Hrvatska
Sve što morate znati o izborima zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor
Danas od 7 do 19 sati održavaju se izbori zastupnika u Hrvatski sabor. Po drugi puta od 1990. naovamo parlamentarni izbori ne održavaju se u nedjelju. Oni 2000. održani su u ponedjeljak, a odlukom predsjednika Republike ovi se održavaju u srijedu, čime je današnji dan postao neradnim.
Pravo biranja imaju državljani Republike Hrvatske s napunjenih 18 godina, ukupno 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na prošle parlamentarne izbore održane 2020. godine.
Od tog broja, njih 3.511.086 je s prebivalištem u Hrvatskoj, dok je s prebivalištem izvan Hrvatske registrirano 222.197 birača.
Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica
U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U svakoj od deset izbornih jedinica, na koliko ih je podijeljena Hrvatska, bira se 14 zastupnika. U 11. izbornoj jedinici, (za dijasporu) Hrvati izvan RH biraju tri predstavnika u Sabor, dok u 12. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju osam svojih zastupnika: troje zastupnika srpske nacionalne manjine; jedan zastupnik mađarske manjine; jedan zastupnik talijanske manjine, jedan zastupnik češke i slovačke manjine, jedan zastupnik koji predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu te jedan zastupnik koji predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.
Zaokružuje se jedna lista, a može se i kandidat
Od utorka u ponoć na snazi je izborna šutnja koja traje sve do večeras u 19 sati kada se zatvaraju birališta. Glasanje na biralištima u Hrvatskoj traje danas od 7 do 19 sati, dok u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasanje traje dva dana, a također završava danas u 19 sati. Zastupnici u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te onoj 11. za dijasporu biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste (stranačke, koalicijske ili nezavisne), a usto ako žele mogu zaokružiti i redni broj jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi.
Za izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u 11. izbornoj jedinici natječe se 165 pravovaljanih listi – 163 stranačke ili koalicijske te dvije liste neovisnih kandidata.
U 19 se zatvaraju birališta i počinje prebrojavanje
Dolaskom na biračko mjesto, građanin s pravom glasa daje članovima biračkog odbora na uvid osobni dokument (osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu) kojim potvrđuje svoj identitet nakon čega dobiva glasački listić i na za to predviđenom, odvojenom mjestu iza paravana (glasanje je tajno) glasuje zaokruživanjem broja željene liste i, prema želji, zaokružuje i broj ispred kandidata kojemu daje preferencijski glas. Presavijeni listić potom ubacuje u glasačku kutiju.
Bolesnim i nemoćnim osobama te osobama s tjelesnim oštećenjima koje ne mogu doći na biračko mjesto, omogućeno je glasanje od kuće. Za to je potrebno tri dana prije izbora kontaktirati općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo ili birački odbor na dan izbora najkasnije do 12 sati. Njih će posjetiti dvoje članova biračkog odbora, dati im glasački listić koji će nakon glasanja staviti u kuvertu i predati članovima biračkog odbora.
U 19 sati zatvaraju se sva biračka mjesta i počinje prebrojavanje glasova. Prve neslužbene rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) obično objavi već istu večer.
Nakon prebrojavanja preračunavanje po D’Hondtu
Izborni prag je 5 posto. To znači da nakon prebrojanih glasova pravo na sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju one liste koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača. Preferencijski glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj takvih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferencijskih glasova. Ako dvoje ili više kandidata dobiju isti broj preferencijskih glasova, tada odlučuje njihov poredak na listi kandidata, a prednost imaju oni koji su na višim mjestima liste. Preračunavanje glasova u mandate obavlja se prema D’Hondtovoj metodi.
Nešto je drugačije u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Tamo biva izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na listi za pojedinu nacionalnu manjinu. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, tada se izbori ponavljaju.
Neslužbene rezultate znat ćemo večeras
Hrvatska je od 1999. godine donošenjem posebnog zakona podijeljena na 10 izbornih jedinica. One su na zahtjev Ustavnog suda korigirane u prošle godine kako bi se osigurala što je moguće pravdenija odnosno jednaka težina glasa. Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je u listopadu prošle godine. Neke izborne jedinice neznatno su izmijenjene, neke značajnije, a 22 posto birača time je promijenilo izbornu jedinicu. Kako sada izgledaju izborne jedinice, pogledajte OVDJE.
Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava. Nakon zatvaranja birališta, DIP može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora. Službeni rezultat DIP objavljuje na svojim mrežnim stranicama nakon rješavanja svih prigovora u vezi zaštite izbornih prava ili nakon isteka rokova za njihovo podnošenje.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!