Svijet
Geomagnetska oluja koja je pogodila Zemlju mogla bi pokrenuti val uragana

Geomagnetska oluja već je izazvala nestanak radija i smetnje GPS-a, a sada nova studija sugerira da bi solarna oluja koja je pogodila Zemlju prošli tjedan mogla pokrenuti val uragana.
Tim je koristio model koji je promatrao aktivnost tropskih ciklona u proteklih 5500 godina i pronašao 11 vremenskih razdoblja u kojima je bilo 40 posto više oluja nego inače. Otkrili su da ta vremenska razdoblja imaju jednu zajedničku stvar: sunce je vrvilo od aktivnosti, piše Daily Mail, a prenosi tportal.
Teorija glasi: kada je sunce aktivno, ono pokreće snažne baklje energiziranih čestica koje pucaju kroz svemir. I kad udare u Zemlju, čestice sa sobom donose sunčevu energiju koja zagrijava naše oceane – osiguravajući gorivo za tropske oluje. Ova vijest dolazi u trenutku kada je Amerika već usred sezone uragana koja je spremna oboriti rekorde – već je najmanje 20 imenovanih oluja koje će pogoditi zemlju.
Solarna ili geomagnetska oluja veliki je poremećaj Zemljine magnetosfere – područja oko Zemlje kojim upravlja magnetsko polje planeta. A oluja od prošlog petka ocijenjena je s ‘G4’ (na ljestvici od jedan do pet), što je čini ‘jakom’ olujom.’
“Geomagnetske oluje mogu utjecati na infrastrukturu u orbiti blizu Zemlje i na Zemljinoj površini”, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) u izjavi prošlog četvrtka, navodeći kako bi oluja mogla “potencijalno poremetiti komunikacije, električnu mrežu, navigacije, radio i satelitske operacije”.
Vodeći autor studije Yang Wang sa Sveučilišta Florida State rekao je za DailyMail da ne može predvidjeti hoće li nedavna intenzivna solarna aktivnost dovesti do više tropskih ciklona ove godine.
Povoljniji uvjeti za razvoj jakih oluja
Sunčeva aktivnost ili ukupno solarno zračenje (TSI), korišteno u studiji, određeno je korištenjem ugljika u godovima drveća. Kada sunčeva aktivnost oslabi, vrsta ugljika nazvana ugljik-14 povećava se u atmosferi – a te se promjene mogu vidjeti u godovima drveća koji apsorbiraju ugljik iz zraka, prenosi tportal.
Glavni autor studije rekao je za DailyMail da je “uloga solarne aktivnosti u modulaciji aktivnosti tropskih ciklona složena. Kako se oceani zagrijavaju, imaju više energije na raspolaganju za pretvaranje u vjetar tropskog ciklona, čime potencijalno stvaraju povoljnije uvjete za razvoj jačih oluja”, objasnio je Wang.
Istraživački tim je rekonstruirao 5500 godina dugu evidenciju oluja za sjeveroistočnu regiju Meksičkog zaljeva i usporedio simulaciju s ugljikom koji su uhvatili godovi drveća kako bi odredili solarne događaje tijekom godina. Sunčeva aktivnost ili ukupno solarno zračenje (TSI) određena je pomoću ugljika u godovima.
Kada sunčeva aktivnost oslabi, vrsta ugljika nazvana ugljik-14 povećava se u atmosferi – a te se promjene mogu vidjeti u godovima drveća koji apsorbiraju ugljik iz zraka. Profesor Wang i njegov tim otkrili su da je u regiji Zaljeva bilo 19 uragana iz razdoblja od prije 14,10 do 820 godina i 16 događaja od prije 60 godina do 2016. godine – kada je tim počeo proučavati regiju Zaljeva.
“Ova statistički robusna koherentnost pojačane aktivnosti tropskih ciklona s većim sunčevim zračenjem podupire koncept da bi solarna aktivnost mogla biti važan pokretač klimatske varijabilnosti i aktivnosti tropskih ciklona svojim utjecajem na atmosfersku cirkulaciju, oceanske struje i temperaturu površine mora”, napisali su istraživači u studiji.
Pomaci u atmosferskoj cirkulaciji
Međutim, profesor Wang primijetio je i da sunčeva energija također može zagrijati gornje slojeve atmosfere, što smanjuje razliku u temperaturi između površine i gornjih slojeva atmosfere.
“Ovo ne samo da slabi okomito kretanje unutar tropskog ciklona u razvoju, već također uzrokuje pomake u atmosferskoj cirkulaciji”, nastavio je.
“Naši rezultati sugeriraju da kombinacija visokog sunčevog zračenja i drugih čimbenika, uključujući pojačanu El Niño/južnu oscilaciju, toplije temperature površine mora u Meksičkom zaljevu i pozitivne faze atlantske višedekadne oscilacije, stvara povoljne uvjete za formiranje tropskog ciklona.”
Svijet
Inflacija u SAD-u usporila u veljači

Inflacija u SAD-u usporila je u veljači prvi puta u pet mjeseci, uz zamjetan pad cijena benzina, pokazali su u srijedu podaci ministarstva rada.
Potrošačke cijene u najvećem svjetskom gospodarstvu bile su u veljači više za 2.8 posto nego u istom mjesecu 2024. godine, izračunalo je ministarstvo. U siječnju uvećane su na godišnjoj razini za tri posto.
Njihov rast usporio je tako prvi put od rujna prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.
Kada se isključe energija i hrana, cijene su u veljači bile više za 3.1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Podaci za siječanj pokazivali su 3.3-postotni rast.
Što je pojeftinilo, a što poskupilo – i koliko
Gorivo je u veljači bilo za 3.1 posto jeftinije nego prije godinu dana. U siječnju cijene su mu bile gotovo na razini početka prošle godine.
Lož ulje je pak ponovo oštro pojeftinilo, za 5.1 posto, otprilike kao i na samom početku godine. Plin je pak poskupio za čak šest posto, zamjetno snažnije nego u siječnju. Rast cijena struje umjereno je ubrzao, na 2.5 posto.
Hrana je poskupjela za 1.9 posto, otprilike kao i na početku godine.
Troškovi najma odnosno održavanja stana ponovo su zamjetno uvećani, za 4.2 posto, iako nešto blaže nego u siječnju.
I mjesečna usporedba pokazuje blaži rast potrošačkih cijena u veljači, za 0.2 posto. U siječnju bile su porasle za 0,5 posto.
Rast cijena usporio je tako prvi put od listopada prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.
Kada se isključe energija i hrana, potrošačke cijene porasle su također za 0.2 posto, upola blaže nego u prethodnom mjesecu, odražavajući niže cijene benzina i usluga prijevoza, za jedan odnosno 0,8 posto u odnosu na siječanj.
Svijet
Poremećen globalni vodeni ciklus: Gradovi pod udarom poplava i suša zbog porasta temperature

Vrijeme u nekim od najgušće naseljenih svjetskih gradova mijenja se od suša do poplava i opet natrag jer su rastuće temperature poremetile globalni vodeni ciklus, pokazala je u srijedu studija koju je naručila humanitarna organizacija WaterAid. Južna i jugoistočna Azija suočavaju se s najjačim trendovima porasta vlage, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika postaju sve sušnije, otkrili su istraživači u studiji vremenskih podataka prikupljanih 42 godine iz više od 100 najnaseljenijih svjetskih gradova. “Postojat će pobjednici i gubitnici povezani s klimatskim promjenama”, rekao je Michael Singer s Instituta za istraživanje vode na Sveučilištu Cardiff, jedan od autora studije. – To se već događa.
Kineski istočni grad Hangzhou i glavni grad Indonezije Džakarta na vrhu su popisa gradova koji pate od “klimatskih udara”, odnosno brzog slijeda dugotrajnih poplava i suša, pokazalo je istraživanje.
Čak 15 posto ispitanih gradova također se suočilo s najgorim od oba svijeta, s ekstremnim rizicima od poplava i suše koji rastu u isto vrijeme, među njima teksaški grad Dallas, kinesko trgovačko središte Šangaj i glavni grad Iraka Bagdad.
“Ne može se pretpostaviti da svako mjesto može imati sličan odgovor na atmosfersko zagrijavanje”, dodao je Singer. “Nije važno tko ste, jeste li bogati ili siromašni, ili imate li sjajnu infrastrukturu”, istaknuo je.
Kineski obalni grad Hangzhou prošle je godine postavio rekord s više od 60 dana ekstremno visokih temperatura, a također su ga pogodile teške poplave zbog kojih su se deseci tisuća ljudi morali evakuirati.
Petina gradova doživjela je preokret u klimatskim ekstremima, s glavnim gradom Šri Lanke Colombom i indijskim financijskim središtem Mumbaijem koji su postali daleko vlažniji, dok su glavni grad Egipta Kairo i Hong Kong stalno sušniji.
Mnogi gradovi koji su izgradili infrastrukturu kako bi povećali oskudnu zalihu vode ili ublažili štetu od poplava, sada se suočavaju s potpuno drugačijim okolnostima i morat će ulagati kako bi se prilagodili, upozorio je Singer.
Nekoliko onih koji su doživjeli povoljne promjene uključuju japansku prijestolnicu Tokio, London i kineski južni Guangzhou, koji su imali znatno manje kišnih i sušnih mjeseci u razdoblju od 2002. do 2023. nego u prijašnja dva desetljeća.
Svijet
Međunarodna svemirska postaja 150000. put okružila Zemlju

Međunarodna svemirska postaja (ISS) je jučer 150000. put napravila krug oko Zemlje, objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos.
Jubilarni krug ISS-a oko Zemlje trajao je od 11:32 do 13:05, a pratio se od indonezijskog otoka Sumatre prema Indijskom oceanu, objavila je Roskosmos na komunikacijskoj platformi Telegram. Otkako je lansiran njegov prvi modul 1998., ISS je prešao 6.4 milijarde kilometara, piše ruska državna novinska agencija TASS. “To je 30 puta više nego prosječna udaljenost od Zemlje do Marsa, četiri puta više nego od Zemlje od Saturna i gotovo jednako daleko kao orbita Plutona”, priopćio je Roskosmos.
Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Europska svemirska agencija (ESA) zajednički upravljaju ISS-om, velikim znanstvenim projektom koji se nastavio unatoč ratu Moskve protiv Ukrajine. Postaja je na visini od otprilike 400 kilometara iznad Zemlje.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin5 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…