Hrvatska
Kosor: Očekujem zanimljivu kampanju, tim više što DP iskazuje simpatije za Milanovića
Bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor za N1 je prokomentirala objavu kandidature Zorana Milanovića za izbornu utrku i njegov drugi predsjednički mandat.
Kosor je najprije napomenula kako vijest da je Zoran Milanović objavio kandidaturu zapravo nije vijest. Vijest bi bila, kaže, da je objavio da mu ne pada na pamet ponovno se kandidirati.
Rekla je i da ne može decidirano odgovoriti na pitanje o Milanovićevim šansama jer to ovisi o tome tko će mu biti glavni protukandidat i tko će eventualno ući s njime u drugi krug te može li dobiti izbore već u prvom krugu.
“I on treba biti oprezan jer smo svjedočili u posljednjem nizu da se aktualni predsjednici – govorim o Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar Kitarović – nisu uspjeli potvrditi u drugom mandatu. Puno toga će ovisiti o protukandidatu koji će doći iz redova HDZ-a, ali i mogućim iznenađenjima u procesu kandidature”, kazala je Kosor.
“Sve ovisi o Plenkoviću”
Zasad, kaže, ne vidi kandidata iz HDZ-a koji bi mogao ugroziti Milanovića, a razlog tomu vidi u načinu kojim Andrej Plenković upravlja strankom.
“HDZ, a tu prije svega mislim na predsjednika stranke, nije odnjegovao nekog kandidata ili kandidatkinju tko bi se pripremao za ovu utrku. Znamo da Plenković vodi i stranku i Vladu tako što ih je pretvorio u one man band. Sve ovisi o njemu. Nitko ga ne može politički nadrasti i, da tako kažem, politički se oteti i postati sjajnija zvijezda od njega na političkom nebu. Tako da ne vidim tko bi mogao biti HDZ-ov kandidat i ugroziti poziciju Milanovića. Ali, treba biti oprezan. Možda to u ime HDZ-a bude neka nestranačka osoba, što je malo vjerojatno”, smatra bivša predsjednica HDZ-a.
U svakom slučaju, Kosor drži da HDZ kasni s isticanjem svoga predsjedničkog kandidata.
“Nije isto biti izazvač i braniti poziciju kao što je brani Milanović. On je u ovom trenutku puno lagodnijoj poziciji. Osoba koja bi bila HDZ-ov kandidat već se trebala profilirati i javnost ju je već trebala prihvatiti. Da je to učinjeno, puno Milanovićevih oštrica prema Plenkoviću tada bi otišlo na stranu tog protukandidata”, kazala je Kosor.
“Nekim potezima poljuljao je birače ljevice i centra”
Na pitanje je li Milanović danas u boljoj ili lošijoj poziciji kad kreće u osvajanje novog mandata, Kosor je ponovila da je Milanoviću puno lakše braniti poziciju na kojoj se već nalazi. No, napomenula je da je nekim svojim potezima tijekom mandata poljuljao birače, pogotovo s centra.
“Čuli smo predstavnika bošnjačke manjine koji govori o stajalištima Milanovića o Srebrenici zbog kojih ga sada neće podržati. Imao je i, po mom mišljenju, vrlo upitnih prijateljstava i srdačnih veza s nekim ljudima. Mislim, naravno, na Milorada Dodika. Njegovo određeno skretanje udesno poljuljalo je dio birača ljevice, ali sve će se to u konačnici zaboraviti i preko toga preći, ovisno o tome tko će biti s druge strane. Očekuje nas vrlo zanimljiva izborna utrka”, smatra Kosor.
“Očekuje se pritisak na Domovinski pokret”
Mnoge je, dodaje, njegova izjava uoči parlamentarnih izbora da više ne želi biti predsjednik, nego premijer, a potom njegovo reteriranje dovelo u stanje političke apatije. Čini joj se, kaže, da bi Milanović, da je tada dao ostavku i išao na parlamentarne izbore, danas vodio vladu.
“On spada među političare koji se uvijek znaju dočekati na noge. On je i preko te epizode prešao kao da se ništa nije dogodilo. Tako da zaista očekujem zanimljivu kampanju, tim više što i HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret iskazuje simpatije za Milanovića. To će unijeti dinamiku i komešanje u vladajuću koaliciju. Bilo bi nezamislivo da Milanovića podupiru i SDP i DP, a da s druge strane DP ostane vjeran partner Plenkoviću u Vladi. To bi bilo nezamislivo, pa se očekuje određeni pritisak na Domovinski pokret”, procjenjuje bivša premijerka.
“Bila bi to kohabitacija tvrđa od tvrđe”
Na pitanje hoće li birači nagraditi ili kazniti tvrdu kohabitaciju Milanovića i Plenkovića u proteklih pet godina i niz otvorenih pitanja do kojih je ona dovela, Kosor kaže da će to ovisiti o procjeni birača tko je od njih dvojice za to bio više kriv.
“Dobar dio javnosti procjenjuje da je odgovornost Milanovića za te probleme manja. Reizbor Milanovića značio bi još tvrđu kohabitaciju, tvrđa od tvrđe bi bila, zato što bi to za Plenkovića vjerojatno bio posljednji premijerski mandat, a Milanoviću sigurno posljednji predsjednički. Tu bi nastala utrka za to tko će od njih dvojice biti bolje pozicioniran u povijesti Hrvatske”, smatra Kosor.
Milanović “zakazao” na Lex AP
Također je napomenula da je Milanović mogao bolje koristiti svoje nevelike, ali vrlo značajne predsjedničke ovlasti koje mu daje Ustav.
“Reći ću samo jedan – da potpisuje svaki zakon izglasan u Saboru. On dakle promulgira, to se tako pravno kaže, svaki zakon nakon što dođe iz Hrvatskog sabora on ga mora potpisati. On je bio izrijekom protiv tzv. Lex AP i točno je naznačio koje se zamke kriju iza toga i mogao je nepotpisati taj zakon. Mislim da ga je mogao nepotpisati i poslati na mišljenje Ustavnom sudu. Na taj način mogao je u okviru ustavnih ovlasti vrlo čvrsto i učinkovito pokazati svoje mišljenje. Bilo je još takvih primjera”, navela je.
Zaključila je da nas čeka jako zanimljiva kampanja za predsjedničke izbore.
“Očekujemo da se otvori kutija kandidata i da imamo jedno zanimljivo ljeto i više nego zanimljivu jesen”, rekla je.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA16 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka