Connect with us

Hrvatska

SVEČANO OBILJEŽAVANJE U ŠUMI BREZOVICA Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe

Objavljeno

-

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe koja simbolizira početak organiziranog otpora protiv fašizma i nacizma.

U spomen-parku Brezovica kraj Siska, u subotu će se održati središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u spomen na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica osnovan Prvi sisački partizanski odred.

Osnivanje odreda, šiji su zapovjednici bili Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, simbolizira početak organiziranog otpora u Hrvatskoj protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu.

Među 77 boraca našli su se i Mika Špiljak te Nada Dimić. Osnivanje odreda uslijedilo je nakon napada Njemačke na Sovjetski Savez, čime je započela intenzivna antifašistička borba na ovim prostorima.

Antifašistički ustanak, koji je započeo u Sisku, postupno se širio cijelom Hrvatskom.

Više od 500.000 hrvatskih građana aktivno je sudjelovalo u narodnooslobodilačkoj borbi, dajući svoj doprinos pobjedi nad fašizmom.

U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju formirane su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Središnjim obilježavanjem, na kojemu će prisustvovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odat će se počast hrvatskim antifašistima koji su tijekom Drugog svjetskog rata svoje živote položili za slobodu, omogućivši Hrvatskoj da se svrstava među pobjednike Drugog svjetskog rata u borbi protiv nacizma i fašizma.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kosor: Očekujem zanimljivu kampanju, tim više što DP iskazuje simpatije za Milanovića

Objavljeno

-

By

Bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor za N1 je prokomentirala objavu kandidature Zorana Milanovića za izbornu utrku i njegov drugi predsjednički mandat.

Kosor je najprije napomenula kako vijest da je Zoran Milanović objavio kandidaturu zapravo nije vijest. Vijest bi bila, kaže, da je objavio da mu ne pada na pamet ponovno se kandidirati.

Rekla je i da ne može decidirano odgovoriti na pitanje o Milanovićevim šansama jer to ovisi o tome tko će mu biti glavni protukandidat i tko će eventualno ući s njime u drugi krug te može li dobiti izbore već u prvom krugu.

“I on treba biti oprezan jer smo svjedočili u posljednjem nizu da se aktualni predsjednici – govorim o Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar Kitarović – nisu uspjeli potvrditi u drugom mandatu. Puno toga će ovisiti o protukandidatu koji će doći iz redova HDZ-a, ali i mogućim iznenađenjima u procesu kandidature”, kazala je Kosor.

“Sve ovisi o Plenkoviću”

Zasad, kaže, ne vidi kandidata iz HDZ-a koji bi mogao ugroziti Milanovića, a razlog tomu vidi u načinu kojim Andrej Plenković upravlja strankom.

“HDZ, a tu prije svega mislim na predsjednika stranke, nije odnjegovao nekog kandidata ili kandidatkinju tko bi se pripremao za ovu utrku. Znamo da Plenković vodi i stranku i Vladu tako što ih je pretvorio u one man band. Sve ovisi o njemu. Nitko ga ne može politički nadrasti i, da tako kažem, politički se oteti i postati sjajnija zvijezda od njega na političkom nebu. Tako da ne vidim tko bi mogao biti HDZ-ov kandidat i ugroziti poziciju Milanovića. Ali, treba biti oprezan. Možda to u ime HDZ-a bude neka nestranačka osoba, što je malo vjerojatno”, smatra bivša predsjednica HDZ-a.

U svakom slučaju, Kosor drži da HDZ kasni s isticanjem svoga predsjedničkog kandidata.

“Nije isto biti izazvač i braniti poziciju kao što je brani Milanović. On je u ovom trenutku puno lagodnijoj poziciji. Osoba koja bi bila HDZ-ov kandidat već se trebala profilirati i javnost ju je već trebala prihvatiti. Da je to učinjeno, puno Milanovićevih oštrica prema Plenkoviću tada bi otišlo na stranu tog protukandidata”, kazala je Kosor.

“Nekim potezima poljuljao je birače ljevice i centra”

Na pitanje je li Milanović danas u boljoj ili lošijoj poziciji kad kreće u osvajanje novog mandata, Kosor je ponovila da je Milanoviću puno lakše braniti poziciju na kojoj se već nalazi. No, napomenula je da je nekim svojim potezima tijekom mandata poljuljao birače, pogotovo s centra.

“Čuli smo predstavnika bošnjačke manjine koji govori o stajalištima Milanovića o Srebrenici zbog kojih ga sada neće podržati. Imao je i, po mom mišljenju, vrlo upitnih prijateljstava i srdačnih veza s nekim ljudima. Mislim, naravno, na Milorada Dodika. Njegovo određeno skretanje udesno poljuljalo je dio birača ljevice, ali sve će se to u konačnici zaboraviti i preko toga preći, ovisno o tome tko će biti s druge strane. Očekuje nas vrlo zanimljiva izborna utrka”, smatra Kosor.

“Očekuje se pritisak na Domovinski pokret”

Mnoge je, dodaje, njegova izjava uoči parlamentarnih izbora da više ne želi biti predsjednik, nego premijer, a potom njegovo reteriranje dovelo u stanje političke apatije. Čini joj se, kaže, da bi Milanović, da je tada dao ostavku i išao na parlamentarne izbore, danas vodio vladu.

“On spada među političare koji se uvijek znaju dočekati na noge. On je i preko te epizode prešao kao da se ništa nije dogodilo. Tako da zaista očekujem zanimljivu kampanju, tim više što i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret iskazuje simpatije za Milanovića. To će unijeti dinamiku i komešanje u vladajuću koaliciju. Bilo bi nezamislivo da Milanovića podupiru i SDP i DP, a da s druge strane DP ostane vjeran partner Plenkoviću u Vladi. To bi bilo nezamislivo, pa se očekuje određeni pritisak na Domovinski pokret”, procjenjuje bivša premijerka.

“Bila bi to kohabitacija tvrđa od tvrđe”

Na pitanje hoće li birači nagraditi ili kazniti tvrdu kohabitaciju Milanovića i Plenkovića u proteklih pet godina i niz otvorenih pitanja do kojih je ona dovela, Kosor kaže da će to ovisiti o procjeni birača tko je od njih dvojice za to bio više kriv.

“Dobar dio javnosti procjenjuje da je odgovornost Milanovića za te probleme manja. Reizbor Milanovića značio bi još tvrđu kohabitaciju, tvrđa od tvrđe bi bila, zato što bi to za Plenkovića vjerojatno bio posljednji premijerski mandat, a Milanoviću sigurno posljednji predsjednički. Tu bi nastala utrka za to tko će od njih dvojice biti bolje pozicioniran u povijesti Hrvatske”, smatra Kosor.

Milanović “zakazao” na Lex AP

Također je napomenula da je Milanović mogao bolje koristiti svoje nevelike, ali vrlo značajne predsjedničke ovlasti koje mu daje Ustav.

“Reći ću samo jedan – da potpisuje svaki zakon izglasan u Saboru. On dakle promulgira, to se tako pravno kaže, svaki zakon nakon što dođe iz Hrvatskog sabora on ga mora potpisati. On je bio izrijekom protiv tzv. Lex AP i točno je naznačio koje se zamke kriju iza toga i mogao je nepotpisati taj zakon. Mislim da ga je mogao nepotpisati i poslati na mišljenje Ustavnom sudu. Na taj način mogao je u okviru ustavnih ovlasti vrlo čvrsto i učinkovito pokazati svoje mišljenje. Bilo je još takvih primjera”, navela je.

Zaključila je da nas čeka jako zanimljiva kampanja za predsjedničke izbore.

“Očekujemo da se otvori kutija kandidata i da imamo jedno zanimljivo ljeto i više nego zanimljivu jesen”, rekla je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kreće bitka za Pantovčak: Kakav bi trebao biti protukandidat Milanoviću?

Objavljeno

-

By

Dizajner i direktor kreativnih kampanja Boris Malešević gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao najavu predsjednika Zorana MIlanovića da će se ponovno kandidirati za predsjednika.

Predsjednik Zoran Milanović u srijedu je najavio da će se ponovno kandidirati za predsjednika, ali bio je iznenađujuće kratak. Malešević smatra da je tako vjerojatno i bolje.

“Bilo je za očekivati da će se kandidirati. Bolje da je to rekao ovako usput, nego da je napravio pressicu. Mislim da je dobro napravljeno i u njegovom stilu.”

Kakvo naslijeđe prati Milanovića pred ulazak u još jednu predsjedničku kampanju?

“U protekle 4 i više godine pa sve do ovog kandidiranja za premijera je bilo odrađeno u skladu s tim njegovim obećanjem da će biti predsjednik s karakterom i da će imati stav. Nisam siguran da je kandidatura za premijera bila dobra za njega. Ne znam kakve će štete imati, možda hoće, a možda neće. To će se pokazati – kojem biračkom tijelu je sjelo, a kojem nije.”

Malešević je otkrio kakav bi trebao biti kandidat koji bi konkurirao Milanoviću.

“Kandidat koji pretendira doći na Pantovčak mora biti sušta suprotnost od onoga tko je danas na Pantovčaku. Ako je pozicija na Pantovčaku već zauzeta s čovjekom koji proizvodi nevjerojatan broj emisija i naslovnih stranica svojim izjavama, press konferencijama, ponašanjem… onda bi taj protukandidat trebao biti nekakav fin, uglađen čovjek, koji nema takav vokabular, ne koristi takve jezične kalambure, ne izaziva takvu medijsku pažnju.

Butković vs. Milanović

Malešević se osvrnuo i na Olega Butkovića koji “bocka” Milanovića putem Facebooka još od parlamentarnih izbora.

“To je jedna dobro osmišljena provokacija. I uspjelo je prije svega zahvaljujući Zoranu Milanoviću koji je to prihvatio. Mogao je to prešutjeti i ne bi bilo ništa od kravice”

Milanovićev forte

HDZ Milanovića naziva kršiteljem Ustava, ali Malešević smatra da mu to neće značajno otežati vođenje kampanje.

“Mislim da je bitnija stvar što se Milanović pozicionirao kao čovjek koji je jedini u stanju nešto reći i biti opozicija HDZ-u i ljudi ga doživljavaju kao nekoga tko se jedini usudi javno govoriti ono što oni misle. To mu je forte.”

Malešević sumnja da će Milanović u budućonsti mijenjati svoj stil i retoriku.

“Ljudima je bilo već jako dosadno već slušati tipične političke govore kad političari dugo pričaju, a ne kažu ništa. To danas ne prolazi. Danas se traže političari s osobnošću koji govore kratko, jasno, maltene uličnim jeizkom. Milanović često koristi nekakve slengove ulične ili tradicijske izraze. Nema šanse da on kaže – idem sutra ujutro biti fin.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Liječnica upozorava: Ovo su tri ključna problema u zdravstvu

Objavljeno

-

By

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), Nataša Ban Toskić, gostovala je u Novom danu kod Tihomira Ladišića, gdje je govorila o problemu s nedostatkom liječnika.

Ban Toskić navodi kako konkretnog plana i ideje nema. “Mi smo pristupili svim radnim sastancima i imali smo puno prijedloga no unatoč obećanjima do danas se nije dogodilo ništa, niti smo dobili plan što učiniti da se situacija makne s mrtve točke”, rekla je.

Tri problema

“Postoje tri problema. Ogromno administrativno opterećenje koje je iz dana u dan sve veće, potom velika kriza financiranja primarne zdravstvene zaštite, a posebice obiteljske medicine u koju se ulaže samo 2,5 posto zdravstvenog proračuna. Treći, najveći problem, je kao posljedica ovog dvoje, je veliki manjak liječnika s negativnim trendom. U idućih pet godina gotovo pola stanovnika u Hrvatskoj ostat će bez svog obiteljskog liječnika”, dodala je.

Navodi da se ponavlja stari način na koji se komunicira s liječnicima, a to je da sve doznaju iz medija. “To je nekorektno, da se izlazi u medije s nekim kvazi-idejama, a bez konzultacija s udrugama. Možda se novi plan pokaže uspješnim, no mi ga vidimo kao recikliranje starih ideja”, napomenula je.

“Najvjerojatnije žele nedostatak liječnika pokrpati na brzinu s netom diplomiranim liječnicima. To nije ništa novo, već od početka pandemije mladi liječnici mogu se odlučiti žele li raditi samostalno ili pod nadzorom mentora, ili žele odmah dobiti specijalizaciju. Ovo je isto, osim što ti mladi liječnici neće imati uz sebe mentora nego će imati nekoga starijeg kolegu kojeg će moći pitati za savjet”, otkrila je Ban Toksić.

Vatrogasna mjera

“To nije rješenje nego vatrogasna mjera jer ovdje trebaju raditi iskusni liječnici koji imaju specijalizaciju obiteljske medicine. I trebaju raditi stalni liječnici, a ne da se mijenjaju po potrebi”, dodala je.

Tvrdi da se interes mladih liječnika da rade u obiteljskim ordinacijama vidi iz iskustva. “Imamo 280 ordinacija gdje rade liječnici stariji od 65 godina. Nitko od mladih se ne javlja na natječaj, čak ni u velikim gradovima. Dok se u KB Dubrava na 6 specijalizacija javilo 60 kandidata”, rekla je.

“Specijalizacije se ne raspisuju, a fakultet dugo traje te mladi žele čim prije na specijalizaciju. U obiteljskoj medicini vide samo posao i administrativno opterećenje, kao i kontinuirane kazne i ljutnje pacijenta zbog cijelog sustava. To mlade ljude odbija”, navela je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu