Hrvatska
Rastu rate za 76.000 stambenih i 110.000 gotovinskih kredita, evo koliko
DIO GRAĐANA koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrdili su za RTL iz Hrvatske narodne banke. Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih kredita.
“Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine.
Tako je šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0.3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima”, kažu iz HNB-a.
HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.
Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS je objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Postupno će do kraja godine to učiniti sve banke.
Povećanje rata od pet posto
U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. “U scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa može se promijeniti u idućih godinu dana, te za 99 posto partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto”, navode u HNB-u.
Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti do 7 eura.
“S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle bi porasti proporcionalno tome”, ističu u HNB-u.
Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. “Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, ističu u HNB-u.
Dakle, i tu slijedi povećanje rata.
Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite – fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5 godina, ponekad i 10 godina).
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa