Hrvatska
Što kad kupite neispravan proizvod? “Imate pravo na prigovor, ali obično možete samo sjesti i plakati”
Vjerojatno nema potrošača koji bar jednom nije kupio neispravan ili na neki drugi način manjkav proizvod. Tada je prvi logičan korak odlazak u trgovinu gdje je kupljen i pokušaj da se na licu mjesta zamijeni novim ili dobije povrat novca.
No, većina potrošača također zna da stvari ne idu tako lako kako ih je bilo lako napisati u gornjoj rečenici. I potrošač je tada osuđen na pisanje. Pisanje prigovora trgovcu.
“Kada se na kupljenoj robi otkrije ili pokaže nedostatak (ili kvar) potrošači imaju pravo dvije godine od dana kupnje uputiti prigovor (reklamaciju) trgovcu kod kojega su to kupili. Prigovor se uvijek upućuje u pisanom obliku”, navode u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP).
Petnaest dana za odgovor na prigovor
Ako je o kupovini neispravnog ili manjkavog proizvoda pravovremeno obavijestio trgovca, kupac može zatražiti popravak istog ili zamjenu za novi proizvod ili, pak, sniženje cijene. Ako je zatražio popravak ili zamjenu, a to nije moguće ili nije izvedivo u razumnom roku, onda može zahtijevati sniženje cijene ili povrat novca, odnosno raskid ugovora. Trgovac je tada dužan omogućiti podnošenje prigovora osobno, putem pošte ili elektroničke pošte putem posebnog obrasca – pojašnjavaju u HUZP-u.
Kad primi prigovor kupca, trgovac je dužan odgovoriti u zakonskom roku od 15 dana. No u stvarnosti to se često ne događa i u HUZP-u kažu da im se zbog toga javlja mnogo potrošača tražeći pomoć ili savjet.
“Nekima ne odgovore ni nakon godinu dana”
“Javljaju nam se ljudi koji i nakon godinu dana, a ne onih 15 dana propisanih zakonom, nisu dobili nikakav odgovor. Većina trgovaca na prigovore odgovori u roku, ali uvijek ima onih koji ne odgovore. Potrošačima tada najprije savjetujemo da im ponovno pošalju prigovor ili ih podsjete da su prigovor poslali”, kaže nam Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
Prigovori se, kaže, najčešće podnose zbog neispravnih kućanskih uređaja i mobilnih telefona.
“Toga je najviše. Prošle godine bilo je i puno prigovora zbog neispravnih kosilica za travu, a sve je više prigovora kupaca električnih automobila zbog neispravnih baterija”, dodaje Knežević.
Ako trgovac ne odgovori u zakonskom roku od 15 dana ili ako kupac smatra da su mu i nakon odgovora trgovca potrošačka prava povrijeđena, tada mu preostaje obratiti se Državnom inspektoratu (DIRH). To se može učiniti osobno u sjedištu DIRH-a, elektronskom poštom (pisarnica.dirh@dirh.hr) ili putem online obrasca.
“Što im vrijedi pravo kad Inspektorat ne reagira?”
No i tada postoji jedna kvaka za koju se potrošač često uzaludno hvata. Naime, Državni inspektorat nema rok u kojem mora riješiti prijavu potrošača.
“U Državnom inspektoratu žale se da imaju premalo ljudi, a previše zahtjeva te da jednostavno ne stižu riješiti sve prijave. Tako je i s te strane takva zaštita potrošača vrlo nedjelotvorna. Što im vrijedi pravo koje imaju kad inspekcija na to ne reagira. Vjerojatno i trgovci znaju da je inspekcija spora pa i oni ne žure rješavati prigovore.
Sve to skupa loše je riješeno. Mislim da će opet biti potrebno mijenjati zakone”, napominje.
Nemamo sudove za potrošačke sporove
Vrlo malo slučajeva neispravnih uređaja, dodaje, bude riješeno razgovorom kupca i trgovca.
“Najčešće se ide na pisane prigovore, a ako se i tim putem ne riješi, kupci imaju pravo na naknadu štete. No i to bude za sjest’ i plakat. Trgovci teško pristaju na naknadu štete pa se mora ići na sudske tužbe. Potrošač pritom mora navesti kolika mu je nastala šteta pa se provodi vještačenje. Mi nemamo posebne sudove za potrošačke sporove, nego se ide redovnim putem na općinske sudove, tamo se dugo čeka, a i suci nisu baš vični potrošačkim temama niti im je Zakon o zaštiti potrošača pretjerano blizak”, objašnjava Knežević.
Za razliku od Hrvatske, mnoge zemlje imaju posebne sudove za potrošačke sporove.
“Mi smo o tome već počinjali razgovarati, ali problem je što nemamo s kim završiti razgovor jer se ekipe u nadležnom Ministarstvu gospodarstva stalno mijenjaju. Samo u dosadašnjim Plenkovićevim vladama promijenilo se sedam ministara. Svaki sa sobom dovede novu ekipu pa je teško nekakav ozbiljan posao raditi oko ovih tema”, kaže predsjednica HUZP-a.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa