Hrvatska
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.
Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.
Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.
“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.
Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.
Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.
Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice
Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.
Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.
Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.
“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.
V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.
Hrvatska
Znate li razliku između rasprodaje, akcije i sniženja?
Izloge trgovina uskoro će preplaviti šarenilo brojeva s predznakom minusa i znakom postotka, a sve pod velikim natpisom sezonskog sniženja. Znate li po čemu se ono razlikuje od akcije ili rasprodaje, te koja su vaša prava i obaveze prodavača?
Akcijske prodaje, rasprodaje i sezonska sniženja smatraju se posebnim oblicima prodaje u kojima se proizvodi i usluge nude po cijenama nižim od onih u redovnoj prodaji, ali kupac pritom zadržava ista prava kao u redovitoj prodaji. Uključuje to i zamjenu kupljenih proizvoda, ali valja imati na umu da je na sniženjima slabija ponuda nego u redovnoj prodaji.
Akcijska prodaja
Svaka prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji je u osnovi akcijska prodaja, a ukoliko su ispunjeni još neki uvjeti trgovac je može oglasiti kao rasprodaju ili sezonsko sniženje.
Sezonsko sniženje
Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. Na ovaj oblik posebne prodaje trgovac ima pravo najviše dva puta godišnje, za zimsko sniženje od 27. prosinca, a za ljetno od 1. srpnja. Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, a ukoliko u tom razdoblju ne uspije prodati sve proizvode, trgovac ih može nastaviti prodavati po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, samo što u tom slučaju ne smije oglašavati sezonsko sniženje.
Rasprodaja
Prodavati proizvode po nižoj cijeni na rasprodaji trgovac ima pravo u slučaju prestanka poslovanja, ukoliko mu je poslovanje ozbiljno ugroženo ili ako prestaje s poslovanjem u dosadašnjim poslovnim prostorijama. Isto tako, rasprodaju može proglasiti zbog obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama, ali rasprodavati može samo određeni proizvod kojega prestaje prodavati, piše tportal.hr.
Hrvatska
Počela su zimska sniženja, trajat će do kraja veljače. “Trgovci su dužni učiniti jednu stvar”
Uobičajeno, nakon božićnih blagdana, a uoči Nove godine, započinju zimska sniženja u trgovinama. Sniženja su počela u petak u fizičkim trgovinama, a putem interneta već u četvrtak navečer.
Sezonsko sniženje, i zimsko i ljetno, traje najduže 60 dana, što znači da će ovo trajati do kraja veljače.
U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) i prije ovog sezonskog sniženja upozorili su na moguće zamke koje vrebaju potrošače prilikom kupovine.
“Veliki popusti često su samo mamac za nepromišljene kupnje, ali i za lažna sniženja cijena”, poručuju iz HUZP-a.
Trgovac je dužan istaknuti dvije cijene
Potrošače upozoravaju na najvažnije pravilo prilikom sezonskog popusta: Trgovci su dužni istaknuti dvije cijene – cijenu na sezonskom sniženju i najnižu cijenu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja.
“Tako će svima biti jasno koliko je zaista njihov proizvod snižen, odnosno koliko manje plaćaju od uobičajene cijene”, kažu u HUZP-u.
Tijekom sezonskih sniženja vrijede sva pravila kao i u redovnoj prodaji. Primjerice, cijene moraju biti jasno, vidljivo i čitko istaknute, a isticanjem obje cijene – redovne i snižene, potrošaču mora biti jasno koliko će platiti neki proizvod manje od njegove uobičajene cijene.
Također, ako trgovac tijekom sezonskog sniženja ne proda sve ponuđene proizvode, može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha. No, takvu prodaju nakon 60 dana ne smije više oglašavati kao sezonsko sniženje.
Sezonsko sniženje nije akcijska prodaja
Prema Zakonu o zaštiti potrošača, sezonsko sniženje jedan je od posebnih oblika prodaje. Druga dva su akcijska prodaja i rasprodaja. Posebni oblik prodaje podrazumijeva prodaju proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji.
Za razliku od akcijske prodaje tijekom koje se proizvodi prodaju po cijeni nižoj od cijene kakvu imaju u redovnoj prodaji, sezonsko sniženje znači prodaju proizvoda po sniženoj cijeni nakon isteka sezone.
Nekoliko savjeta kupcima
Što se tiče kupovine putem interneta tijekom sezonskog sniženja, u HUZP-u ponavljaju nekoliko zlatnih savjeta:
Kupujte na provjerenim web stranicama. Prije online kupovine provjerite internetske trgovine na besplatnom servisu iffy.cert.hr te provjerite iskustva i recenzije drugih kupaca.
Pročitajte opće uvjete da znate s kim sklapate kupoprodajni ugovor.
Ne ostavljajte druge podatke o kartici kojom plaćate osim broja računa i svoga imena i prezimena. Nikada ne dijelite i ne šaljite presliku kartice, broj kartice ili PIN.
Ne primajte pakete koje niste naručili. A od dostavne službe zatražite provjeru sadržaja paketa prije preuzimanja. Ako dostavljač to ne dozvoli ili ne da račun, vjerojatno se radi o prijevari.
Kolika sniženja nude trgovine
U nekim trgovinama još traju božićne akcije pa zasad nisu istaknule svoja zimska sniženja, ali smo provjerili petnaestak trgovina nekih poznatih brendova koje su to učinile. Evo kolike popuste nude tijekom zimskog sniženja:
Bershka do 50%
Borovo do 70%
Calzedonia do 50%
Deichmann do 50%
Europa 92 do 50%
H&M do 50%
Hervis do 50%
Intersport od 20 do 40%
JYSK do 60%
Mango do 50%
Massimo Dutti do 50%
Pull&Bear do 40%
S.Oliver do 50%
Stradivarius do 40%
Terranova do 70% na online kupovinu
Timberland do 50%
Zara do 40%
Hrvatska
Od 1.1. kreće naplata vrećica za voće i povrće u trgovinama. Poznata i cijena
Od 1. siječnja 2025. kreće naplata laganih plastičnih vrećica koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama.
U rujnu, kada je potvrđena obveza trgovačkih lanaca da uvedu naplatu laganih plastičnih vrećica, cijena još nije bila poznata. Sada su pojedini trgovci otkrili koliko će ove vrećice koštati u njihovim trgovinama.
Na naš upit odgovore su poslali Konzum i Studenac, a iz Kauflanda su poručili da će cijena vrećica biti objavljena i dostupna u svim njihovim poslovnicama od 2. siječnja. Ostali trgovci još nisu otkrili svoje cijene.
Studenac
“Cijena laganih plastičnih vrećica za voće i povrće iznosit će 1 cent”, odgovorili su nam iz Studenca.
Konzum
“U Konzumu podržavamo sve inicijative koje potiču smanjenje korištenja jednokratnih plastičnih vrećica te ukupno smanjenje plastičnog otpada, što je u skladu s ESG ciljevima naše kompanije.
Sukladno Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. te podrazumijeva naplatu laganih vrećica, u Konzumovim prodavaonicama na odjelima voća i povrća, mesnice i ribarnice naplaćivat će se korištenje laganih vrećica po cijeni od 1 centa po komadu.
O ovoj zakonskoj promjeni naše ćemo kupce informirati putem plakata na ulazu u prodavaonice, na odjelima voća i povrća, mesnice i ribarnice na kojima se spomenute vrećice koriste, kao i putem naše internetske stranice.
Pozivamo kupce da prilikom kupnje u našim prodavaonicama što češće koriste vlastite višekratne torbe kako bismo svi zajedno smanjili količinu dnevno upotrijebljene plastike, a Konzum će nastaviti provoditi inicijative s ciljem smanjenja ukupne količine upotrijebljenih materijala i posljedično nastalog otpada korištenjem što veće količine ponovno upotrebljivih i recikliranih materijala.
Kako bismo smanjili količine plastičnog otpada, u Konzumu već neko vrijeme provodimo i kampanju Jedna manje kojom potičemo građane na što češće korištenje višekratnih ekoloških torbi. Naši su kupci prepoznali vrijednost ove inicijative te su u ovoj godini, u odnosu na 2021., kada smo ju pokrenuli, kupili 56% više višekratnih vrećica i 30% manje jednokratnih vrećica”, poručili su iz Konzuma.
-
magazin4 dana prije
PRVI KRŠĆANSKI MUČENIK Danas slavimo blagdan sv. Stjepana
-
magazin4 dana prije
OBIČAJI / Danas se obilaze dragi ljudi: Sv. Stjepan je simbol oprosta i borbe protiv nepravde
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina na staru i Novu godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DANAS SVEČANO U SV. ŠIME / Zadarska crkva prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku