Connect with us

Hrvatska

Više od polovine radnika u Hrvatskoj očekuje isplatu regresa

Objavljeno

-

Pixabay

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.iše od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.000 ispitanika, a pokazalo je da ove godine regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj, i to u prosječnom iznosu od 327 eura, što je rast od osam posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je to iznosilo 302 eura.

Dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika, 24 posto, 2021. je taj postotak skočio na 39 posto, 2022. na 49, a prošle godine na 52 posto, istaknuli su s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama, 93 odnosno 94 posto, ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa, 279 eura.

Najviše novca trebalo bi “sjesti na račune” zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika, njih 55 posto. S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

U svakom slučaju, regresom će radnici pokriti tek manji dio troškova ljetovanja, s obzirom da u prosjeku na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

U prosjeku, zaposleni građani Hrvatske na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je slično kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama, s 28 dana.

Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Naposljetku, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana, pokazalo je istraživanje.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje “prolaze” zaposleni u velikim tvrtkama koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla, 23 dana.

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29 posto radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.

Dvije trećine radnika, 66 posto, slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan, izvijestio je MojPosao.

Zanimljivost je i da pet posto radnika smatra da ima previše godišnjeg odmora na raspolaganju, te da to loše utječe na njihovu produktivnost.

Svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna “u komadu”, istraživanje je pokazalo da će tek svaki treći zaposleni (34 posto) na ljetovanju iskoristiti 15 radnih dana godišnjeg odmora.

Sličan broj hrvatskih građana (31 posto) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla. Zanimljivo, svaki peti radnik će ovog ljeta iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora, ističu s portala MojPosao.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu