Hrvatska
Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.
Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?
Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.
Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.
Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.
Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.
U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.
Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.
Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.
Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.
Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.
Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.
Hrvatska
Meteoalarm upozorava na nevrijeme, padaju i temperature

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, mjestimice ima kiše i pljuskova, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba zbog mokrih i skliskih kolnika. U nastavku četvrtka lokalno treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, češće u unutrašnjosti. Mjestimice je moguće nevrijeme, na što upozororava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Vrlo nestabilno će biti i tijekom petka, česta će biti pojava kiše i pljuskova s grmljavinom, štoviše, pretežno oblačno zadržavat će se na kopnu. Uz obalu su izglednija sunčana razdoblja i to puno više u Dalmaciji. Svježije, osobito u unutrašnjosti.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend. U subotu će još mjestimice biti kiše i pljuskova, dok će u nedjelju biti manje nestabilnosti, uglavnom u gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije još može biti malo kiše ili lokalnih pljuskova.
Hrvatska
Stižu izraženi pljuskovi, grmljavina, evo što nas čeka za vikend

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Sunce je jutros najnaklonjenije obali, osobito Dalmciji, dok prema sjeveru ima pljuskova s grmljavinom, kiša pada i u središnjom i zapadnom dijelu unutrašnjosti. Nestabilno će biti i u nastavku srijede, kiša i pljuskovi češći će biti u unutrašnjosti, osobito poslijepodne. Pritom može biti i snažnih naleta vjetra.
Četvrtak će većem dijelu zemlje donijeti kišu i pljuskove s grmljavinom, lokalno izraženije.
Oborina će biti česta i tijekom petka, u većem dijelu zemlje bit će kiše i pljuskova s grmljavinom. Bit će manje toplo.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, osobito tijekom subote, kad još osobito u unutrašnjosti treba računati na kišu i pljuskove, dok će nedjelja u većini krajeva biti većinom suha i pretežno sunčana.
Hrvatska
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine

Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.
Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.
Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.
Zahuktala proizvodnja političkih stranaka
Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.
Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.
Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.
Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka
No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.
Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.
Od Plavog grada do Pravog SDP-a
Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:
- Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
- Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
- Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
- BM365 Idemo delati (Zagreb)
- Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
- Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
- Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
- Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
- Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
- Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
- Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
- Sve se može (Jastrebarsko)
- Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
- Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
- Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
- Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
- Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
- Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
- Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
- Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
- Istarski demokrati (Pula)
- Lista za dobro mista (Murter)
- Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)