Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Predstavljena Velika geografija Hrvatske 2: knjiga o prostoru kakva je nedostajala hrvatskom izdavaštvu

Objavljeno

-

Kapitalna „Velika geografija Hrvatske“, edicija od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor, stigla je do svoje četvrte knjige, „Fizička geografija Hrvatske – Prirodno-geografska osnova razvoja“. Riječ je zapravo o drugoj monografiji u nizu, ali četvrtoj koja se predstavlja, budući da je zajedno s prvom, „Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske“ predstavljena i sedma knjiga „Razvoj i značenje hrvatske geografije“, dok je u međuvremenu izašla i Geografija 3 – „Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske“.

Razlog kasnijeg izlaska knjige koja nosi broj 2 je zahtjevnost teme koju obrađuje, ali i činjenica da je u njezinom radu sudjelovalo 15 znanstvenika, više nego u bilo kojoj drugoj. O važnosti monografije za hrvatsku geografiju i izdavaštvo u cjelini danas je na predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru govorila i članica Upravnog odbora Školske knjige Matilda Bulić.

– Zahvaljujem profesoru Magašu što je imao veliku strast i okupio vrhunske stručnjake na radu ovih kapitalnih djela. Svi oni dali su sve od sebe kako bismo napokon dobili izdanje o hrvatskom prostoru kakvu on zaslužuje, istaknula je Bulić.

Na projekt se Magaš svojedobno odlučio jer mu se, kako je rekao, činilo da u našoj zemlji nedostaje znanja i literature o vlastitom prostoru.

– Nakon Geografije koja je izdana 2013. godine pomislio sam da bi od svakog poglavlja iz nje trebalo napraviti knjigu. Kamo sreće da ima još ambicija da se i za neka druga području takve knjige ostvare i da ova Geografija dobije svoju osmu, devetu ili desetu knjigu. Hvala Školskoj knjizi, upravama Sveučilišta u Zadru, autorima i suradnicima koji su se uhvatili teškog zadatka da pruže sintezu i građu koja će biti pristupačna, a dovoljno znanstvena da je prihvate znanstvenici profesori i studenti, rekao je urednik Geografije prof. dr. sc. Damir Magaš.

Nekadašnjem rektoru na ovom i prethodnim knjigama čestitali su njegovi nekadašnje kolege s Odjela za geografiju, a danas rektor i prorektorica Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić i izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević. Ovakvim izdanjima, istaknula je Mirošević, Sveučilište omogućuje vidljivost znanstvenog rada široj zajednici, a znanstvenicima omogućava da daju doprinos ljudskom znanju, pouče nove generacije i utječu na svoje znanstveno područje.

– Neki znanstvenici se bave uskom specijalizacijom, vrlo pomno analiziraju svoje objekte, li pritom možda izgube kontekst nekog procesa. S druge strane su oni koji su „specijalisti za sve“ i teško je pozicionirati se između te dvije krajnosti, osobito ako je na istom mjestu više znanstvenika različitih disciplina, u ovom slučaju geografije, geologije, agronomije, speleologije, biologije… Konačan rezultat je djelo kojemu ne promiču detalji, ali se gleda s velike visine, istaknuo je rektor Faričić.

Kada se pokušava u prostoru prepoznati identitetske odrednice, nije dovoljno analizirati samo vizualne: osim samog krajobraza tu su i reljefni oblici, hidrografija, klima, biljni svijet koji nije samo scenografija.

– Društva koja su se razvijala na tlu današnje Hrvatske imala su prostor ne kao scenarij, nego prostor svojevrsnog suživota čovjeka i prirode.  Znanstvenici su vodili računa o funkcijama prostora i na to na koji način se one odražavaju na oblikovanje prostora, kako čovjek svojim aktivnostima utječe na prostor i na koji način još uvijek ovisimo o tom prostoru. Izuzetno su važni edukativna i odgojna uloga ove publikacije, kako bismo se prema tom prostoru odnosili s najvećim mogućim obzirom, zadovoljavajući svoju egzistenciju i materijalne potrebe, ali održivo misleći na sljedeće naraštaje, zaključio je Faričić.

O sadržaju knjige govorili su suautori izv. prof. dr. sc. Ivan Čanjevac i prof. dr. sc. Nina Lončar te suradnik doc. dr. sc. Denis Radoš. Teme su raznolike i obimne, kako i zaslužuje ovakvo djelo, poput korištenja vodnih resursa, geološke podloge, krškog i ne-krškog prostora, klime, pedologije, geomorfologije, speleologije, biogeografije, distribuciji tla, regijama, rasporedu biljnih i životinjskih vrsta… Unatoč znanstvenom diskursu tečno se čita i primjerena je i za geografske entuzijaste, a ne samo znanstvenike i studente.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA

Objavljeno

-

By

Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.

Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu