen mu je politički rad u smislu propagiranja stranka i time je takvo njegovo ponašanje nespojivo s njegovom ulogom predsjednika. Mi smo utvrdili, mi, Ustavni sud, da je on od petka kršio Ustav”, rekao je Šeparović.
“Mi nismo niti vodili ni pokretali niti je bio u tijeku postupak kojim se utvrđuje povreda Ustava koja bi dovela do razrješenja. S obzirom da nema Sbaora, nismo utvrđivali povredu Ustava koja bi dovela do odgovornosti PRH-aa i prestanka dužnosti, ali smo utvrdili da je PRH svojim izjavama i ponašanjem kršio Ustav od petka do nedjelje”, naveo je Šeparović. “Odmah zaustaviti sve aktivnosti u ovom smislu.”
Jedini način da sudjeluje na izborima je ostavka?
On ako želi sudjelovati u kampanji, bilo kao kandidat na listi, bilo da bude kandidat za premijera od strane SDP-a, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih