Hrvatska
Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna
Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.
Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.
Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.
Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.
Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.
Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.
Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.
Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.
Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Općine s najvećim iznosom državne pomoći
Pitomača – 1.711.252 eura
Čepin – 1.477.527 eura
Ivankovo – 1.412.969 eura
Suhopolje – 1.361.481 eura
Đurđenovac – 1.264.249 eura
Sibinj – 1.188.454 eura
Trpinja – 1.146.799 eura
Erdut – 1.118.779 eura
Sunja – 1.105.460 eura
Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura
Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.
Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći
Vukovar – 5.013.435 eura
Slavonski Brod – 4.412.008 eura
Đakovo – 3.906.302 eura
Sinj – 3.472.090 eura
Metković – 2.827.816 eura
Kaštela – 2.765.249 eura
Petrinja – 2.482.305 eura
Vinkovci – 2.366.143 eura
Knin – 2.183.406 eura
Kutina – 2.139.561
Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.
Hrvatska
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od srijede na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) objavljuje upozorenja na opasne vremenske pojave za danas, sutra i prekosutra.
“Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih. Također, državnim i lokalnim tijelima osigurat će više vremena za pripremu mjera kojima se mogu ublažiti posljedice meteoroloških i hidroloških nepogoda”, poručili su iz DHMZ-a.
“Sve češće opasne vremenske pojave, uz njihov sve veći negativni utjecaj na živote, sigurnost, imovinu, infrastrukturu i gospodarstvo, zahtijevaju od stručnjaka DHMZ-a neprestano unaprjeđenje sustava prognoziranja i ranog upozorenja. Naša je temelja zadaća zaštititi živote građana i jačati otpornost zajednica na štetne posljedice klimatskih promjena. Pritom je ključna kvalitetna, jasna, pravovremena te lako dostupna informacija o vremenu i vremenskim ekstremima”, poručio je glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler.
Naglasio je i da se modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u sklopu projekta METMONIC, kontinuiranim razvojem numeričkog modela ALADIN, suradnjom s partnerima i ulaganjem u kontinuiranu edukaciju prognostičara u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nastavlja unaprjeđivati kvalitetu i razvoj prognoza i upozorenja, njihovu dostupnost te brzo prenošenje. “Samo tako možemo učinkovitije zaštiti živote, imovinu i sigurnost naših građana”, rekao je.
Iz DHMZ-a podsjećaju da se na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) objavljuju upozorenja za kopnena područja Hrvatske koja se izrađuju za osam klimatski različitih regija, imenovanih prema gradovima središtima: Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Split, Dubrovnik i Knin. Upozorenja se izdaju za različite vremenske pojave, kao što su vjetar, kiša, magla, snijeg i poledica, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoke i niske temperature zraka te obalna upozorenja na vjetar. Izdavanje upozorenja za kopneno područje Hrvatske počelo je u srpnju 2009. godina kada su ona postala vidljiva i na mrežnoj stranici sustava MeteoAlarm.
Hrvatska
Policija poziva na oprez: Muškarac instalirao aplikacije pa ostao bez nekoliko tisuća eura
Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada.
Iznimno je važno da se tijekom komunikacije ne dostavljaju povjerljivi osobni podaci, fotografije osobnih isprava, bankovnih kartica, zaporke aplikacija internetskog bankarstva, kao i drugi podaci vezani za autorizaciju bankovnih transakcija, upozorava PU krapinsko-zagorska.
Instalirao aplikacije, stradao mu tekući
Jučer, 11. studenoga prijavio je 50-godišnji hrvatski državljanin kako je tijekom rujna 2024. godine temeljem komunikacije putem interneta s nepoznatom osobom po uputi te osobe na mobilni telefon instalirao aplikacije u cilju isplate novca u kripto valuti. Nakon što je 50-godišnjak instalirao aplikacije s dostavljenih poveznica, s tekućeg računa mu je skinuto nekoliko tisuća eura.
Na što paziti?
Kod ponuda vezanih za kriptovalute važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.
Građanima, koji se odluče ulagati u kriptovalute, savjetujemo da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe te svakako da budu oprezni i sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit. U slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru potrebno je događaj prijaviti policiji.
Više informacija, savjeta možete saznati na web stranici WEB HEROJ, jer ključno je znati prepoznati znakove i biti na oprezu.
Hrvatska
Zbog nestašice popularnog lijeka oglasili se iz Plive: “Nema mjesta panici”
Pliva je izvijestila o nestašici antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg filmom obložene tablete amoksicilin trihidrat, kalijev klavulanat. Riječ je o obliku penicilina. Razlozi su povezani s proizvodnjom, a očekuje se kako lijeka neće biti do 29. studenoga.
S obzirom na to da su mnogi nakon objave ove informacije pohrlili po recepte kako bi stvorili “zalihe”, jer je riječ o vrlo popularnom i opće poznatom antibiotiku, Net.hr pitao je Plivu o čemu se radi i koliko je nestašica ozbiljna. Iz Plive umiruju.
“Istina je da smo prijavili nestašicu ovog antibiotika, ali radi se zaista o kratkotrajnoj nestašici do 29. studenog. Riječ je o svega 17 dana i pacijenti mogu biti apsolutno mirni jer na tržištu postoji još šest istovjetnih lijekova”, rekla je Tamara Sušanj Šulentić, glasnogovornica Plive.
“Kratkotrajna nestašica”
Kažu, ovakve kratkotrajne nestašice na tržištu su potpuno uobičajene i apeliraju – naročito na pacijente – da se ne stvara panika te da nema potrebe gomilati ovaj antibiotik u kućnim ljekarnama.
Pojasnili su i da se proizvodnja ovako uobičajenog lijeka planira dugoročno, čak godinu ili dvije unaprijed te da su kratkotrajne nestašice općenito uobičajene za lijekove jer se radi i o lancima opskrbe sirovinama koje su potrebne za njihovu proizvodnju.
“Nema mjesta panici, ovo je vrlo kratkotrajna nestašica koju moramo prijaviti, ali ovog antibiotika na tržištu ima dovoljno”, ponovili su iz Plive.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana ago
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska4 dana ago
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica