Hrvatska
HGSS ima sve više intervencija: “Svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju”
Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.
“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.
Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.
Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.
“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.
Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.
“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.
U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.
Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.
Unatoč kampanjama, broj intervencija raste
Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.
Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.
“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.
“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.
Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.
Spašavanja migranata, gubljenje u šumama
Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.
“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.
Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.
“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.
U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.
Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.
Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.
“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.
Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom
Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.
Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.
GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.
Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.
Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.
Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.
Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.
Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.
“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.
Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.
“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.
A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.
Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.
Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.
“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.
Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.
Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.
Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.
U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.
Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.
Potpisi potrebni za kandidiranje
Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.
Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.
Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.
Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca
DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.
To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.
Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.
Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU
Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.
Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.
Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.
Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.
U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.
Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.
Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.
Hrvatska
Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice
Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.
A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.
Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.
Mladi luk
Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.
U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.
Svježa jaja
I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.
Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.
Šunka
Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.
“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.
“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.
Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.
Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke
U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.
Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.
Hrvatska
Inspektorat u akciji: Kako znati da su šunka i jaja svježi i koliko mogu izdržati u frižideru?
Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.
Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.
Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.
“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.
Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.
Koliko šunka može stajati u frižideru?
“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.
Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.
Jaja i do mjesec dana
“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.
Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.
Rezultati inspekcije
Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.
Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.
Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.
Što jedemo?
Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.
Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.
Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.
“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.
I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.
“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.
Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.
Kako znati jesu li jaja svježa?
“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.
Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.
“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.
Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.
BILAVER I SEKULA POTPISALI UGOVOR VRIJEDAN PREKO TRI MILIJUNA EURA / Općina Bibinje gradi optičku infrastrukturu za brzi internet!
FOTOGALERIJA IZ ARSENALA / Svečana sjednica Zadarske županije
“BUDI ZAKON – POSTANI POLICAJAC” / Kampanja MUP-a u srijedu u Benkovcu. Stižu i svjetski prvak u tajlandskom boksu, te europski prvak u kickboxu
VELIKA IMENA ANESTEZIOLOGIJE U ZADRU / Jednim od najstresnijih poslova u medicini i dalje dominiraju žene!
VIDEO / Hit “Ako ne znaš šta je bilo” M. P. Thompsona dobio je novo ruho u obradi ŽVA Nene i Rockoko Orchestra!
-
magazin5 dana prije(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prijeDOBRO JE ZNATI / Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDI U SPIZU? / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
magazin1 tjedan prijeVIDEO / Kantautorica Tea Vidaić objavila novu duhovnu i marijansku pjesmu „Gospin preludij“
GTJ
6. srpnja 2024. at 14:56
Kad ćemo, kao svaki civilizirani svijet početi ozbiljno naplaćivati te bezumne” eskapade” tih neodgovornih likova koji se u japankama i majici” na špaline” veru po vrletima naših planina???!!!