Connect with us

Hrvatska

Ove ribe u Jadranu ima više nego prijašnjih godina, ali to možda i nije dobra vijest

Objavljeno

-

Pixabay

Sezona lova na tune bliži se kraju, a ribari svjedoče da te ribe ove godine u Jadranu ima više nego prijašnjih godina pa čak i desetljeća. Veseli to i stručnjake jer je to znak da se ugrožena plavoperajna tuna oporavlja.

Veliko uzbuđenje tunolovaca kod Jabuke prije desetak dana. Braća Arković nikada u dvadesetak godina karijere, kažu, nisu ulovili na toliko tune odjednom, a pitanje je je li ikad i itko drugi.

“Vidiš ti šta je to. Vidiš koliko smo ulovili. Jedva smo ih čapali, od 20 do 200 kila.”

Koliko je težak ulog još se zbraja, bit će poznato za nekoliko dana. Njihov brod Preko jedan je od 18 brodova plivarica s dozvolom za tunolov u za to predviđeno vrijeme – od kraja travnja do kraja lipnja s mogućnošću produljenja do 15 srpnja. Tunolovci kažu, više nemaju problema s ulovom tune.

“Pri kraju smo ispunjavanja kvote, tune ima u moru. Inače, zadnjih šest godina od kada smo uspjeli produljiti sezonu za dvadesetak dana nemamo problem sa zadovoljavanjem kvote,” rekao je Kristijan Zanti, voditelj ribolova Sardina.

Stroge mjere zbog ugroženosti

Zbog ugroženosti plavoperajne tune još prije deset godina Međunarodna je organizacija koja se bavi njihovom zaštitom uvela stroge mjere kontrole i upravljanja tunolovom. One se provode i danas.

“Svaki ulov koji se prebacuje snima se stereoskopnim kamerama. Tuna se mora prebrojiti. Kad dođe na uzgajalište ona se ponovno broji tako da otprilike za svaki ulov znamo koje su to količine”, kazao je Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede.

Jedna od tih mjera su i kvote koje se određuju za svaku državu posebno, a onda država tu tonažu raspodjeluje tunolovcima u Hravtskoj – 900 tona kvota je primjerice za plivarice, 120 za udicu.

“Mi smo sada na preko tisuću tona, nema dugo da smo bili na kvoti od 300 tona – i država i cijeli Mediteran. tako da sa pojavom boljeg stanja onda se povećava kvota, kažem kvota je sad do 2025., a nakon toga će se ponovno raditi procjena stanja i nakon toga će se ponovno odlučit što dalje”, tvrdi Mišura.

Ugrožena tuna – polako se obnavlja, kažu na Institutu za oceanografiju – što zbog mjera, što zbog prirode.

Tunolovci imaju problem

“Ovi koji vjeruju da su te mjere urodile plodom, podržavaju ih i drže da je to zbog tih restriktivnih mjera i kontrola. Međutim, postoje i oni koji smatraju da je tu i priroda umiješala svoje prste da zbog globalnog zatopljenja mora da se sezona mrijesta produljila,” izjavio je Leon Grubišić iz Instituta za oceanografiju.

Međutim, tunolovci sada imaju novi problem: ulov je jača strana priče, kažu, situacija na tržištu slaba: sve je više ribe na tržištu, a u Japanu – zemlji u koju najčešće izvoze, kriza.

“Iz godinu u godinu, s povećanjima kvote cijena pada. Pogotovo ovaj naš biznis hrvatski, dakle s manjom ribom kojoj treba godinu i pol dana da se uzgoji više nije profitabilan. Ne znamo što će nam to u budućnosti donijeti. Za sada, nadamo se da će to ići na bolje”, kaže Zanti.

Pa sada, kažu, traže i pokušavaju probiti i na nova tržišta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu