Connect with us

Hrvatska

Cijene trešanja idu u nebo, osobito onih domaćih: Čini se da ih ljudi bojkotiraju

Objavljeno

8 mjeseci prije

-

Sitnim i ne odveć ukusnim ranim trešnjama cijena se u svega nekoliko dana prepolovila. Dalmatinske, podravske, zagrebačke… na tržnicama su diljem Hrvatske s deset do 12 eura spuznule već i na šest eura/kg, dok krupnije koje su mahom uvoz iz Španjolske u metropoli koštaju 14-15 eura za kilogram.

“Ove su vam XXL, sočne su i u potpunosti su zavrijedile cijenu od 14 eura. Od ovih domaćih imate samo koštice”, hvalio je svoju uvoznu trešnju prodavač u Utrini u Zagrebu.

No kupci su jučer, vjerojatno i zbog kiše zaobilazili i tržnice – i trešnje oko kojih se svake godine lome koplja jesu li precijenjene. Ove velike uvozne koštaju koliko i tri kilograma pilećih bataka i zabataka ili pak koliko i kila i pol solidnog junećeg ili dvije kile svinjskog buta u obližnjim mesnicama, dok domaće po cijeni pariraju jagodi purgerici ili vrgoračkoj jagodi, prenosi Večernji list.

“Neće koštati manje od deset eura”

Prve prave, krupne i sočne trešnje, na tržnice bi pak, doznajemo, mogle bi stizati od nedjelje posluži li vrijeme, no sigurno neće koštati manje od deset eura. Dapače, bit će i koji euro skuplje nego lani, procjenjuje predsjednik Udruge ZG trešnja Zlatan Kljaković Gašpić, čiji OPG s berbom na tri ha najmodernijih nasada (1600 stabala) u Majkovcu pokraj Sv. Helene kreće u ovu subotu. Točnije, “ako što ostane nakon ovih kišurina koje će pospješiti i njihovo pucanje”, dodaje.

“Očekujem rodnu berbu. No u pojedinim dijelovima Zagreba velike su štete u voćnjacima od mraza, primjerice, u Demerju. Kaštele su “izgorjele” – zbog lošeg vremena nije došlo ni do oprašivanja trešanja, a u Slavoniji su od mraza stradale ne samo trešnje nego i drugo voće, a i Istra je podbacila”, objašnjava Kljaković Gašpić te ocjenjuje kako je ova godina lošija za trešnje od lanjske za 50-60 posto, a i dalje je problem tko će ih brati.

Trešanja nedostaje svuda u Europi

“Kilogram trešanja kod mene košta 1 euro. Već sada su krupne, promjera oko 3 cm i bude li sunca, sutra i prekosutra će još dobiti i na slatkoći. No neće ih biti na štandovima u Zagrebu za što se “pobrinuo” Grad koji svoje proizvođače smatra “kulacima” te je toliko povisio najam na gradskim punktovima da im se prodaja više ne isplati. I te kako je vidljivo da zadnjih nekoliko godina u Zagrebu nestaju štandovi s jagodama i trešnjama. Jagoda je lani i posađeno 50 posto manje jer je zbog visokih naknada za korištenje lokacija, za koje se sada licitira, prekinut lanac ‘mali proizvođač – kupac’, a upravo se zbog toga gradska proizvodnja i bila razvila”, tvrdi Kljaković Gašpić te dodaje kako je prije nove gradske vlasti samo s jagodama godišnje bilo po 90-100 štandova i 10-15 s trešnjama, a lani 32 s jagodama i tri s trešnjama. Koliko će ih biti ove sezone tek će se vidjeti kad krene berba – a i ona je, kao i ostale kulture uranila za nekoliko tjedana.

“Lanjska je sezona počela sa španjolskom trešnjom za 29 eura/kg, a zadržala se na osam do 12 ovisno o kvaliteti. Domaća je počela s 15-16, te završila s osam do deset eura, a zna li se kako ove godine berači traže i osam do devet eura po satu, i za to vrijeme uberu svega četiri umjesto 20 kg, ispada da kilogram u startu košta dva eura. Uopće se ne bojim da ne bih mogao sve prodati, nego tko će sve moje trešnje pobrati”, napominje on te poziva građane da i sami dođu u berbu za vlastite potrebe za osam eura/kg, minimalno deset kg po beraču. A trešanja nedostaje svuda u Europi. Španjolska rana tako se trenutačno u Bruxellesu prodaje za 35 eura, dodaje.

Stanko Barbarić iz Fragarije kaže kako su cijene trešanja na tržnicama stvar ponude i potražnje. A s poskupljenjem ili nedostatkom radne snage u Hrvatskoj cijene voća u radno intenzivnoj proizvodnji, trešanja, jagoda, malina i ostalog bobičastog voća, sve više će se izjednačavati s cijenama u okruženju. I on potvrđuje kako ovo nije dobra godina za koštičavo voće – za trešnju, a ni za šljivu, marelicu, breskvu…

Prve trešnje na tržnicama

“Mi smo u nasadima voća u Moslavini ove godine imali dva mraza i tuču, a tek smo ušli u peti mjesec. Vremenski ekstremi su sve izraženiji tako da svi očekuju prinose manje od godišnjeg prosjeka, a kod trešanja i pucanje plodova zbog kiša. Teško je zato spekulirati o cijenama, no mogle biti nešto više nego lani. U Europi trešnje i maline u normalnoj sezoni u maloprodaji koštaju između 10 i 18 eura. No uspoređujemo li cijene u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu još uvijek je velika razlika”,  tvrdi Barbarić.

Očekuje da će se prve trešnje u Hrvatskoj uglavnom prodavati po štandovima na tržnicama s obzirom na premale količine, a u trgovačkim se lancima mogu očekivati tek u drugoj polovici svibnja.

“U Hrvatskoj nema dovoljno proizvođača – ni velikih ni manjih koji su organizirani i mogu zadovoljiti potrebe neke trgovačke kuće”, kaže sugovornik.

Smatra kako bi se u Hrvatskoj trebalo znati koji su nam prioriteti u proizvodnji voća i povrća, makar i uz cijenu nekih značajnijih potpora kako bi se takva proizvodnja održala i kako bismo barem u nekim kulturama bili samodostatni. Brzo smo zaboravili koronu i kako je bilo kad su svi opskrbni lanci stajali, upozorio je.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorava na moguću poledicu na cestama

Objavljeno

3 dana prije

-

17. prosinca 2024.

By

Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.

Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

1 tjedan prije

-

12. prosinca 2024.

By

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

12. prosinca 2024.

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu