ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija
Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.
– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem. Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.
U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.
– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.
Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.
– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.
ZADAR / ŽUPANIJA
KONCERT U DOŠAŠĆU / Učenici OGŠ Sv. Benedikta u srijedu sviraju na Sveučilištu. Ulaz je besplatan
Nakon nedavnog gostovanja u Domu za starije i nemoćne Zadar, učenici, učitelji i ravnatelj Osnovne glazbene škole sv. Benedikta, jedine katoličke umjetničke škole u Republici Hrvatskoj, pozivaju sve zainteresirane na tradicionalni Koncert u došašću, u srijedu, 17. prosinca 2025. u 19 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
Koncert u došašću jedan je od tri velika učenička koncerta u organizaciji Osnovne glazbene škole sv. Benedikta i njihovih osnivačica, Benediktinki svete Marije. Na ovogodišnjem Koncertu u došašću predstavit će se polaznici predškolske glazbene skupine, školski zbor i orkestar te čitav niz najboljih solista na raznim instrumentima i nekoliko komornih sastava, ukupno preko 60 učenika. Prilika je to pokazati uspjehe rada i vježbanja kroz proteklo prvo polugodište tekuće nastavne godine, ali i veliku ljubav prema glazbi.
Učenici Osnovne glazbene škole sv. Benedikta na početku svog glazbenog školovanja odabiru između pet ponuđenih instrumenata: flaute, gitare glasovira, klarineta i violine te uz svesrdnu podršku svojih roditelja, stručno i kolegijalno vođeni od strane svojih učitelja svladavaju vrlo izazovne, ponekad naizgled nemoguće zadatke za djecu te dobi, napredujući i razvijajući sposobnosti u poticajnoj atmosferi. Najbolji od njih, a to ne ovisi samo o darovitosti, već i o pažljivom slušanju uputa stručnjaka, sustavnom radu i pozitivnom stavu, dobiju priliku predstaviti se na javnim koncertima, kakav je i Koncert u došašću, koji najavljujemo.
U vremenu koje nudi površnu zabavu, privid instant nagrađivanja u hiperdigitaliziranom svijetu i sve veću otuđenost djece od sebe samih, ovaj koncert je živi prikaz kako se zdravi interes, pretočen u još zdraviju interakciju, koja korespondira s razvijanjem redovitih radnih navika, a što u konačnici rezultira neprocjenjivim osjećajem uspješnosti kod osnovnoškolske djece, višestruko isplati ne samo kratkoročno, već postaje sastavni dio života budućih generacija.
Ulaz na koncert je slobodan!
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST / Dio Kožina u srijedu bez vode!
Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Europrojekt d.o.o., dana 17.12.2025. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 15:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Kožino, predio Primorje.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEČANA ZVONJAVA / Sudjelujte u jednom od najstarijih božićnih običaja Zadra i Dalmacije – Luncijanju u Arbanasima
Župa Gospe Loretske uputila je poziv na tradicionalno Luncijanje u Arbanasima 17./18. prosinca:
“Pozivamo sve vjernike, mještane i medije na praćenje i sudjelovanje u jednoj od najstarijih božićnih običaja Zadra i Dalmacije – Luncijanju, svečanoj zvonjavi koja naviješta dolazak Božića.
Luncijanje je svečana zvonjava koja se u Arbanasima održava u osmini prije Božića, neprekinuto više od stoljeća.
Program uključuje božićno bdjenje, pjevanje prigodnih pjesama ulicama Arbanasa te druženje uz fritule, čuvajući jedinstvenu lokalnu tradiciju pred kojom iduće godine obilježavamo 300. obljetnicu dolaska Arbanasa.
Kratka povijest Luncijanja:
Običaj Luncijanja potječe iz daleke dalmatinske prošlosti. U želji za očuvanjem svoje vjere i arbanaškog identiteta ukorijenjen je običaj Luncijanja (svečane zvonjave) koja se odvija 17. prosinca u osmini pred Božić, kao znak bdjenja, molitve i radosnog iščekivanja Kristova rođenja. Toga dana, navečer, u kućama su se obvezno pripremala prigodna jela, a u ponoć bi zvonila crkvena zvona, narod bi se okupljao ispred crkve, iz kuće bi se donosilo vino i jelo. Posvuda bi se čula pjesma. Ova dalmatinska tradicija, sačuvana neprekidno više od sto godina, danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola Arbanasa i dio bogate baštine koju s ponosom prenosimo budućim naraštajima.
Program:
19:00 sveta misa
23:00 – okupljanje na Trgu Gospe Loretske ispred ulaza u crkvu
procesijski ulazak u župni dvor
druženje u Oratoriju i bdijenje uz pjevanje prigodnih pjesama
00:00 – svečana zvonjava – Luncijanje
druženje u župnom dvoru i Oratoriju uz tradicionalne fritule
Luncijanje – ova izvorna Božićna vjerska tradicija se neprekidno održava u gradskom predijelu Arbanasi, koji dogodine pune 300 godina nastanka.
Usprkos uvozu svjetovnih običaja, ova naša izvorna dalmatinska tradicija se uspjela održati zahvaljujući predanosti stanovnika Arbanasa i ljubavi prema vlastitim korijenima i zato ju ovim putem promoviramo.”







