Svijet
Diljem Europe se pojavile krivotvorene kovanice eura, kako ih prepoznati?

U Španjolskoj je otkrivena banda krivotvoritelja kovanica eura. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u optjecaj diljem Europe. Evo kako prepoznati krivotvorene kovanice eura.
Novac kojim plaćamo samo je tiskani papir ili reljefni prešani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka.
Prava vrijednost novca leži u povjerenju koje mu se ukazuje: svaka bi se osoba trebala moći pouzdati u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima točno onu vrijednost koja je na njemu otisnuta ili utisnuta.
Krivotvorenje sredstava plaćanja nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve.
Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobiju kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu.
Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju krivotvorenje novca: krivotvorenje nije bagatelni prekršaj.
Velik uspjeh policije
Ovog tjedna novinske agencije su prenijele vijest kako je španjolska Policía Nacional razbila bandu krivotvoritelja za koje se tvrdi da su krivotvorene kovanice od dva eura stavljale u optjecaj diljem Europe, piše Deutsche Welle.
Uz pomoć nadnacionalne policijske organizacije EuropoI, uspjelo je razotkriti krivotvoriteljsku radionicu u glavnom gradu pokrajine Castilla-La Mancha Toledu, koja je, prema tvrdnjama policije, “najvažnije otkriće takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”.
Banda je na europsko tržište pustila gotovo 500.000 krivotvorenih kovanica “visoke kvalitete”. Uhićeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani.
Španjolska policija je priopćila kako ovaj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi dpa, “bila iznimno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktički nemogućeg praćenja krivotvorenog novca što je karakteristično za krivotvorene kovanice”.
Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola milijuna krivotvorenih kovanica od dva eura ima samo protuvrijednost od oko milijun eura), uspjeh policije ne treba podcijeniti.
Svatko tko uspješno pušta krivotvorene kovanice u optjecaj kroz duže vremensko razdoblje, neometano, širi svoju djelatnost. Ovdje je prije svega važan psihološki aspekt mogućnosti uvjeravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrijednost.
Kovanice su također relativno sigurne
Krivotvorene novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mjere koje su središnje banke poduzele su sofisticirane i one su relativno dobro poznate kako korisnicima tako i potencijalnim krivotvoriteljima.
Gotovo svi znaju za njihove “sigurnosne značajke” – sigurnosnu nit, integrirane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitetu papira.
Ili barem misli da zna. Neki će sigurno precijeniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama jer nemaju holograme niti sigurnosne niti.
No postoje i detalji sa “sitnišem” koji krivotvoritelju često ne polazi za rukom i na koje vrijedi obratiti pozornost.
Kako prepoznati krivotvorene kovanice?
U Njemačkoj je Bundesbank odgovorna za njemačke kovanice eura. Na svojoj internetskoj stranici “Vodič za kovanice” pruža informacije o sigurnosti „sitnog novca”.
“Ne morate biti stručnjak za kovanice da biste mogli razlikovati krivotvorine od pravih kovanica”, navodi se.
Savezni bankari daju konkretne informacije o tome kako procijeniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u cijeloj Europi.
Naravno, laicima to ne pomaže, bankari preporučuju da se obrati pozornost na “prvi dojam”. Obično se slika novčića jasno ističe od ostatka površine novčića. Sve konture su jasno prepoznatljive.
Budite oprezni ako to nije slučaj: kod krivotvorina, slika novčića često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima točkice, linije ili udubljenja.
Postoji još jedna okolnost na koju svakako treba obratiti pozornost: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slijepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan.
Za razliku od krivotvorenih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva eura je jasno vidljiv.
Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi se također razlikuju na krivotvorenim kovanicama često se razlikuju od onih na pravim kovanicama.
Trik s magnetom
No izgleda da u sjedištu Središnje banke polaze od toga da svatko sa sobom nosi magnet. Ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rješenja za provjeru kovanica.
Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji dio kovanica od jednog i dva eura je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju s magneta kada se lagano protresu.
Ali: “Vanjski prsten pravih kovanica od jednog i dva eura kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski”, kažu stručnjaci i dodaju: “Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelika i vrlo su magnetične.” No osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. Tada nećete biti prevareni jer “krivotvorene kovanice od jednog i dva eura ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je također magnetičan”, poručuju u objašnjenju na stranici Njemačke središnje banke.
Svijet
Inflacija u SAD-u usporila u veljači

Inflacija u SAD-u usporila je u veljači prvi puta u pet mjeseci, uz zamjetan pad cijena benzina, pokazali su u srijedu podaci ministarstva rada.
Potrošačke cijene u najvećem svjetskom gospodarstvu bile su u veljači više za 2.8 posto nego u istom mjesecu 2024. godine, izračunalo je ministarstvo. U siječnju uvećane su na godišnjoj razini za tri posto.
Njihov rast usporio je tako prvi put od rujna prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.
Kada se isključe energija i hrana, cijene su u veljači bile više za 3.1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Podaci za siječanj pokazivali su 3.3-postotni rast.
Što je pojeftinilo, a što poskupilo – i koliko
Gorivo je u veljači bilo za 3.1 posto jeftinije nego prije godinu dana. U siječnju cijene su mu bile gotovo na razini početka prošle godine.
Lož ulje je pak ponovo oštro pojeftinilo, za 5.1 posto, otprilike kao i na samom početku godine. Plin je pak poskupio za čak šest posto, zamjetno snažnije nego u siječnju. Rast cijena struje umjereno je ubrzao, na 2.5 posto.
Hrana je poskupjela za 1.9 posto, otprilike kao i na početku godine.
Troškovi najma odnosno održavanja stana ponovo su zamjetno uvećani, za 4.2 posto, iako nešto blaže nego u siječnju.
I mjesečna usporedba pokazuje blaži rast potrošačkih cijena u veljači, za 0.2 posto. U siječnju bile su porasle za 0,5 posto.
Rast cijena usporio je tako prvi put od listopada prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.
Kada se isključe energija i hrana, potrošačke cijene porasle su također za 0.2 posto, upola blaže nego u prethodnom mjesecu, odražavajući niže cijene benzina i usluga prijevoza, za jedan odnosno 0,8 posto u odnosu na siječanj.
Svijet
Poremećen globalni vodeni ciklus: Gradovi pod udarom poplava i suša zbog porasta temperature

Vrijeme u nekim od najgušće naseljenih svjetskih gradova mijenja se od suša do poplava i opet natrag jer su rastuće temperature poremetile globalni vodeni ciklus, pokazala je u srijedu studija koju je naručila humanitarna organizacija WaterAid. Južna i jugoistočna Azija suočavaju se s najjačim trendovima porasta vlage, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika postaju sve sušnije, otkrili su istraživači u studiji vremenskih podataka prikupljanih 42 godine iz više od 100 najnaseljenijih svjetskih gradova. “Postojat će pobjednici i gubitnici povezani s klimatskim promjenama”, rekao je Michael Singer s Instituta za istraživanje vode na Sveučilištu Cardiff, jedan od autora studije. – To se već događa.
Kineski istočni grad Hangzhou i glavni grad Indonezije Džakarta na vrhu su popisa gradova koji pate od “klimatskih udara”, odnosno brzog slijeda dugotrajnih poplava i suša, pokazalo je istraživanje.
Čak 15 posto ispitanih gradova također se suočilo s najgorim od oba svijeta, s ekstremnim rizicima od poplava i suše koji rastu u isto vrijeme, među njima teksaški grad Dallas, kinesko trgovačko središte Šangaj i glavni grad Iraka Bagdad.
“Ne može se pretpostaviti da svako mjesto može imati sličan odgovor na atmosfersko zagrijavanje”, dodao je Singer. “Nije važno tko ste, jeste li bogati ili siromašni, ili imate li sjajnu infrastrukturu”, istaknuo je.
Kineski obalni grad Hangzhou prošle je godine postavio rekord s više od 60 dana ekstremno visokih temperatura, a također su ga pogodile teške poplave zbog kojih su se deseci tisuća ljudi morali evakuirati.
Petina gradova doživjela je preokret u klimatskim ekstremima, s glavnim gradom Šri Lanke Colombom i indijskim financijskim središtem Mumbaijem koji su postali daleko vlažniji, dok su glavni grad Egipta Kairo i Hong Kong stalno sušniji.
Mnogi gradovi koji su izgradili infrastrukturu kako bi povećali oskudnu zalihu vode ili ublažili štetu od poplava, sada se suočavaju s potpuno drugačijim okolnostima i morat će ulagati kako bi se prilagodili, upozorio je Singer.
Nekoliko onih koji su doživjeli povoljne promjene uključuju japansku prijestolnicu Tokio, London i kineski južni Guangzhou, koji su imali znatno manje kišnih i sušnih mjeseci u razdoblju od 2002. do 2023. nego u prijašnja dva desetljeća.
Svijet
Međunarodna svemirska postaja 150000. put okružila Zemlju

Međunarodna svemirska postaja (ISS) je jučer 150000. put napravila krug oko Zemlje, objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos.
Jubilarni krug ISS-a oko Zemlje trajao je od 11:32 do 13:05, a pratio se od indonezijskog otoka Sumatre prema Indijskom oceanu, objavila je Roskosmos na komunikacijskoj platformi Telegram. Otkako je lansiran njegov prvi modul 1998., ISS je prešao 6.4 milijarde kilometara, piše ruska državna novinska agencija TASS. “To je 30 puta više nego prosječna udaljenost od Zemlje do Marsa, četiri puta više nego od Zemlje od Saturna i gotovo jednako daleko kao orbita Plutona”, priopćio je Roskosmos.
Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Europska svemirska agencija (ESA) zajednički upravljaju ISS-om, velikim znanstvenim projektom koji se nastavio unatoč ratu Moskve protiv Ukrajine. Postaja je na visini od otprilike 400 kilometara iznad Zemlje.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin5 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…