Connect with us

Hrvatska

Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”

Objavljeno

1 godina prije

-

foto: Saša Čuka

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.

Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).

Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.

Stari kontinent doslovno je najstariji

Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.

Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.

Hrvati po starosti 21. u svijetu

Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.

A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.

Dva faktora pridonose starenju

Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.

“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.

“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”

U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.

“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.

Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.

“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.

Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”

Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.

Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.

Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.

U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina

Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.

“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje

Objavljeno

16 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.

I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.

Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.

Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”

Objavljeno

17 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.

Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha

Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.

“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.

Cjepiva ima dovoljno

Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.

Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.

Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.

Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri

“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.

Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.

Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.

“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.

Vjeruju li građani struci?

I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.

“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:

“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”

Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.

Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica

Objavljeno

2 dana prije

-

17. prosinca 2025.

By

Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.

Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Colussi SpA., Italija

Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska

Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu