Hrvatska
Mirovine od danas službeno veće: Evo kada će umirovljenicima stići povećanje
Mirovine od danas rastu za najmanje oko sedam posto, preliminarno je izračunao Željko Šemper. Međutim, svi potrebni podaci za izračun o cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu bit će poznati tek 20. kolovoza, što znači da umirovljenicima današnje povećanje stiže tek u rujnu sa zaostacima. Dakle, rast troškova života već se dogodio, ali stariji građani moraju se strpjeti sve do rujna, bez obzira i na rast plaća i na rast cijena.
Mirovine se usklađuju 1. siječnja i 1. srpnja prema promjenama rasta prosječne plaće i potrošačkih cijena, što znači da su one već od danas službeno veće. Međutim, više je tako u teoriji, nego u praksi, barem zasad. Naime, potrebno je pričekati sve podatke Državnog zavoda za statistiku za prethodne mjesece, kako bismo mogli izračunati točan postotak usklađivanja. Mirovinski analitičar Željko Šemper izračunao je preliminarno, prema dosad dostupnim podacima, da bi nadolazeće usklađivanje mirovina moglo iznositi oko 7,26 posto, o čemu smo pisali ovdje.
Za veće usklađivanje zaslužan je rast plaća
“Cijene su u razdoblju od siječnja do svibnja, u odnosu na ono od srpnja do studenoga rasle 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na ono od srpnja do listopada, plaće su rasle za 10,2 posto. Tako prema još uvijek staroj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora rasta, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 posto”, izračunao je Šemper.
Za konačan postotak usklađivanja od 1. srpnja nedostaju podaci o cijenama za lipanj, kao i o plaćama za svibanj i lipanj, što ćemo saznati 20. kolovoza. To znači da će povećanje umirovljenicima biti isplaćeno u rujnu na mirovinama za kolovoz. Tada će dobiti i povećanje za srpanj pa će tako u rujnu na račune ‘sjesti’ dvostruki iznos usklađivanja.
Više od 600.000 umirovljenika, unatoč rastu mirovina, živi s manje od 470 eura mjesečno, o čemu smo pisali ovdje, piše Mirovina.
Teško da ćemo oboriti rekord iz lanjskog srpnja
Podsjetimo, mirovine su od 1. siječnja rasle manje nego što će to biti od 1. srpnja, za 4,19 posto, o čemu smo pisali ovdje. Inače, isplata siječanjskog usklađivanja kasni još više pa povišica umirovljenicima dolazi tek u travnju s isplatama za prethodna tri mjeseca. Rekordno usklađivanje otkako je naše države dogodilo se u jeku inflacije lani. Tada je srpanjsko usklađivanje bilo nikad većih 8,42 posto. Premda se rekord dogodio u jeku inflacije, na toliki rast mirovina više je utjecao rast plaća, nego rast cijena.
Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su od 50 usklađivanja od 1999. godine do danas, samo u deset usklađivanja cijene bile povoljniji parametar od plaća. Takvim modelom usklađivanja ne može doći do smanjivanja jaza između mirovina i plaća do obećanih 60 posto, već jedino izvanrednim povećanjem samo mirovina, o čemu više možete pročitati u analizi proteklih usklađivanja.
Usklađivanje zaostaje za rastom troškova života
Kod izračuna usklađivanja prema mjesečnim kretanjima plaća i cijena u proteklom polugodištu, a u odnosu na ono koje mu prethodi, važan faktor je i sama formula. Mirovine se usklađuju u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta (cijena ili plaća). Premda je Vlada prihvatila povećanje formule na 85:15, ona zakonski još uvijek nije provedena, a očekuje se da će se usklađivanje tek od siječnja iduće godine računati u novom omjeru. Kada bi se on primijenio sada, mirovine bi rasle više, za oko 8,73 posto. Još povoljniji iznos osigurala bi primjena povoljnijeg faktora rasta u stopostotnom omjeru.
Realno povećanje mirovina uvijek je nešto manje od postotka. Iako je riječ o vrlo malim odstupanjima, koja se broje u centima, na ukupan broj umirovljenika riječ je o nekoliko milijuna eura ‘uštede’ za državni proračun, o čemu smo pisali ovdje. Nadalje, problem je što postotak jednima donosi 30-ak eura više, a drugima po 150 eura, čime se neprestano povećava jaz između niskih i visokih primanja u starosti. Usto, umirovljenici upozoravaju da izračun i isplata umirovljenika previše kasne u odnosu na realno povećanje troškova života koje se već dogodilo u proteklih više od pola godine, na što je ovdje upozorila i umirovljenica Jasna.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa