Lidl Hrvatska i ove je godine odlučio nagraditi trud i svakodnevnu predanost svojih zaposlenika.

U najnovijoj objavi na LinkedIn-u, kompanija ističe kako je priredila ljetne poklone za još jednu veselu sezonu.

No, osim ljetnih poklona, i ove su godine svim svojim zaposlenicima isplatili i ljetnu novčanu nagradu, piše Poslovni dnevnik.

Prošle je godine Lidl ostvario najvišu neto dobit (56,6 milijuna eura), dok je prosječna plaća iznosila 1.500 eura.

Bruxelles planira nametanje carina na jeftinu robu kupljenu iz kineskih internetskih trgovina, među kojima su popularni Temu i Shein. Tako nastoje zaustaviti porast robe iz Kine za koju EU kaže da je nestandardna.

Europska će komisija kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje sadašnjeg praga od 150 eura ispod kojeg se artikli mogu kupovati bez carine, piše Financial Times, pozivajući se na potvrde koje su dobili od tri osobe. Glavne platforme na koje se cilja su Temu, AliExpress i Shein, potvrdio im je jedan službenik.

Komisija tvrdi da je prošle godine u EU uvezeno 2,3 milijarde artikala ispod tog bescarinskog praga od 150 eura. Uvoz putem e-trgovine se više nego udvostručio te je u travnju premašio 350.000 artikala, a to su gotovo dvije isporuke po kućanstvu. Kina ima koristi od subvencioniranih troškova poštarine, što znači da im je isplativo zračnim putem slati jeftinu robu.

Ove bi se odredbe primjenjivale na sve online trgovce koji izvan EU dostavljaju izravno kupcima iz EU. Amazon sa sjedištem u SAD-u obično koristi prodavače sa sjedištem u Europi.

PDV
Druga moguća mjera bila bi obavezna registracija velikih platformi za plaćanja PDV-a online, bez obzira na njihovu vrijednost, prenosi Poslovni dnevnik.

Od 2021. paketi poslani tvrtkama iz EU već plaćaju PDV bez obzira na vrijednost paketa, no oslobođeni su plaćanja carine.

Iz Temua su poručili da njihov rast ne ovisi o jeftinim artiklima i da su otvoreni i podržavaju bilo kakve prilagodbe politike od strane zakonodavaca koje su u skladu s interesima potrošača, sve dok su te politike pravedne.

AliExpress ističe da surađuje sa zakonodavcima kako bi osigurao da kontinuirano budu u usklađenoj poziciji na tržištu EU. Iz Sheina su također rekli da potpuno podržavaju napore za reformu carina.

Proizvođačke cijene proizvoda u europskoj industriji stabilizirale su se u svibnju, a Hrvatska je bilježila najveći pad od ulaska u Europsku uniju, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni smanjile su se u svibnju za 0.2 posto u odnosu na travanj kada su, prema Eurostatovim podacima, pale za jedan posto.

U EU smanjile su se za 0.3 posto, nakon 0.7-postotnog pada u travnju. Najveći uteg cijenama bio je i u svibnju energetski sektor, čiji su proizvodi u eurozoni pojeftinili za 1.1 posto i za 1.3 posto u EU, izračunali su statističari.

U ostalim sektorima proizvođačke cijene zadržale su se, više-manje, na travanjskoj razini. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni uvećane su za 0.1 posto, a u EU za 0.2 posto, izvijestio je europski statistički ured.

Najveći rast u Irskoj
Daleko su najviše u svibnju na mjesečnoj razini, prema Eurostatovim podacima, pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj, za 4.1 posto u odnosu na travanj, kada su se bile smanjile za 1.9 posto.

Pad je najsnažniji od ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. U travnju bile su se smanjile za 1.9 posto. Slijede Grčka i Švedska s padom proizvođačkih cijena za 2.9, odnosno 1.8 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 7.7 posto u odnosu na travanj.

Slijede Bugarska i Estonija s rastom cijena za 4.5 odnosno za 2.1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u svibnju za 4.2 posto u eurozoni i za 4.0 posto u EU, izračunali su statističari.

Podaci za travanj bili su pokazali 5.7-postotni pad cijena u zoni primjene zajedničke europske valute i 5.4-postotni pad na razini Unije. Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju energetski sektor, za 11.4 posto u eurozoni i za 10.3 posto u EU.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj najveći pad u Slovačkoj
Zamjetno su smanjene i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, nekih tri posto na oba područja. Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1.6 posto u eurozoni te za 1.8 posto u EU. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara bile su u eurozoni niže za 0.4 posto nego u prošlogodišnjem svibnju i za 0.6 posto u EU.

Najviše su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 20.7 posto. Slijede Poljska, Francuska i Latvija, gdje su se smanjile oko 6.8 posto. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u svibnju i Hrvatska, za 4.4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

U travnju bile su se smanjile za 2.0 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Luksemburgu, za 17.7 posto. Slijede Švedska i Češka gdje su uvećane za 1.3, odnosno za 1.0 posto.