Connect with us

magazin

Zemlja je pretrpjela najjaču solarnu oluju u posljednjih 20 godina, a dolazi još gore vrijeme

Objavljeno

2 godine prije

-

Sunce nas godinama upozorava na nadolazeću propast. Snažne erupcije, zračenja i plazme iz naše najveće zvijezde mogla bi pogoditi naš planet, pojačati atmosferu i magnetsko polje Zemlje i učinkovito “resetirati” većinu moderne tehnologije, piše Scientific American.

Dovoljno intenzivno “bombardiranje” Suncem moglo bi pokrenuti geomagnetsku oluju koja bi izbacila satelite iz orbite, skratila podvodne kablove koji spajaju internet i bacila svijet u tamu masivnim nestankom struje zbog srušenih električnih mreža. Ipak, prošlog vikenda, kada se dogodila jedna od najjačih sunčevih eksplozija u 20 godina, uspjeli smo izaći bez većih posljedica zahvaljujući godinama pažljivog planiranja. Oluja je oslabila i iako je solarno područje koje ju je izazvalo otad izbacilo dodatne monstruozne baklje, one na sreću više nisu usmjerene na Zemlju zbog Sunčeve vrtnje. No, iako smo prošli naš najveći test dosad, stručnjaci kažu da sada nije vrijeme za popuštanje opreza: Kad govorimo o većoj kataklizmičkoj solarnoj aktivnosti ne treba postavljati pitanje koje počinje s ‘ako’, nego s ‘kada’.

“Ovo je priča o uspjehu”, kaže za Scientific American Shawn Dahl, prognozer svemirskog vremena u Centru za predviđanje svemirskog vremena (SWPC) Nacionalne uprave za oceane i atmosferu u Boulderu.

Nakon što su zemaljski i svemirski teleskopi 8. svibnja otkrili više eksplozivnih izbijanja Sunca prema Zemlji, SWPC je izdao upozorenje o neizbježnom ozbiljnom svemirskom vremenu. Najmanje sedam od ovih ispada, poznatih kao izbacivanje koronalne mase ili CME, obavilo je naš planet milijardama tona solarne plazme – međuplanetarnim udarom koji je ostavio Zemljino magnetsko polje gotovo kao da je u modricama. Geomagnetska oluja bila je najteža od 2003. Predstavljala je potencijalno ozbiljnu opasnost za globalnu infrastrukturu, dok je također okupala velik dio svijeta prikazima polarne svjetlosti.

Trenutačno je teško reći koliko smo bili blizu katastrofe jer mnoge tvrtke – od kontrolora mreže do satelitskih operatera – ne žele otkrivati informacije o tome kako je geomagnetska oluja utjecala na njih, kaže Daniel Welling, znanstvenik za klimu i svemir u Sveučilište u Michiganu. “Ne žele izgledati kao da su ranjivi”, kaže. “Satelitski operateri moraju osigurati svoje letjelice, a to može biti vrlo skupo.”

Ipak, razna raštrkana izvješća već nude neki uvid u razorne učinke oluje. Praćenje letova pokazalo je kako zračne kompanije preusmjeravaju zrakoplove kako bi izbjegle Zemljine polove, gdje bi posade i putnici bili izloženi zabrinjavajućim skokovima kozmičkog zračenja izazvanog olujom. Transpower, poduzeće u državnom vlasništvu Novog Zelanda koje upravlja električnom energijom te zemlje, objavilo je da je preventivno “isključilo neke strujne krugove diljem zemlje u subotu 11. svibnja” i kao rezultat toga, nije bilo “nikakvog utjecaja na novozelandsku opskrbu električnom energijom.” U Minnesoti je tvrtka Minnesota Power otvorila kondenzatorske baterije kako bi riješila moguće posljedice oluje. Slične mjere opreza vjerojatno su poduzete iu drugim elektroenergetskim mrežama diljem svijeta, iako je zbog nedostatka informacija “jako” teško saznati koliko su te mjere bile učinkovite, kaže Welling.

Geomagnetske oluje također mogu pokvariti signale s GPS satelita, a više farmera prijavilo je probleme s GPS-vođenom poljoprivrednom opremom tijekom vikenda. U Južnoj Dakoti, traktor jednog farmera počeo je voziti u krug tijekom oluje, a više farmera prijavilo je prekide rada na društvenim mrežama.

LandMark Implement, zastupništvo John Deerea sa sjedištem u Nebraski i Kansasu, poslalo je svojim kupcima poruku da “isključe” GPS uređaje na svojoj poljoprivrednoj opremi. LandMark je odbio daljnje komentare kada su kontaktirani.

Oluja je predstavljala opasnost i u svemiru. Sedam astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji bilo je uglavnom sigurno od posljedica oluje, rekla je NASA, ali su morali poduzeti neke mjere opreza. “Posadi je rečeno da izbjegava niže zaštićena područja svemirske postaje”, kaže Sandra Jones, glasnogovornica NASA-inog svemirskog centra Johnson.

“Određena područja pružaju manju zaštitu od zračenja, poput zračne komore, dok druga područja, poput prostorija za posadu, pružaju poboljšanu zaštitu. Posada nikad nije bila u opasnosti, a razina energije se od tada smanjila.”

Veće skupine satelita, poput SpaceX-ove mega konstelacije Starlink koja prenosi internet na Zemlju iz niske orbite, također su bile pogođene, iako je puni utjecaj nepoznat. “Uvijek je zastrašujuće vrijeme za satelitske operatere, kada je velika oluja”, kaže Jonathan McDowell, astronom u Centru za astrofiziku Harvard & Smithsonian. Elon Musk, glavni izvršni direktor SpaceX-a, samo je primijetio na X-u da su sateliti “pod velikim pritiskom”, ali da se “za sada drže”.

U veljači 2022. tvrtka je izgubila 38 svježe lansiranih Starlink satelita nakon što su te letjelice prerano ponovno ušle u Zemljinu iznenada nabujalu atmosferu zbog prevelikog otpora geomagnetske oluje, ali čini se da su takvi problemi ovaj put izbjegnuti: Još jedno lansiranje Starlinka nastavilo se prema planu tijekom vikenda, uspješno postavljajući 23 satelita u višu orbitu, manje osjetljivu na takve učinke. Sangeetha Jyothi, računalna znanstvenica sa Kalifornijskog sveučilišta, Irvine, kaže da se čini da je geomagnetska oluja ipak povećala kašnjenja u komunikaciji satelita Starlink sa zemljom. “Vidimo određeni utjecaj, ali nije bio katastrofalan”, kaže ona. Za zemaljsku internetsku infrastrukturu koja se opskrbljuje preko podmorskih kabela, oluja “nije bila dovoljno jaka” da izazove probleme, dodaje ona.

Oticanje atmosfere uzrokovano solarnom olujom posebno je uočljivo na svemirskom teleskopu Hubble, koji se stotinama kilometara iznad našeg planeta još uvijek polako spušta prema Zemlji. Oluja je udvostručila Hubbleovu stopu propadanja orbite na “oko 80 metara dnevno umjesto 40 metara dnevno”, kaže McDowell. Claire Andreoli, glasnogovornica NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, rekla je za Scientific American da se trenutno procjenjuje da će Hubble izgorjeti u Zemljinoj atmosferi “sredinom 2030-ih”.

Sve u svemu, čini se da je naš planet uglavnom preživio najnoviju solarnu tiradu – društvo i civilizacija nisu došli do preranog kraja.

Ipak, nije vrijeme za preuranjeno slavlje, upozoravaju stručnjaci. Iako je bila velika, ova oluja nije najgore s čime se možemo suočiti u nadolazećim desetljećima ili možda mnogo prije. Sunce su kreće prema vrhuncu svog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti koji će dosegnuti 2025. godine.

Mjerenje snage bilo koje geomagnetske oluje je teško jer postoji mnogo čimbenika na Zemlji i u svemiru koji utječu na to, ali može se dati grubi broj. Snage geomagnetske oluje mogu se izraziti u nanotelasama (nT) na temelju mjerenja Zemljinog magnetskog polja, čija je baza oko –20 nT. Najsnažnije zabilježene geomagnetske oluje u povijesti, Carringtonov događaj iz 1859. i New York Railroad Storm iz 1921., obje su zabilježene na oko –900 nT, iako je prva bila potencijalno i do –1750 nT. Oluja prošlog vikenda bila je smirenija na -412 nT, kaže Dahl. “Iako je ovo bilo povijesno, nije bilo ni blizu razine iz 1921. i 1859. godine”, kaže on.

Tijekom proteklog desetljeća mnogo je naučeno o potencijalnoj prijetnji solarnih oluja, zahvaljujući radu SWPC-a i drugih organizacija. Puno smo spremniji nego što smo bili prije 10 godina.

Ishod, u SAD-u i inozemstvu, pojačao je vremenske prognoze za svemir, dajući najbolja upozorenja o nadolazećoj opasnosti od sunčevog baraža. Sunčeva oluja prošlog vikenda pokazuje da ovaj marljiv pripremni rad nije bio uzaludan. Ovaj put je sve išlo po planu. Ali kada nas udari mnogo jača oluja u stilu Carringtona, hoćemo li biti spremni? “Sunce je moćan neprijatelj”, kaže McDowell. “Nismo vidjeli najgore što može učiniti.”

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu