Hrvatska
Rimac vjerojatno više neće raditi aute kakav je Nevera

Rimac nije prodao svih 150 primjeraka svog električnog hiperautomobila Nevera, a njen nasljednik vjerojatno neće biti električno vozilo. Nevera je predstavljena 2021. kao evolucija koncepta C_Two od 1888 konjskih snaga, uz prve isporuke kasnije te godine i planiranom proizvodnjom od 150 vozila, prenosi Autocar.
Hrvatska tvrtka još uvijek nije prodala spomenuti broj automobila, što predsjednik Uprave Mate Rimac pripisuje padu potražnje za ultra-high-end električnim vozilima.
“Počeli smo razvijati Neveru 2016./2017., kada je elektrika bila cool”, rekao je na konferenciji Financial Times Future of the Car u Londonu.
“Tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali”
Od tada je, nastavio je Rimac, tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali jer nacionalna zakonodavstva i glavni proizvođači automobila nastoje učiniti električne automobile mainstreamom.
“Regulatorna tijela i neki proizvođači originalne opreme toliko to guraju da se priča promijenila. Naturaju nam stvari koje ne želimo, pa se ljudi pomalo odmiču od cijele te prisilne primjene. Uvijek sam protiv toga. Mislim da se sve mora temeljiti na dobrim karakteristikama. Stoga proizvod mora biti bolji”, objasnio je Rimac.
Nevera je djelomično razvijena kao primjer onoga što se može postići s motorima i baterijama u doba kada je tehnologija još bila u povoju i kada su je glavni proizvođači tek trebali u potpunosti prihvatiti.
“Elektrifikacija postaje mainstream, a ljudi se žele razlikovati”
“U to vrijeme mislili smo da će električni automobili biti cool u roku od nekoliko godina – najbolji automobili ili s najboljim performansama i tako dalje. Sada primjećujemo da se ljudi na vrhu ovog sektora žele razlikovati kako elektrifikacija postaje mainstream”, kaže Rimac.
To se uglavnom očituje u želji za analognom tehnologijom i pogonima na unutarnje sagorijevanje, sugerirao je hrvatski poduzetnik, koristeći analogiju da vrhunski analogni satovi zahtijevaju nekoliko puta više novca od sposobnijih i popularnijih pametnih satova.
“Apple Watch može sve bolje. Može još 1000 stvari, puno je precizniji, može mjeriti otkucaje srca. Ali nitko ne bi platio 200.000 dolara za Apple Watch. Imamo tržište za Neveru, to je najprodavaniji električni hiperautomobil. Već smo isporučili više od 50 automobila od ukupno 150”, rekao je Rimac i dodao:
“Da smo stvorili električni Bugatti, prodali bismo ih određenu količinu, sigurno, zbog brenda, ali ta količina ne bi bila ni blizu procijenjenoj količini koju će prodati V16 motor Chironova nasljednika”.
Rimac je rekao da ne vidi oporavak potražnje za električnim hiperautomobilima jer će u segmentima mainstream automobila biti određene lojalnosti prema pojedinačnim brendovima i tehnologijama pogona, ali segmenti automobila visoke klase zahtijevaju visoku razinu diferencijacije i analogne privlačnosti.
“Radio nešto što drugi ne mogu”
“Mislim da postoji tržišna niša za stvari koje se ne mogu raditi s motorom s unutarnjim izgaranjem. Ne radi se o tome da budemo električni; radi se o tome da radimo stvari koje drugi automobili ne mogu i da pružamo jedinstveno iskustvo”, rekao je Rimac.
Rimac je nedavno otkrio Autocaru da njegova tvrtka istražuje može li njihov sljedeći automobil koristiti revolucionarnu tehnologiju nanocijevi, pri čemu se “kemijski različita” tekuća goriva mogu koristiti za proizvodnju električne energije za pogon motora, napuštajući tako konvencionalni raspored baterija.
“Naša kompanija nije isključivo električna, nego radi sve što je najuzbudljivije u određenom trenutku”, rekao je Rimac, navodeći LPG, vodik, pa čak i dizel kao potencijalna goriva koja bi se mogla koristiti u ovoj postavci.
U međuvremenu ne vidi “nikakav razlog” da Bugatti, koji je Rimac kupio od Volkswagen grupe 2021. godine, prestane prodavati automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje u skoroj budućnosti: “Razvili smo novi V16 motor i želimo koristiti taj motor neko vrijeme, a možda i neke druge motore i ne vidim razlog zašto bi to bilo nemoguće”.
Hrvatska
Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Hrvatska
Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Hrvatska
Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.
Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.
Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.
Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.
Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.
HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.
HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.
Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.
INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.
Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.
Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.
Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!