Grad
Predavanje i motrenje noćnog neba na Sveučilištu u Zadru
Predavanje i motrenje noćnog neba u organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Astronomsko astronautičkog društva Zadar i Grada Zadra održati će se 14. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu.
Predavanje pod nazivom Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike) održat će izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović i dr. sc. Dragan Roša.
Cilj predavanja je prikazati opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina, a osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Na temelju potonjih zapisa o astronomskim pojavama, može se zaključiti da se zadarski plemić Šimun Cedulin zanimao za astronomiju i meteorologiju, tim više što su sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje. Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu. No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem i praksom bilježenja neobičnih događanja na zadarskome području, kojima se uzrok tražio (a izgledno i nalazio) upravo u nesvakidašnjim promjenama u kretanju nebeskih tijela, u kontekstu onodobnoga vjerovanja da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.
Dragan Roša rođen je 1958. god. u Šibeniku. Studij fizike diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Zaposlen je u Zvjezdarnici Zagreb od 1986., od kada aktivno sudjeluje u nekoliko domaćih i inozemnih znanstvenih projekata iz područja fizike Sunca i kozmičkog zračenja. Voditelj je, odnosno ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb od 1993. Pod njegovim je vodstvom Zvjezdarnica Zagreb kadrovski ekipirana i doživljava znanstvenu afirmaciju, a unaprijeđeni su njeni javni, popularizacijski i obrazovni programi. Objavio je više desetaka znanstvenih članaka, kao i veći broj stručnih i popularno-znanstvenih tekstova i nekoliko knjiga. Među glavne njegove obrazovne doprinose izdvojimo provedbu projekta e-škole astronomije i uključenje hrvatskih učenika u Međunarodnu astronomsku olimpijadu, a među znanstvene – instalaciju detektora kozmičkog zračenja u Zvjezdarnici Zagreb i doprinose u istraživanju Sunčeve diferencijalne rotacije. Obnašao je mnoge dužnosti u strukovnim i amaterskim astronomskim udrugama i bio je predstavnik u više međunarodnih organizacija za istraživanje Sunca i heliosfere. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Izdvojimo nagradu Antun Gimnazije Antuna Vrančića, kao poznatom bivšem učeniku šibenske gimnazije, koja mu je dodijeljena 2019. Po njemu je 2022. godine nazvan i asteroid (179411) Draganroša.
Zdenko Dundović rođen je u Zadru 1973. godine. Upisao je poslijediplomski studij iz crkvene povijesti II. i III. ciklusa (mr. sc. i dr. sc.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Magistrirao je 2015. godine, a doktorsku disertaciju obranio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine na temu Zadarski kaptol, njegova dobra i kaptolski dostojanstvenici u posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike (1697. – 1797.). Od 2015. godine zaposlen je kao asistent na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, 2018. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od 2018. godine vrši službu najprije vršitelja dužnosti pročelnika, a potom pročelnika Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Godine 2024. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstveni interes mu je proučavanje ranonovovjekovne prošlosti Zadarske i Ninske biskupije s naglaskom na gospodarsku, političku i interkonfesionalnu interakciju crkvenih struktura.
Nakon predavanja, Astronomsko astronautičko društvo Zadar u suradnji s Hrvatskim astronomskim savezom organizira motrenje noćnog neba pomoću teleskopa s parkirališta na Novom kampusu. Motrenje noćnog neba održat će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta.
Grad
Deset odličja atletičara AK Alojzije Stepinac u Dubrovniku
Na 6. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Dubrovnika, na kojem je sudjelovalo preko 700 natjecatelja iz 28 klubova u više od 70 disciplina, atletičarke i atletičari AK Alojzije Stepinac iz Zadra osvojili su 10 medalja i tri četvrta mjesta.
Zlatne medalje osvojile su Paula Dominiković na 60 m, Petra Marasović u skoku u vis te Leona Petani na 800 m. Srebrne medalje pripale su Mihaelu Draževiću (kugla), štafeti 4×60 m limačice 2013. (Vita Gambiraža, Ita Halić, Ines Barančić, Iva Peroš) te Pauli Dominiković na 800 m. Brončana odličja osvojili su Matija Antišin u skoku u dalj, Tija Šestan na 60 m i Ines Barančić u dvije discipline – 60 m i skoku u dalj. Četvrta mjesta zauzeli su Lucija Ivon na 60 m, Rahela Miolović u bacanju kugle te Ita Halić na 60 m.
Uspješno su nastupili i ostali predstavnici kluba: Iva Peroš, Kate Bajlo, Roko Magaš, Iva Dražević, Zara Pašeta, Ina Grubešić, Aurora Ivulić, Sara Sturnela i Eva Torbarina.
„Ponosni smo na naše mlade sportaše koji su pokazali iznimnu borbenost i predanost. Ovi uspjesi rezultat su njihovog truda i zalaganja, kao i podrške koju smo dobili. Ogromne čestitke i zahvale našim domaćinima, Atletskom klubu Dubrovnik, na izvanrednoj organizaciji cjelokupnog natjecanja te prelijepom gostoprimstvu. U Dubrovniku se uvijek osjećamo kao da smo doma“, rekao je glavni klupski trener Slobodan Miolović.
Već u subotu, 26. listopada slijede nova atletska uzbuđenja. U organizaciji AK Alojzije Stepinac u Škabrnji će se održat Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u krosu s više od 350 sudionika.
Grad
Na Sveučilištu u Zadru 0tvoren Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori“
Povodom obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea (Šibenik, 1802. – Firenca, 1874. ) Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori”, u partnerstvu sa Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia, Società Dante Alighieri – Comitato di Zara, Società Dalmata di Storia Patria te u suradnji s Muzejom grada Šibenika.
Sudionike je uime Znanstveno-organizacijskog odbora danas na početku programa pozdravila pročelnica Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, zahvaljujući domaćim i stranim izlagačima, posebice predsjedniku udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia dr. Brunu Crevato-Selvaggiju, predstavniku Società Dalmata di Storia Patria Carlu Ciprianiju, umirovljenom profesoru i talijanistu Živku Nižiću, prof. dr. sc. Nedjeljki Balić-Nižić te izv. prof. dr. sc. Bošku Knežiću, predsjedniku Udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Zara.
Nakon izložbe Nikola Tommaseo u fondu Znanstvene knjižnice u Zadru, koju smo organizirali u svibnju te studentskog projekta Niccolò Tommaseo tra le due sponde dell’Adriatico, ponosni smo što ćemo ovaj niz događanja obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea zaključiti ovim skupom, i to upravo na Odjelu za talijanistiku, u zgradi koja je srce Sveučilišta u Zadru. Iako na Sveučilištu postoje suvremenije i uređenije dvorane, rijetke su s ovakvim pogledom, stoga smo odlučili upriličiti ovaj događaj u dvorani u kojoj generacije studenata talijanistike stječu svoja znanja. To je dvorana u kojoj se već desetljećima čitaju Dante, Petrarca, Boccaccio, Machiavelli, Goldoni i drugi pisci, istaknula je Bukvić.
Odjel za talijanistiku ponosno baštini dugu obrazovnu tradiciju podučavanja talijanskog jezika i književnosti te tradiciju proučavanja hrvatsko-talijanskih jezičnih, književnih i kulturnih prožimanja između dviju obala Jadrana. Doprinos istraživača Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadr, izuzetan je i vrijedan, o čemu svjedoče brojne znanstvene monografije, znanstveni i stručni radovi objavljeni u Hrvatskoj i inozemstvu, znanstveni projekti, 14 izdanja međunarodnog znanstvenog skupa „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana” s pripadajućim zbornicima te nedavno utemeljeni časopis SPONDE – Časopis za jezike, književnosti i kulture između dviju obala Jadrana.
Posebno mjesto u tim proučavanjima pripada Nikoli Tommaseu, slavnom Šibenčaninu, književniku, kritičaru, leksikografu, filozofu i prevoditelju. Njegov lik i djelo predmet su trajnog interesa filološke kritike do današnjih dana. Nikola Tommaseo neizostavno je ime i referenca u ostalim talijanističkim istraživanjima književnosti u Dalmaciji u 19. stoljeću. Ovaj skup razotkriva njegov doprinos kulturnoj i književnoj baštini Dalmacije u 19. stoljeću te baca svjetlo na odnose, utjecaje, odjeke i kolizije koje su imale dvije kulture u kontaktu, rekla je Bukvić.
Nakon izlaganja na Sveučilištu u Zadru sutrašnji dan posvećen je obilasku Šibenika te posjetu izložbi Tommaseove ostavštine u Muzeju grada Šibenika.
Skup je organiziran u okviru projekta Progetti di recupero, conservazione e valorizzazione del patrimonio culturale risalente alla Repubblica Serenissima di Venezia nell’Istria, nella Dalmazia e nell’area mediterranea, 2024 (Regione del Veneto), posvećenog obilježavanju 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea, središnje ličnosti dalmatinskog devetnaestog stoljeća. U okviru istog projekta održat će se znanstveni skupovi u prosincu u Rimu, a u siječnju u Veneciji.
Grad
Izložba “Jedan svijet” u Providurovoj palači otvorena do 19. listopada 2024.
Izložba – Jedan svijet- , postavljena u prosincu 2022. u Providurovoj palači pod kustoskom koncepcijom Branka Franceschija ostaje otvorena za posjetitelje još do kraja ovog tjedna.
Reprezentativna djela iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Zagreb mogu se razgledati uz slobodan ulaz zaključno sa subotom, 19.10.2024.
Radno vrijeme izložbenih prostora Providurove i Kneževe palače je od utorka do subote od 10 do 20 sati.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa