Hrvatska
Počela su ljetna sniženja: Državni inspektorat kreće u provjere, kazne su velike
Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati.
Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati
Od 20, 50 pa sve do 70 posto! Odjeća, obuća, modni dodaci, tehnika… Kupci su u lov na ljetna sniženja u trgovinama krenuli od jutra.
Ana iz Zagreba tako je išla u potragu za rođendanskim poklonom, ali nije oduševljena sniženjima: “Uvijek može bolje”, rekla nam je.
Luka je isto skeptičan pa kaže: Pa ima par proizvoda ono koji su na dosta velikim sniženjima, ali kako koji proizvod i koja marka.”
“Mislim da je skuplje tu nego u Švicarskoj”
Kakva su sniženja, koliko ste potrošili? “Bome ne znam, pa možda 50, 60 eura”, rekla nam je Mihaela, a Sven, također iz Zagreba, bio je discipliran: “Rekao sam si unaprijed 250 eura, ne idem preko jer mi treba za neke određene stvari još, tako da evo 250 eura danas, ali ćemo vidjeti do kraja ljeta koliko će se potrošiti.”
“Pa evo ja sam potrošila za sina, a sada je otišlo već 100 eura. Mislim da je ipak skuplje ovdje u Hrvatskoj nego u Švicarskoj”, procijenila je Švicarka Karla.
Iako ljetna i zimska sniženja nisu termini kada trgovci bilježe najveću zaradu, potrošnja ove godine je u porastu – pa nastavak tog trenda trgovci očekuju i tijekom sniženja.
Sniženja kao mamac za potrošače
“Svi naši zakupci unutar shopping centra zaista jako dobro paze, ističu cijene onako kako je i obavezno. Znači najniža cijena koja je bila u zadnjih 30 dana, znači kroz cijeli lipanj i nova cijena koja je sad na ljetnom sniženju koje moraju biti jasno i vidljivo istaknute i koliko smo mi vidjeli, barem za sada, apsolutno svi se toga drže”, rekla je Marija Gamulin, glasnogovornica trgovačkog centra.
A ono što se ne proda tijekom ljetnog sniženja – trgovci mogu prodavati sve do isteka zaliha, ali isključivo po sniženoj cijeni. Dok se kupci nadaju što jeftinijim ulovima, trgovci često koriste sniženja i kao mamac za potrošače.
“Kad se uđe u prodavaonicu onda nema baš puno toga što je tako visoko sniženo, odnosno to što je visoko sniženo nije što bi potrošači vrlo rado kupili. Jer se dešavalo da trgovci jednostavno podignu cijene prije sniženja, onda za vrijeme sniženja vrate na onu normalnu cijenu i zapravo sniženja nema”, objašnjava nepoštene tržišne prakse Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.
Zbog toga Državni inspektorat kreće u nadzor trgovina. Tijekom prošlogodišnjeg ljetnog sniženja obavljena su 192 nadzora i utvrđeno 30 prekršaja. Kazne su velike, a inspektorat poziva građane da im prijave svaku nepravilnost.
“Tu se uglavnom radi o uopće neisticanju cijena, o pogrešnom, odnosno onom koje nije sukladno Zakonom o zaštiti potrošača. Pa kazne su dakle od nekakvih 1327 eura do 26 600 eura za trgovca, a za obrtnika su naravno manja – od nekakvih 660 eura pa do 1990 eura”, objašnjava Mirna Brkić Pavišić iz Državnog inspektorata.
Svako sniženje može trajati najviše 60 dana, pa kupci ovaj put imaju vremena do do rujna.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa