Connect with us

Svijet

OGROMNA STUDIJA: Pad plodnosti izazvat će tektonske promjene u svijetu

Objavljeno

-

Stanovništvo gotovo svake zemlje svijeta smanjit će se do kraja stoljeća, rezultati su velike studije objavljeni u srijedu, koji ukazuju na to da će procvat nataliteta u zemljama u razvoju i krah u bogatima potaknuti goleme društvene promjene. Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta u polovini svih nacija svijeta već je preniska da bi se održala veličina njihovih populacija, objavio je u stručnome časopisu Lancet međunarodni tim koji je okupio više stotina znanstvenika.

Koristeći golemu količinu globalnih podataka o stopi nataliteta, mortaliteta i onome što pokreće fertilitet, istraživači su pokušali predvidjeti budućnost svjetske populacije. Do 2050. smanjit će se broj stanovnika u tri četvrtine svih zemalja svijeta, rezultati su studije američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).

Na kraju stoljeća to će vrijediti za 97 posto, odnosno 198 od 204 zemlje i teritorija, predviđaju istraživači.

Očekuje se da će samo Samoa, Somalija, Tonga, Niger, Čad i Tadžikistan imati stopu plodnosti iznad brojčane razine generacijske zamjene, odnosno veću od 2.1 rođene djece po ženi u 2100. godini, procjenjuje se u studiji.

U ovome stoljeću stopa plodnosti nastavit će se povećavati u zemljama u razvoju, posebno onima u subsaharskoj Africi, a u bogatijim, starijim nacijama i dalje će padati. “Svijet će se istodobno morati uhvatiti u koštac s ‘baby boomom’ u nekim zemljama i ‘baby bustom’ u drugima”, rekao je jedan od autora studije Stein Emil Vollset s IHME-a.

“Neizbježne posljedice slijeda događaja su goleme”

“Suočavamo se s iznenađujućim društvenim promjenama u 21. stoljeću”, kazao je, a njegova kolegica i istraživačica IHME-a Natalia Bhattacharjee kaže da su “implikacije goleme”.

“Ovakvi budući trendovi u stopi plodnosti i broju živorođene djece potpuno će rekonfigurirati globalno gospodarstvo i međunarodnu ravnotežu snaga te će zahtijevati i reorganizaciju društava”, rekla je. “Jednom kada se broj stanovnika gotovo svake zemlje bude smanjivao, oslanjanje na otvorenu imigraciju postat će neophodno za održanje gospodarskog rasta.”

No stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije pozivaju na oprez kada su projekcije posrijedi. Istaknuli su nekoliko ograničenja modela, posebice izostanak ili nedovoljno podataka iz brojnih zemalja u razvoju.

Objavljivanje podataka u brojkama “ne bi trebalo biti iskazano na senzacionalistički način, već nijansirano, tako da se balansira između turobnosti i optimizma”, napisali su stručnjaci WHO-a u Lancetu.

Istaknuli su i da smanjenje populacije može biti od koristi, primjerice za okoliš i sigurnost hrane. No uočili su nedostatke kada su posrijedi ponuda radne snage, socijalna sigurnost i pojava “nacionalističke geopolitike”.

Teresa Castro Martin, istraživačica u španjolskome Nacionalnom istraživačkom vijeću koja nije sudjelovala u studiji, istaknula je da je ipak riječ samo o projekcijama.

Kazala je i kako se po Lancetovoj studiji predviđa da će globalna stopa fertiliteta pasti ispod brojčane razine generacijske zamjene oko 2030. godine, “dok UN predviđa da će se to dogoditi oko 2050.”

Studija je ažurirano istraživanje IHME-a o globalnom teretu bolesti. Organizacija, koju je u sklopu Sveučilišta Washington osnovala Zaklada Billa i Melinde Gates, postala je globalna referenca za zdravstvenu statistiku.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

STRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezonski virus gripe iznenada je mutirao tijekom ljeta. Sezona gripe počela je više od mjesec dana ranije, a stručnjaci upozoravaju da bi ova sezona mogla biti jedna od težih u posljednjem desetljeću.

NHS je izdao upozorenje zbog straha da bi sve to moglo dovesti do iznimno teške zime.

Postoji mnogo nijansi i neizvjesnosti, ali vodeći stručnjaci kažu da ne bi bili iznenađeni kada bi ovo bila najgora sezona gripe u posljednjih deset godina, piše BBC.

“Nismo već neko vrijeme vidjeli virus poput ovog, ovi obrasci su neuobičajeni,“ kaže profesorica Nicola Lewis, ravnateljica Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick .

“To me zabrinjava, apsolutno. Ne paničarim, ali jesam zabrinuta“, dodala je.

Uzrok je iznenadna mutacija virusa sezonske gripe H3N2, koja se dogodila tijekom ljeta, izvan uobičajenog razdoblja širenja gripe.

Sedam mutacija pojavilo se u soju H3N2 sezonske gripe, što je dovelo do “brzog porasta“ prijava slučajeva mutiranog virusa, objašnjava profesor Derek Smith, ravnatelj Centra za evoluciju patogena na Sveučilištu u Cambridgeu.

“Gotovo sigurno će se proširiti svijetom“ kaže prof. Smith.

U Velikoj Britaniji i Japanu već su zabilježeni porasti slučajeva od rujna, potaknuti povratkom djece u škole i početkom hladnijeg vremena. Iako točne posljedice mutacija još nisu u potpunosti razjašnjene, znanstvenici vjeruju da one omogućuju virusu da lakše zarazi ljude, čak i one s djelomičnim imunitetom. To objašnjava zašto sezona gripe nije čekala uobičajene zimske uvjete, poput boravka u zatvorenim prostorima s uključenim grijanjem i zatvorenim prozorima.

Sezonska gripa obično ima R broj (reprodukcijski broj) oko 1,2, dok se rana procjena za ovu godinu kreće oko 1,4, navodi prof. Lewis. Vrlo pojednostavljeno, ako bi 100 ljudi imalo gripu, oni bi je u prosječnoj godini prenijeli na 120 ljudi – a ove godine na 140.

U tipičnoj sezoni gripe, otprilike se jedna od pet osoba zarazi se virusom, no ove bi godine ta brojka mogla biti i veća, upozorava profesor Christophe Fraser iz Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.

Ipak, sve te prognoze još su obavijene neizvjesnošćuAustralija, koja je ove godine zabilježila najgoru sezonu gripe ikad, služi kao upozorenje, iako se tamošnji val gripe odnosio na drugačiji soj.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pogledajte što je otkrilo veliko istraživanje o štetnosti cjepiva protiv covida

Objavljeno

-

By

Najveće istraživanje koje se tiče cjepiva Pfizer-BioNTecha protiv covida-19 pokazalo je da uzrokuje znatno manje zdravstvenih problema kod djece i mladih od samog virusa.

Ovo otkriće dolazi nakon ranijih zabrinutosti zbog mogućih štetnih učinaka cijepljenja.

Novo istraživanje, koje su proveli stručnjaci sa sveučilišta UCL, Cambridge i Edinburgh, uz potporu BHF Data Science Centra pri Health Data Research UK, obuhvatilo je zdravstvene zapise 13,9 milijuna djece mlađe od 18 godina u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022.

Rizici povezani s infekcijom trajali dulje

U tom razdoblju oko 3,9 milijuna mladih dijagnosticiran je covid-19, dok je 3,4 milijuna primilo prvu dozu Pfizer-BioNTech cjepiva, koje je bilo glavno cjepivo za dobnu skupinu od pet do 18 godina.

Istraživači ističu da su rizici povezani s infekcijom covidom-19 trajali mnogo dulje u usporedbi s onima zabilježenima nakon cijepljenja.

Tijekom pandemije utvrđena je povezanost između cjepiva protiv covida-19 i povećanog rizika od miokarditisa (upale srčanog mišića) te perikarditisa (upale ovojnice oko srca).

Većina osoba koje su razvile te simptome učinila je to unutar tjedan dana nakon primanja cjepiva, a slučajevi su bili češći kod mladih muškaraca mlađih od 25 godina.

Tim je analizirao rizik od rijetkih komplikacija poput trombocitopenije (niskih razina krvnih pločica), krvnih ugrušaka u arterijama i venama (tromboza) te miokarditisa i perikarditisa.

Istraživači su otkrili da su djeca i mladi imali veći rizik od navedenih stanja do 12 mjeseci nakon dijagnoze covida-19.

S druge strane, rizik od miokarditisa ili perikarditisa bio je povišen tijekom četiri tjedna nakon cijepljenja, ali su istraživači naglasili da je taj rizik značajno manji od rizika koji slijedi nakon infekcije virusom.

“Naše istraživanje cijele populacije tijekom pandemije pokazalo je da, iako su ta stanja rijetka, djeca i mladi imaju veću vjerojatnost da razviju srčane, vaskularne ili upalne probleme nakon infekcije covidom-19 nego nakon cijepljenja, a rizici nakon infekcije traju znatno dulje”, izjavila je dr. Alexia Sampri sa Sveučilišta u Cambridgeu za Independent.

Teške odluke

Također, istraživači procjenjuju da je tijekom šest mjeseci infekcija covidom-19 dovela do 2,24 dodatna slučaja miokarditisa ili perikarditisa na 100.000 djece i mladih, dok se taj broj smanjuje na 0,85 dodatnih slučajeva na 100.000 kod cijepljenih.

“Roditelji i skrbnici suočili su se s teškim odlukama tijekom pandemije. Izgradnjom snažnije baze dokaza o ishodima infekcije i cijepljenja, nadamo se da ćemo pomoći obiteljima i zdravstvenim djelatnicima da donose odluke utemeljene na najboljim dostupnim podacima”, komentirala je koautorica prof. Pia Hardelid sa sveučilišta UCL i Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja – Great Ormond Street Hospital Biomedical Research Centre.

Tim je također proučavao niz upalnih stanja, uključujući pediatrijski multisistemski upalni sindrom (PIMS) – bolest koja se javlja nekoliko tjedana nakon preboljelog covida-19 i uzrokuje oticanje cijelog tijela – te Kawasaki bolest, upalu krvnih žila koja uzrokuje temperaturu, osip i oticanje.

“Nakon dijagnoze covida-19 vidimo da je rizik od upalnih stanja bio oko 15 puta veći u prvim tjednima, a taj se rizik zadržavao mjesecima – možda i gotovo do godinu dana. Nakon cijepljenja, međutim, vidimo da su rizici bili čak i nešto niži od prosječne razine, što vjerojatno odražava zaštitni učinak cjepiva”, dodala je koautorica prof. Angela Wood sa Sveučilišta u Cambridgeu i zamjenica ravnateljice u BHF Data Science Centru.

Stručnjaci naglašavaju da su nalazi, objavljeni u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health, od velike važnosti za nacionalne kreatore politika i skrbnike koji odlučuju o davanju suglasnosti za cijepljenje djece.

Također su zaključili da rezultati podržavaju javnozdravstvenu strategiju cijepljenja protiv covida-19 djece i mladih kako bi se ublažili češći i dugotrajniji rizici povezani s infekcijom.

“Iako su rizici povezani s cjepivom vjerojatno rijetki i kratkotrajni, budući rizici nakon infekcije mogu se mijenjati kako se pojavljuju novi sojevi i kako se mijenja imunitet. Zato je praćenje zdravstvenih podataka cijele populacije i dalje ključno za donošenje odluka o cjepivima i drugim važnim javnozdravstvenim mjerama”, navodi dr. Wood.

 
Nastavi čitati

Svijet

EU do 2040. gradi mrežu brzih vlakova. Zagreb–Budimpešta za 4 sata

Objavljeno

-

Europska komisija predstavila je danas akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnih i dalekih putovanja vlakom diljem Europe.

“Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040.”, izjavio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije.

Vlak kao alternativa kraćim letovima
Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova Europske unije putnici bi trebali dobiti privlačnu alternativu letovima na kraćim relacijama i dugotrajnim putovanjima automobilom.

Prema procjenama Komisije, dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T do 2040. godine zahtijevat će oko 345 milijardi eura ulaganja. Ambicioznija verzija mreže, s brzinama znatno iznad 250 km/h, mogla bi doseći trošak od 546 milijardi eura.

Takva ulaganja nije moguće financirati samo javnim novcem, upozorava Komisija, pa će biti potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija poput Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka.

TEN-T mreža uključuje i Hrvatsku
Plan se nadovezuje na postojeću transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), predviđajući povezivanje glavnih čvorišta pri brzinama od 200 km/h i više.

Prema Uredbi TEN-T iz 2024., Hrvatska je, uz postojeća dva prometna koridora — Mediteranski koridor i Rajna–Dunav, dodatno uvrštena u još dva: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran.

Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su dio osnovne mreže TEN-T-a.

Putovanje Zagreb–Budimpešta bit će kraće za gotovo dva sata

Prema projekcijama Komisije, nova mreža značajno će skratiti vrijeme putovanja diljem Europe:

iz Zagreba u Budimpeštu – 4 sata i 15 minuta umjesto sadašnjih 6 sati,
iz Berlina u Kopenhagen – 4 sata umjesto 7,
iz Sofije u Atenu – 6 sati umjesto 13 sati i 40 minuta.
Nejednaka razvijenost željezničkih pruga
Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas upozorio je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u tek nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj – dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.

“To se mora promijeniti”, poručio je Tzitzikostas.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu