ZADAR / ŽUPANIJA
OD DANAS SLUŽBENO ZAPOČINJE KAMPANJA / U “zadarskoj” IX. izbornoj jedinici čak 18 lista. Evo koga možete poslati u Sabor…
Tko se kanio kandidirati za parlamentarne izbore koji će se održati 17. travnja, učinio je to, na Veliki petak u ponoć istekao je rok do kojega su svi koji su to namjeravali, trebali Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste i kandidature.
Među posljednjima, svoju je listu predala stranka Javno dobro, rekao je glasnogovornik i član DIP-a Slaven Hojski na kraju dana u kojemu je zgradom Sabora, gdje je DIP zaprimao liste, prodefiliralo 30-ak predlagatelja, od velikih, parlamentarnih stranaka do kandidata koje šira javnost poznaje samo iz svijeta estrade.
Jedna od takvih je i Ava Karabatić koja se, kao nezavisna, namjeravala kandidirati u 10. izbornoj jedinici, ali kako je bila ‘tanka’ s potpisima to nije mogla, pa joj je u pomoć priskočio Ivan Pernar, nekadašnji zastupnik i smjestio je na svoju listu.
Koliko je točno listi zaprimljeno i jesu li sve pravovaljane, znat će se u subotu poslijepodne za kada je DIP zakazao konferenciju za novinare na kojoj će iznijeti te podatke.
Prije četiri godine, takve su bile 192 liste i 21 kandidatura, za 151 zastupničko mjesto natjecalo se gotovo 2700 kandidata. Pravovaljane liste i kandidature DIP će u subotu poslijepodne objaviti na svojoj mrežnoj stranici i tada se početi službena izborna promidžba. No, da bi se to dogodilo, DIP će još jednom ‘pročešljati’ zaprimljene liste i utvrditi jesu li se stekli uvjeti da ih prihvati i objavi sa imenima i prezimenima kandidata za svih 12 izbornih jedinica.
Izborni sudionici službeno će se biračima moći predstavljati do 15. travnja (ponedjeljak) u ponoć, nakon čega će u Hrvatskoj nastupiti dvodnevna izborna šutnja, uoči izbora u srijedu, 17. travnja. Toga dana birači će odlučiti kojih će 151 zastupnik ući u novi, 11. saziv Hrvatskog sabora, 140 će ih izabrati u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u dijaspori i osam u 12. izbornoj jedinici u kojoj svoje zastupnike biraju pripadnici nacionalnih manjina.
Ovo su liste za IX. izbornu jedinicu, prema dosadašnjim podacima DIP-a:
ZADAR / ŽUPANIJA
KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru
U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.
U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.
U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.
Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.
Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.
Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.
U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.
Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.
Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.
FB: Književna frankofonija
Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.
Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).
Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…
Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / U “Srijedom u sridu” 20. studenoga izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić
Sveučilište u Zadru poziva na predstavljanje znanstvenika u sklopu ciklusa „Srijedom u sridu“. U srijedu, 20. studenoga 2024. s početkom u 18 sati u novom Studentskom domu, Puta Stanova 1 a predstavljamo izv. prof. dr. sc. Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti i iz Centra za istraživanje glagoljaštva.
Znanstvenica izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić vodi nas u svijet glagoljaštva i digitalne transformacije povijesnih rukopisa.
Svake treće srijede u mjesecu poslušajte karijere i priče koje inspiriraju..
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi projekt financiran iz NPOO-a: U Lišanima uskoro izgradnja školske sportske dvorane
U Lišanima Ostrovičkim svečano je obilježen Dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole Tavelića. Uz vijećnike, svečanoj sjednici Općinskog vijeća su nazočili brojni uzvanici, uz ostale župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnici i načelnici susjednih jedinica lokalne samouprave (JLS-a) te mještani Lišana.
U uvodnom obraćanja predsjednik Općinskog vijeća Karlo Martin Kalcina zahvalio je svima na dolasku te izrazio nadu da će se zajedništvom vijećnika i općinske administracije nastaviti raditi na korist svih mještana, dok je općinski načelnik Zvonimir Mijić govorio o najvažnijim projektima koji su provedeni u proteklom razdoblju – od uređenja nerazvrstanih cesta, dječjeg igrališta, modernizacije javne rasvjete, do podizanja iznosa učeničkih stipendija.
Posebno je pohvalio braniteljsku poljoprivrednu zadrugu Agro-Lišane koja je krenula s modernizacijom opreme kroz nacionalne natječaje te bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti puni potencijal novoizgrađenog sustava navodnjavanja Lišansko polje veličine 240 hektara, kojeg je sredstvima iz EU fondova izgradila Zadarska županija.
Načelnik Mijić je ujedno najavio da bi uskoro trebala biti gotova projektna dokumentacija za novi dječji vrtić, a u suradnji sa Zadarskom županijom pokrenut je projekt izgradnje sportske dvorane za osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića koja će biti financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Župan Božidar Longin istaknuo je kako Zadarska županija itekako prati zbivanja u JLS-ima na svom području pružajući potporu razvojnim projektima lokalne samouprave.
„Naše razvojne agencije uvijek su na usluzi jedinicama lokalne samouprave kao potpora za pripremu projekta za prijavu na natječaje za sredstva EU, a što je ova Općina više puta i iskoristila. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je tom prigodom uručio ugovor u vrijednosti od 20 tisuća eura za projekte izgradnje prometnica na području Općine Lišane Ostrovičke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana ago
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska4 dana ago
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica