Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Britanski portal raspisao se o otočiću Galešnjak / Tu je i Beyonce slavila rođendan

Objavljeno

-

foto: TZ Pašman

Jadran iz godine u godinu privlači sve više stranih turista, a jedna od zanimljivih lokacija koja izaziva pozornost medija, ali i slavnih je Galešnjak, otočić smješten u Pašmanskom kanalu između otoka Pašman i mjesta Turanj.

Mnogima je zanimljiv jer je u obliku srca, već je ranije zapeo za oko slavnoj Beyonce, Jay Z-ju i Michaelu Jordanu, a sada se o njemu raspisao i britanski The Mirror.

Otkrio ga Napoleonov kartograf 1806.

Otok Galešnjak, poznat i kao “Otok ljubavi”, prvi je po svom neobičnom obliku zabilježio Napoleonov kartograf Charles-François Beautemps-Beaupré, koji ga je 1806. godine uvrstio u svoj atlas dalmatinske obale”, uvod je u tekst koji je Mirror objavio o našem otočiću, a koji je dosad oduševio neke od najvećih svjetskih zvijezda i krije zanimljivu povijest, prenosi Gloria.

O njemu se zapravo ne zna puno, prije Beautemps-Beaupréovih zapisa nije spominjan, a od tada su tamo otkrivena tri ilirska grobna humka, kao i ostaci antičkih građevina. Spomenuti medij navodi i da je otok, koji je u privatnom vlasništvu obitelji Jureško, postao viralan 2009. godine nakon što je njegov jedinstveni oblik srca bio istaknut na Google Earthu, a od tada je postao jedno od omiljenih lokacija svjetske elite.

…a 2009. i Hollywood

Prisjećaju se i da je američka pjevačica Beyonce prije tri godine tamo proslavila 39. rođendan, posjetio ga je umirovljeni košarkaš i NBA zvijezda Michael Jordan, kao i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, američki milijarder Jeff Bezos. Na Galešnjaku ne postoje hoteli, luksuzne vile ili restorani, no unatoč tome svi oni pohrlili su vidjeti to čudo prirode, na kojem nema uobičajene ljetne gužve.

Kod srcolikog otočića Galešnjak bila je usidrena 96 metara duga i 200 milijuna dolara vrijedna superjahta Faith, na kojoj su ljetni odmor proveli Beyonce i Jay-Z.

Otok je dostupan i onima koji se ne nalaze na listama milijardera ili holivudskih faca, pa se iz Tkona na Pašmanu bilo tko može zaputiti na izlet brodicama koje će vas tamo prevesti. Odlična vijest za one koji žele imati vjenčanje za pamćenje je da na otoku postoji mogućnost organiziranja zaruka ili pak intimnih svadbenih ceremonija, a prošle je godine proglašen jednom od najromantičnijih lokacija na svijetu.

Prodavali se dijelovi parcela

Znanstvenici s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru su 2019. godine otkrili da su na njemu prije više od sedam tisuća godina živjeli ljudi. Prošle godine je njegov dio bio oglašen za prodaju onima “malo” dubljeg džepa. Na stranici Index oglasi prodavao se po cijeni od deset milijuna eura, a nekoliko mjeseci kasnije cijena mu se popela na čak trinaest milijuna.

“Otok u obliku srca koji ima cca 142.000 m2, od kojih je na prodaju dio s nešto više od 30.000 m2, koji je u jednom komadu i rasprostranjuje se na više od 500 metara obale! S ovom nekretninom možete napraviti stvarno nešto jedinstveno, pogotovo kad su vam stalno parkirani gosti s jahtama poput Beyonce i Jay Z-ja, Jeffa Bezosa, Michaela Jordana itd.”, pisalo je tada u oglasu koji danas više nije aktivan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu