Connect with us

Hrvatska

Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.

Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).

Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.

Stari kontinent doslovno je najstariji

Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.

Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.

Hrvati po starosti 21. u svijetu

Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.

A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.

Dva faktora pridonose starenju

Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.

“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.

“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”

U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.

“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.

Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.

“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.

Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”

Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.

Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.

Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.

U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina

Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.

“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ove ribe u Jadranu ima više nego prijašnjih godina, ali to možda i nije dobra vijest

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona lova na tune bliži se kraju, a ribari svjedoče da te ribe ove godine u Jadranu ima više nego prijašnjih godina pa čak i desetljeća. Veseli to i stručnjake jer je to znak da se ugrožena plavoperajna tuna oporavlja.

Veliko uzbuđenje tunolovaca kod Jabuke prije desetak dana. Braća Arković nikada u dvadesetak godina karijere, kažu, nisu ulovili na toliko tune odjednom, a pitanje je je li ikad i itko drugi.

“Vidiš ti šta je to. Vidiš koliko smo ulovili. Jedva smo ih čapali, od 20 do 200 kila.”

Koliko je težak ulog još se zbraja, bit će poznato za nekoliko dana. Njihov brod Preko jedan je od 18 brodova plivarica s dozvolom za tunolov u za to predviđeno vrijeme – od kraja travnja do kraja lipnja s mogućnošću produljenja do 15 srpnja. Tunolovci kažu, više nemaju problema s ulovom tune.

“Pri kraju smo ispunjavanja kvote, tune ima u moru. Inače, zadnjih šest godina od kada smo uspjeli produljiti sezonu za dvadesetak dana nemamo problem sa zadovoljavanjem kvote,” rekao je Kristijan Zanti, voditelj ribolova Sardina.

Stroge mjere zbog ugroženosti

Zbog ugroženosti plavoperajne tune još prije deset godina Međunarodna je organizacija koja se bavi njihovom zaštitom uvela stroge mjere kontrole i upravljanja tunolovom. One se provode i danas.

“Svaki ulov koji se prebacuje snima se stereoskopnim kamerama. Tuna se mora prebrojiti. Kad dođe na uzgajalište ona se ponovno broji tako da otprilike za svaki ulov znamo koje su to količine”, kazao je Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede.

Jedna od tih mjera su i kvote koje se određuju za svaku državu posebno, a onda država tu tonažu raspodjeluje tunolovcima u Hravtskoj – 900 tona kvota je primjerice za plivarice, 120 za udicu.

“Mi smo sada na preko tisuću tona, nema dugo da smo bili na kvoti od 300 tona – i država i cijeli Mediteran. tako da sa pojavom boljeg stanja onda se povećava kvota, kažem kvota je sad do 2025., a nakon toga će se ponovno raditi procjena stanja i nakon toga će se ponovno odlučit što dalje”, tvrdi Mišura.

Ugrožena tuna – polako se obnavlja, kažu na Institutu za oceanografiju – što zbog mjera, što zbog prirode.

Tunolovci imaju problem

“Ovi koji vjeruju da su te mjere urodile plodom, podržavaju ih i drže da je to zbog tih restriktivnih mjera i kontrola. Međutim, postoje i oni koji smatraju da je tu i priroda umiješala svoje prste da zbog globalnog zatopljenja mora da se sezona mrijesta produljila,” izjavio je Leon Grubišić iz Instituta za oceanografiju.

Međutim, tunolovci sada imaju novi problem: ulov je jača strana priče, kažu, situacija na tržištu slaba: sve je više ribe na tržištu, a u Japanu – zemlji u koju najčešće izvoze, kriza.

“Iz godinu u godinu, s povećanjima kvote cijena pada. Pogotovo ovaj naš biznis hrvatski, dakle s manjom ribom kojoj treba godinu i pol dana da se uzgoji više nije profitabilan. Ne znamo što će nam to u budućnosti donijeti. Za sada, nadamo se da će to ići na bolje”, kaže Zanti.

Pa sada, kažu, traže i pokušavaju probiti i na nova tržišta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Sljedeći tjedan ponovno dolazi afrički pijesak, a evo kad možemo očekivati vrhunac toplinskog vala…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu Bojana Lipovšćaka.

Pod utjecajem visokog tlaka stacionarne anticiklone nad Sredozemnim morem i južnom Europom prevladava vedro stabilno i suho vrijeme. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se nad sjevernom i sredenjom Europom sjevernije od Alpa. Nad zapadno Sredozemlje i Pirinejski poluotok jugozapadni vjetrovi donose topao zrak sa sjeverozapada Afrike koji će se idućih tjedan dana premještati preko Sredozemlja prema istoku. Vrhunac novog toplinskog vala s temperaturama do 38C u našim krajevima bit će krajem idućeg tjedna.

Danas sunčano, toplo i vruće. U planinskim krajevima unutrašnjosti poslijepodne slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će poslijepodne zapuhati do umjeren maestral. Najviše dnevne temperature zraka od 27 do 33C. Temperatura mora je od 25 do 27, a UV indeks vrlo visok.

Sutra nastavak sunčanog i stabilnog vremena, u kotlinama unutrašnjosti ujutro moguća je kratkotrajna magla uz jutarnje temperature zraka od 10 do 15C. Na Jadranu topla noć s temperaturom oko i iznad 20C. Najviše dnevne temperature zraka od 28 do 34C.

Nedjelja sunčana uz prolazno naoblačenje u sjeverozapadnim krajevima i unutrašnjosti. Temperature zraka u daljnjem porastu tako da će jutarnje temperature u unutrašnjosti biti od 13 do 18, a na Jadranu iznad i oko 21C – po meteorološkoj nomenklaturi kad je minimalna temperatura viša od 20C to je dan s toplom noći. Poslijepodnevne temperature zraka od 28 do 34C, po meteorološkoj nomenklaturi dan s maksimalnom temperaturom višom od
30C je vruć, dan a s maksimumom od 25 do 30 C topao dan. Na Jadranu će u nedjelju zapuhati slab jugoistočnjak.

Sljedeći tjedan temperature u porastu tako da će do kraja tjedna ponovo doseći vrijednosti i do 38C. Topao afrički zrak koji struji nad naše krajeve donijet će ponovo manje količine pijeska te će nebo ponovo sijati žučkastim sjajem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZMO prodaje stanove, početne cijene su dosta povoljne

Objavljeno

-

By

Na internetskim stranicama HZMO-a objavljen je javni natječaj za prodaju nekretnina- stanova u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nekretnine se prodaju u zatečenom stanju “viđeno – kupljeno“. Prodavatelj ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke nekretnine koja je predmet javne prodaje.

Jamčevina
Stanovi za koje je naznačeno da su u izvanknjižnom vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u posjedu su prodavatelja, ali nisu u zemljišnim knjigama upisani kao njegovo vlasništvo, što ne utječe na pravo vlasnika da raspolaže sa svojom nekretninom. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kupcima će predati stan u posjed i dati svu potrebnu dokumentaciju kojom raspolaže za stan, međutim dužnost kupca je da upiše stan u zemljišne knjige.

Ponuditelji su dužni uplatiti jamčevinu u visini 10 posto početne cijene nekretnine u korist Državnog proračuna. Izabranom ponuditelju uplaćena jamčevina uračunava se u cijenu, a ostalim ponuditeljima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vratit će jamčevinu u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude, s tim da ponuditelj kojem se vraća jamčevina nema pravo na kamate za razdoblje od njezine uplate do isplate.

Krajnji rok
Krajnji rok predaje ponuda je 6. kolovoza 2024., a ponude će se otvarati 19. kolovoza 2024. u 10.00 sati u prostorijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, dvorana A, II. kat. Otvaranju ponuda mogu biti nazočni samo ponuditelji osobno ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja (potrebna punomoć ovjerena kod javnog bilježnika), naveli su iz HZMO-a.

Više informacija o lokacijama, cijenama i uvjetima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu